Četvrtak, 24. april/travanj 2014, 06:29 CET

Programi / Na vratima Evrope

Svježe bh. šljive na evropskim trpezama

Ilustracija
Ilustracija
Veličina slova - +
Samo u 2012. godini BiH je izvezla preko 5.500 tona šljive, za šta je u zemlju stiglo 6,3 miliona KM. Svježe šljive iz BiH našle su se na trpezama kupaca u Berlinu, Moskvi, Beču, Rimu, Ljubljani i mnogim drugim mjestima. U protekle tri godine USAID/Sida FARMA projekt je radio sa velikim brojem proizvođača iz sektora proizvodnje i prerade voća i povrća koji su u 2012. godini postigli izvrsne rezultate u izvozu svježe šljive na tržišta EU i Rusije.

Iako je gradačačka šljiva - kao visokokvalitetna - jedna od najprepoznatljivijih na tržištu Europske unije, ona još uvijek nije dosegnula standarde kakve zahtjeva europska zajednica. Jedan od najvećih prozvođača i izvoznika voća i povrća Ibrahim Latifović kaže da poljoprivrednike Bosne i Hercegovine čeka još puno posla:
 
„Moramo još poraditi na kvalitetnim tretmanima, skladištenjima... Tanka je nit između naše šljive i bio proizvoda, što znači da moramo malo poraditi na kakvoći ploda kako bi on ostao trajniji i zadovoljio evropsko tržište."
 
Više puta godišnje Latifović odlazi u zemlje EU, posebice one gdje izvozi šljivu. Svaki put kada se vrati prati ga razočaranje jer zemlje Europske unije svoje poljoprivrednike itekako potiču, dok Bosna i Hercegovina svoje sve više zanemaruje.
 
„Svaka normalna civilizacija i sama Evropa, da ima takve proizvode kao što imamo mi, učinila bi jako puno, jer kompletna Evropa odvaja negdje 60 posto za poljoprivrednu proizvodnju, a mi ne odvajamo maltene ni pet posto. U tome je naša tragedija. Gledao sam tamo njihove proizvode – sa našim proizvodima ne mogu se ni porediti.“
 
Dragiša Jovanović iz Ugljevika svoju šljivu izvozi u Rusku Federaciju. Od ove godine njegova borba započinje i za europsko tržište.
 
„Proizvodnju svakako treba pojačati mladim zasadima, potruditi se na svakom planu da mi dostignemo te evropske standarde, koji su mnogo bitni i koje oni traže da bismo mogli izvoziti za Evropu. Mi imamo područje bogom dato gdje stižemo ranije nego uopšte u Evropi, a kvalitet svakako imamo. Mi smo tu u plusu. Nama nedostaje tih navodnjavanja – vidimo da je svaka godina sušnija. Tu se nekako moramo pobrinuti svi da nas poguraju, koliko mogu. Mi možemo raditi, ali ne možemo sve sami.“        
 
U posljednje tri godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno šljive u vrijednosti preko deset milijuna eura, a procjenjuje se da je u proizvodnju za potrebe izvoza uključeno više od 1.000 velikih proizvođača na području sjeveroistočne BiH.
 
„Ja sam uvijek govorio da mi imamo ozbiljnih količina i ozbiljnih mogućnosti za izvoz. Svjedoci smo danas da u BiH sve je manje izvoza a mnogo uvozimo. Šljiva tu pokazuje velike mogućnosti, ali moramo zadovoljiti standard u samoj proizvodnji – od same njive do stola. Mora se znati tačno šta je korišteno u samoj ishrani proizvodnje, šta je korišteno od zaštite, kakva je agrotehnika, čime se tretira, kvalitet vode koja se koristi za tretiranje, da zadnji korisnik odnosno konzument šljive bude siguran da je to proizvod za konzumaciju“, rekao je Salih Duriš, predsjednik grupacije za voćarstvo TK.
 
Sve ovo ovdašnjim proizvođačima nemoguće je bez podrške institucija vlasti koje kreiraju politiku, ali i zakone. Prvo bi zakoni trebali biti prilagođeni europskim standardima, a onda bi se svemu tome trebali prilagođavati ljudi. U ovom slučaju, poljoprivrednici su u dalje odmakli u odnosu na zakone i politiku. U Ministarstvu poljoprivrede TK o prilagođavanju zakona još ne govore, ali zadovoljstvo zbog ovakvog uspjeha proizvođača šljive ne kriju.
 
„U Bosni i Hercegovini se vodi velika kampanja certifikacije poljoprivrednih gazdinstava kroz Global Gap i druge. Što se tiče šljive, ona je Global Gap, rijedak primjer suficita u Bosni i Hercegovini – mnogo smo više izvozili nego što smo uvozili. Izvozili smo na različita tržišta, prepoznali su nas, a time smo dobili jednu plejadu pravnih lica koja se bave otkupom i distribucijom, koji su našli tržište u tim zemljama i koji su na osnovu svega ovoga i razvili svoje poslovne potencijale“, kaže ministar Edin Ajanović.
 
Iz Međunarodnih organizacija stalno upozoravaju bh. predstavnike vlasti na gubitke zbog nemogućnosti izvoza drugih poljoprivrednih proizvoda. David Barth, direktor misije USAID-a u BiH
 
„Same šljive su privredi Bosne i Hercegovine donijele preko šest miliona konvertibilnih maraka, ali veoma je važno da kažem da to nije ni izbliza dovoljno za privredu. Od velike je važnosti da se poljoprivredni sektor pokrene, da dobije sve uslove koji su neophodni za evropsko tržište. Nemogućnost izvoza u Evropsku uniju sira, krompira, meda košta jako puno ovu zemlju.“
 
Zbog mogućnosti povećanja izvoza domaće šljive, osam vodećih proizvođača donijelo je odluku da se osnuje Grupacija izvoznika šljive na razini BiH. Suad Selimović, iz Kantonalne privredne komore Tuzla pojašnjava:
 
„Mi trenutno na tržištu Evropske unije i Ruske Federacije, gdje je najviše izvezeno šljive, imamo izuzetan rejting da imamo kvalitetnu šljivu, šljivu koja ne posjeduje nikakve rezidue pesticida niti bilo kakvih opasnih materija koje bi bile prepreka za plasman na tržište. Svakako treba da više uradimo na kalibriranju tog proizvoda, malim pakovanjima za market, jer tu bi mogli razviti cijeli servis za pakovanje, a to bi polučilo i zapošljavanje novih ljudi u ovoj proizvodnji. Kod nas je jako bitno i da počnemo barem razmišljati o uspostavi berze, berzanskog načina prodaje šljive, gdje sigurno možemo ostvariti veće cijene.“
 
Prozvođači šljive su strategiju razvoja odavno stvorili i primijenili i sve su bolji i bolji, ali još mnogo posla je pred njima. Jer - priliku koju su dobili od tržišta Europske unije gdje izvoze - ne žele propustiti. Vremena za čekanje nemaju.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: P. A.
05.02.2013 11:16
Ima sljiva, ima krompira, ima prezle i secera - eto knedli. Sta ces vise!!!

Ime: Anonimni posjetilac
05.02.2013 09:58
Odlican tekst, jako lijepa i pozitivna prica!