Četvrtak, 24. april/travanj 2014, 06:33 CET

Suđenje Ratku Mladiću

Svjedok o Manjači, Mladić izbačen iz sudnice

Ratko Mladić u sudnici Haškog tribunala
Ratko Mladić u sudnici Haškog tribunala
Veličina slova - +
Kao zadnji svjedok ovoga tjedna na suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, iskaz je dao Adil Medić, koji je, kao predstavnik humanitarne organizacije Muslimanski korpus (Merhamet), od polovice 1992. godine posjećivao logor Manjača, a pomagao je i preživjelim žrtvama masakra na planini Vlašić. Prilikom njegovog svjedočenja optuženi Mladić je izbačen iz sudnice zbog neprimjerenog ponašanja.

 „Nestašica hrane, odjeće i puno bolesti“, opisao je uvjete u Manjači u svojoj izjavi humanitarac Medić nakon što je uz dopuštenje generala VRS-a Momira Talića posjetio logor kako bi gladnim zatočenicima dostavio huminirarnu pomoć.

Generala Talića je obavijestio o užasnim uslovima kao i redovitom premlaćivanju zatočenih muškaraca nesrpske nacionalnosti. Poput Omera Filipovića koji je ubrzo podlegao brutalnom iživljavanju.

„Omer Filipović je bio intelektualac, potpredsjednik općine, profesor povijesti i zemljopisa, bio je predsjednik jedne male stranke, mislim da se zvala MBO, i on je bio rođeni vođa koji je po meni osjećao odgovornost da u ime tih ljudi (s kojima je bio zatočen) kaže – što se tamo događa“, prisjetio se svjedok.


Opise Filipovića o premlaćivanju zatočenika su osim Medića čuli i oficiri VRS-a pa je svjedok i u svom izvještaju napisao kako se boji za život tog logoraša.

„Kako sam ja znao da takvi istupi nose sigurno posljedice, a znao sam ga i prije rata, pretpostavio sam i rekao sam – neće ušutiti dok ga ne ubiju. Znao sam da će on govoriti i dalje“, naveo je Medić.

Prema svjedoku, koji je u Manjaču osobno dostavio humanitarnu pomoć oko 25 puta, očito je kako su tamo zatočavani civili, a ne vojni zatvorenici kako su ih službeno okarakterizirali oficiri VRS-a u čijim je rukama bio logor.

Medić koji je 9 godina nakon rata radio u udruženju logoraša te napisao knjigu o njihovim iskustvima, ustvrdio je kako je cilj zatočavanja bio ubiti stupove zajednice, poput spomenutog Filipovića te nakon toga protjerati sve ostale.

„Svrha je po meni bila čišćenje terena. Da se eliminiraju muslimani, poslije i Hrvati s tih područja. Ja se mogu osvrnuti na moju Sanicu, gdje sam ja rođen. Svaki deseti je bio ubijen, svaki peti je bio na Manjači, a sve ostalo je protjerano“, naveo je podatke o etničkom čišćenju koje je prema tužiteljstvu u općini Ključ dosegnulo razmjere genocida 1992. godine.

Medić je i sam uhićen 1995. godine te zatočen u vojnom zatvoru Mali logor u Banja Luci gdje je nekoliko puta premlaćivan do puštanja krajem rata.

Iako se nekoliko zadnjih sudskih sjednica optuženi Mladić pristojno ponašao, predsjedavajući sudac Alphons Orie ga je u petak izbacio iz sudnice po prvi puta jer je mahao nekim rukopisom iz Drugog svjetskog rata.



Tijekom unakrsnog ispitivanja Medića obrana se trudila dovesti u pitanje okolnosti smrti Filipovića, tvrdeći da nema dokaza da je umro od premlaćivanja, pokušavajući istovremeno prikazati da je logor Manjača bio u rukama lokalnih snaga i policije. To je svjedok odbacio izrazivši se nogometnim riječnikom kako je „policija tada bila u drugoj lizi u odnosu na vojsku“ navodeći da je logor bio bez sumnje u rukama Prvog krajiškog korpusa VRS-a.

Podsjetimo Medić je već 2002.godine dao iskaz na haškom suđenju lokalnom rukovodiocu SDS-a Radoslavu Brđaninu i generalu VRS-a Momiru Taliću.

Tada je opisao u iskazu, koji je sada usvojen kao dokaz, da je po prvi puta posjetio Manjaču kraj Banja Luke 18. lipnja 1992. Tom prilikom je u jednoj štali za smještaj zatvorenika prepoznao oko 300 svojih rođaka i poznanika iz sela Sanica. Kada je upitao zapovjednika logora, pukovnika VRS-a Božidara Popovića – je li se nalaze u logoru za civile, zapovjednik je odvratio da je Manjača sabirni centar za ratne vojne zarobljenike.

Iako je uspio organizirati pomoć za Manjaču, organizacija Merhameta kojoj je pripadao, nije uspjela organizirati sličnu pomoć za logore Omarska, Keraterm i Trnopolje budući da, ni general Talić ni gradonačelnik Banja Luke Predrag Radić nisu htjeli preuzeti odgovornost za postojanje tih logora.

Suđenje će se nastaviti idući tjedan iskazom Safeta Tačija, bivšeg zatočenika u Karatermu i Trnopolju koji će opisati zločine u tim logorima.

(VIDEO: Njemački film o logoru Manjača)

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.