Dostupni linkovi

Srbi iz regiona kod Tadića


Sastanak predsednika Tadića sa liderima Srba iz regiona, Beograd, 8. februar 2011, foto: Press služba Kabineta predsednika Srbije
Sastanak predsednika Tadića sa liderima Srba iz regiona, Beograd, 8. februar 2011, foto: Press služba Kabineta predsednika Srbije
Predsednik Srbije Boris Tadić okupio je u Beogradu Srbe iz regiona. Pored predsednika Republike Srpske Milorada Dodika doputovali su i predstavnici partija i institucija iz Hrvatske, Crne Gore, BIH, Makedonije, Slovenije, Albanije, Rumunije, Mađarske.

Mada se radi o redovnom godišnjem sastanku Saveta za odnose sa Srbima u regionu, s obzirom da je glavna tema predstojeći popis stanovništva, pojedini posmatrači ne isključuju ni mogućnost nastavka instrumentalizacije Srba u susedstvu u pokušaju Beograda da pokaže da ima mnogo više Srba u regionu.

U trenutku kada štrajkuju prosvetari i deo policije a zdravstvo najavljuje izlazak na ulice državni vrh Srbije okupio je predstavnike Srba iz susednih država kako bi razgovarali o njihovim eventualnim problemima i predstojećem popisu stanovništva.

Jedan od učesnika skupa Goran Danilović, potpredsednik crnogorske Nove srpske demokratije okaraterisao je ovaj događaj kao „ normalnu i kulturnu stvar".

„To je prosto razmjena iskustava, sagledavanje aktuelne situacije u regionu, susret dobro poznatih prijatelja. Čini mi se, da je to dobra stvar, koja može koristiti regionu ukoliko postoji dobra namjera kod svih. I kod onih koji su bili na sastanku, i kod onih koji su pratili sastanak. Nadam se da su prošla vremena kada smo se jedni drugih plašili“
, kaže Danilović.
Cilj Srbije je da podstakne Srbe nastanjene izvan Srbije da se izjasne kao pripadnici sprske nacionalnosti, kaže Miodrag Jakšić.


Kako pojašnjava Miodrag Jakšić, državni sekretar u Ministarstvu za dijasporu, cilj Srbije je da, pred popis, podstakne Srbe nastanjene izvan zemlje, da se izjasne kao pripadnici sprske nacionalnosti.

„Protivimo se asimilacji našeg stanovništva i eventualnom sprečavanju prava na slobodno izjašanjvanje na ovom popisu. Imamo slučaj u Albaniji da u rubrici izjašnjavanje po nacionalnosti postoje Albanci i druga rubrika je ostali što je izazvalo proteste svih etničkih zajednica u Albaniji“, objašnjava Jakšić.

Za Beograd je ovogodišnje popisivanje jedno od važnijih u istoriji, jer će prvi put posle ratnih zbivanja, migracija, raspada državne zajednice Srbije i Crne Gore, nezavisnosti Kosova biti poznat sastav stanovništva u državama regiona.

Pored toga popis u Crnoj Gori predviđa da se građani, osim o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti izjasne i da li govore srpski ili crnogorski jezik.

Nastavak instrumentalizacije


Zato što će ovaj popis pokazati koliko je pripadnika manjina u regionu Sonji Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava se čini da okupljanje Srba u Beogradu može biti samo nastavak njihove instrumentalizacije i da Beograd sada pokušava da pokaže da ima mnogo više Srba u regionu.

Sastanak predsednika Srbije sa liderima Srba iz regiona, Beograd, 8. februar 2011, foto: Press služba Kabineta predsednika Srbije
“Stalno se njima služe kao instrumentom u određenim situacijama. Bojim se da Beograd ponovo pokušava pogotovo u Crnoj Gori, gde je to najosetljivije s obzirom na taj fluidni identitet Crne Gore, da će se to prelamati preko Srpske pravoslvne crkve. To će biti jedan instrument da se eventulano poveća broj Srba u Crnoj Gori”, kaže Biserko.

Upravo su crnogorske vladajuće partije skup u Beogradu ocenile kao mešanje u unutrašnje stvari drugih država. Za Gorana Danilovića to je – kako kaže – nepristojna prmedba ekstremnih krugova:

“Smatram da je nepristojno političke predstavnike Srba smatrati nedobrodošlim u Beograd. Konkretno, uzmimo naš primjer iz Nove srpske demokratije. Nas obavezuje program da sarađujemo sa srodnim srpskim strankama demokratske provenijencije u regionu. Obavezuje nas program da pomognemo dobroj saradnji Srbije i Crne Gore. Da imamo odnose sa zvaničnom Srbijom i opozicijom u Srbiji, a Srbija ima ustavnu obavezu da brine o Srbima vani”
, navodi Danilović.

Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke iz Hrvatske Vojislav Stanimirović, koji je na ovom skupu govorio o izborima u Vukovaru, jačanju desnice i zahtevu da se Srbima ukine abolicija - ovakav susret vidi kao način da Beograd bude upoznat sa problemima Srba u Hrvatskoj i da im eventulano pomogne.
“Mi imamo jedan broj ljudi koji su izgubili stanove i koji ne žele da se vrate u Hrvatsku i mi tu nemamo nikakve ingerencije", kaže Vojislav Stanimirović.


“Očekujem da u međudržavnim kontaktima predsednika Tadića i Josipovića, ili ako premijerka dođe u Beograd kao što se pretpostavlja, da imaju priliku (Josipović i Kosor) da čuju ovo što mi kažemo i što mislimo da nije dobro”, objašnjava on.

Na pitanje da to isto mogu da kažu hrvatskom predsedniku i premijerki i u Zagrebu Stanimirović kaže da oni to iznose ali se da neke stvari dešavaju između država.

“Mi imamo jedan broj ljudi koji su izgubili stanove i koji ne žele da se vrate u Hrvatsku i mi tu nemamo nikakve ingerencije. Znači dve države će razgovarati kako da reše problem izbeglica”
, objašnjava Stanimirović.

Politika regionalne saradnje

Predsednik Srbije Boris Tadić je još kod osnivanja Saveta za odnose sa Srbima u regionu poručio da oni moraju biti "lojalni građani u zemljama u kojima žive" ali ponekad pojedini potezi Beograda ne slede te njegove reči.

Bez obzira na to Miodrag Jakšić iz Ministarstva za dijasporu ponavlja ono što je deklarativna politika Beograda.

„Srbija želi apsolutnu stabilnost u regionu i dobrosusedske odnose punog kapaciteta. Ovo su redovni konsultativni sastanci. Ova država ima obavezu i institucije da brinu o položaju našeg naroda u zemljama regiona, to je jedna prirodna stvar“, kaže Jakšić.

Sastanak predsednika Srbije sa liderima Srba iz regiona, Beograd, 8. februar 2011, foto: Press služba Kabineta predsednika Srbije
Tadić takođe u poslednje vreme promoviše politiku regionalne saradnje nametajući Beograd kao lidera u tome. Ali na primer niko od čelnika iz Banjaluke nije dobio packu iz Beograda zbog izjava poput onih da im je na prvom mestu Beograd a ne Sarajevo a u čemu prednjači jedan od učesnika današnjeg sastanka Milorad Dodik, predsednik RS.

Tu Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava primećujući da je Dodik pre par dana dobio nagradu u Beogradu za doprinos što boljem odnosu Srbije i RS na ekonomskom i kulturnom planu podseća da je to „jedna od strateških odrednica koja je zacrtana još 1997. na jednom okruglom stolu u SANU“.

„A to je da se RS što više integriše u kulturni i ekonomski prostor Srbije što se u velikoj meri i uspelo
“, navodi ona.

Zato Aleksandar Popov, kopredsednik Igmanske inicijative uz
Aleksandar Popov, uz ocenu da nije sporno starati se o pripadnicima svoje etničke grupe u drugim državama, upozorava da se u svemu tome mora naći mera.
ocenu da nije sporno starati se o pripadnicima svoje etničke grupe u drugim državama upozorava da se u svemu tome mora naći mera „jer smo – kaže - na osetljivom terenu gde su tek zakrpljene pokidane veze i narušeni odnosi“.

„Možda to i jeste pokušaj da se na neki način drži ta kopča sa Srbima u regionu ali su sa pravom ostali zazori zemalja u kojima se nalaze predstavnici te srpske zajednice da to može da bude jedan vid mešanja u njihove unutrašnje stvari zato što je to i bio slučaj ne samo u Miloševićevo vreme nego i u jednom periodu posle 5. oktobra 2000. Imali smo priličnu trapavost u tim odnosima, gde ste videli neki vid paternalizma u odnosima sa na primer Republikom Srpskom što u svakom slučaju nadilazi ono što bi trebalo da budu te specijalne veze koje su predviđene i dozvoljene Dejtonskim sporazumom“, poručuje Popov.

„Način na koji se održava kopča sa RS može da izazove neka podozrenja i sumnje o nekim drugačijim namerama Srbije“, kaže Popov i upozorava da se zato mora ići veoma pažljivo da se ne ugrozi započet proces normalizacije sa susedima.
XS
SM
MD
LG