Dostupni linkovi

Srbija po ugledu na Orbanovu Mađarsku


Predstavnici DSS-a i Dveri na konferenciji za novinare, novembar 2014.
Predstavnici DSS-a i Dveri na konferenciji za novinare, novembar 2014.

Šta će u političkom životu Srbije doneti, kako se predviđa, gotovo sigurni ulazak u parlament predstavnika nacionalnog bloka, antievropske, proruske desnice sa ojačanim radikalima nakon povratka haškog optuženika Vojislava Šešelja u zemlju? Da li Srbija, s obzirom na potpuno odsustvo levice i na deo manje više skrivenih evroskeptika u sadašnjem političkom neokonzervativnom establišmentu, već uveliko jeste desničarska država, po ugledu na Orbanovu Mađarsku? Pamogući ulazak u parlament ne bi imao drugačiji značaj nego jedna više legitimna politička opcija, u skladu sa političkom voljom birača?

Iako na prošlim izborima nijedna stranka antievropske, proruske nacionalne ekstremne desnice nije prošla u parlament, taj razjedinjeni blok je imao ne malu podršku - oko 400.000, što je 12 do 13 odsto tada izašlih birača, kaže Srđan Bogosavljević iz Ipsos stratedžik marketniga. On prognozira da će stranke te orijentacije, oporavljena Srpska radikalna stranka (SRS) sa jedne i desni blok čija je okosnica Demokratska stranka Srbije (DSS) uz Dveri sa druge strane, ući u parlament i to sa značajnim brojem poslanika, možda čak sa 30 poslaničkh mesta. Uprkos tome što se i DSS i Dverima događa ono što se ranije dešavalo sa Demokratskom strankom (DS) - osipanje na manje partije.

Sanda Rašković Ivić, predsednica DSS-a, zagovara već duže vreme okupljanje, kako ona to naziva, "nacionalnog bloka". Za sada je u koaliciji sa pokretom Dveri, a pregovara se, kako kaže, ne samo sa partijama, već i sa raznim organizacjama, udruženjima građana, imaju podršku intelektualaca.

Predsednica Helsinškog odbora za Srbiju Sonja Biserko u nedavnom intervjuu listu Danas tvrdi da antievropska, proruska desnica ima jako uporište u važnim institucijama kao što je SANU, Srpska pravoslavna crkva ili Univerzitet. Njihov program je anti Nato, evroskepticizam, ekonomski patriotizam i oslanjanje na Rusiju koje predsednica DSS-a objašnjava ne kao integraciju sa Rusijom, već kao oslanjanje na tu zemlju "prevashodno u ekonomskom smislu, ali i u odbrambenom, političkom, kulturnom i svakom drugom.“ Predsednica DSS-a detaljnije obrazlaže šta znači „oslanjanje u odbrambenom smislu“:

“Na isti onaj način koji imamo veze i komunikaciju i saradnju sa NATO paktom (a imamo je na vrlo visokom nivou do IPP-a što je samo korak do punog članstva) onda bi tako nešto slično morali da imamo i sa Ruskom Federacijom, odnosno sa ODKB-om“, kaže Sanda Rašković Ivić.

Alibi za učvršćivanje vlasti

Koalicija nema kontakte sa radikalima, ni sa Srpkom narodnom partijom (SNP) nekadašnjeg visokog funkcionera DSS-a Nenada Popovića, koji je poslovno čvrsto vezan za Rusiju.

Boško Obradović, predsednik Dveri kaže da u sadašnjem skupštinskom sazivu nema nijednog predstavnika političke opcije koja je evroskeptična, opcije koja, inače, jača u Evropi i sa kojima su Dveri "očigledno politički bliske, počevši od Nacionalnog fronta Francuske, Slobodarske partije Austrije, Orbanovog Fidesa, pa sve do nove vlade Poljske".

"Širom Evrope jačaju konzervativne, nacionalne i evroskeptične političke snage. U tom smislu mislim da je ovo za šta se Dveri zalažu evropski trend u Srbiji i da je i ovde potrebna jedna snažna evroskeptična politička opcija u budućem sazivu Skupštine Srbije“, ocenjuje Obradović.

Zoran Krasić, potpredsednik radikala koji se opravljaju od dolaska haškog optuženika Vojislava Šešelja u zemlju, podseća da ta stranka nikada ni sa kim nije pravila predizbornu koaliciju, a posle izbora, kaže, ko se uklopi - uklopi u njihov program:

“Posle izbora, svi oni koji se odriču puta ka EU i koji žele integraciju sa Rusijom. A ja dodajem i oni koji su spremni da sa ponosom kažu: živela Velika Srbija!“

Na pitanje da li misli na ratne granice Karlovac-Karlobag-Virovitica, odgovorio je: “Ne znam kako vi tumačite te toponime.“

Na pitanje da li bi mogli sa koalicijom oko DSS-a, Krasić je odgovorio da dugo pamti, pa i 2004. godinu kada ta stranka, koja je bila evropske orijentacije, nije htela sa njima baš zbog antievropejstva.

Dakle, da li se nešto pomera na političkoj skali Srbije eventualnim vraćanjem esktremne desnice u parlament? Antropolog i magistar političkih nauka Stefan Aleksić najpre konstatuje da je sadašnja naprednjačka vlast zapravo desničarska, neokonzervativna, na čijem je čelu Vučić čiji su pandani, po orijentaciji, na svetskom nivou Margaret Tačer, Regan, Orban...

„Postoje dve vrste desnice. Postoji nacionalna desnica, a sa druge strane i kod nas i na globalnom nivou imate takozvanu ekonomsku desnicu, onu koja se, zapravo, zalaže za rekonstruisanje kapitalističkih hijerarhija. Igrom slučaja, kod nas u Srbiji je ta kombinacija dobila oblik jedne stranke, i ona se zove Srpska napredna stranka. Ona te dve komponente nosi u dva lidera. Tomislav Nikolić naginje na te malo ’srpskije’ stvari a, sa druge strane, imate Aleksandra Vučića koji je tipični novokonzervativac. On priča najviše o ekonomiji, privatizaciji, kako je neophodno da više radimo...itd. Sve iz tog desnog glosarijuma“, komentariše Aleksić.

Tako da, kaže dalje Aleksić, desničarski blok može da bude neka vrsta alibija za učvršćivanje ove vlasti, kao što je mađarski ekstremistički Jobik za Orbanov desni Fides:

„Ekstremna desnica je u ovom slučaju neka vrsta stuba koji drži novokonzervativnu vlast. I to po principu manjeg zla“, konstatuje Aleksić.

XS
SM
MD
LG