Dostupni linkovi

Dušan Kovačević: Pobijte pse, mačke i penzionere


Beograd, 2013.
Beograd, 2013.

Da li Ministarstvo poljoprivrede izmenama aktuelnog zakona planira ubijanje pasa i mačaka lutalica? Dok odgovorni iz resornog sektora Vlade tvrde da to nije tačno, udruženja za zaštitu životinja upozoravaju da se pripremaju izmene aktuelnog Zakona o dobrobiti životinja prema kojima će uhvaćeni psi i mačke, ako za 15 ili 30 dana ne dobiju nove vlasnike biti ubijani. Udruženja su organizovala peticije protiv tog monstruoznog akta, a snažnom osudom ovakvih namera vlasti oglasili su se i eminentni umetnici Srbije.

Maja Andrijašević iz Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede za RSE kaže da nije istina da će se novim zakonom dozvoliti slobodno ubijanje napuštenih kućnih ljubimaca.

“Ne, to su samo dezinformacije kako razna udruženja žele da prikažu. Napušteni kućni ljubimci idu u prihvatilišta za pse i mačke – kao i do sada. Dakle, ništa se tu ne menja”, kaže Marija Andrijašević.

To tvrde u resornom ministarstvu. Međutim, na sajtu zivotinje.rs objavljen je predlog izmena zakonskih odredbi, iz koga bi se moglo zaključiti da je u jednom trenutku rada na izmenama postojećeg zakona na stolu bio predlog da se psi i mačke, ako se za njih ne pojave novi vlasnici, u brutalno kratkom roku ubiju.

Naravno, po ovdašnjim uhodanim obrascima, javnost u proteklih par meseci nije imala mogućnost uvida u to kako su se „kuvale“ aktuelne izmene Zakona o dobrobiti životinja, a ni sada nema načina da vidi poslednju radnu verziju dokumenta.

Ako, kao što tvrdi Maja Andrijašević iz Ministarstva za poljoprivredu, nije tačno da će budući zakon dozvoliti likvidaciju pasa i mačaka lutalica, zašto se onda važeći zakon menja i šta se u njemu, zapravo, menja?

Na ovo naše pitanje ona odgovara da je predloženo da se u karantin mogu staviti proizvodne životinje – goveda, konji, svinje – ukoliko su zlostavljane, neobeležene ili im se ne zna vlasnik ili poreklo. Naglašava, međutim, da se ni takve životinje, ako ostanu u vlasništvu karantina, ne smeju ubijati nego samo prodavati.

Najsnažniji glas osude mogućnog uvođenja monstruoznog ubijanja životinja uputio je akademik i dramski pisac Dušan Kovačević, koji brine o najmanje deset-dvadeset pasa i dvadeset mačaka.

“To glasi ovako: sve što vam smeta – likvidirajte! Sve što ne donosi dobit, sve što nije korisno – to likvidirajte! To društvo tamo – ko su oni?! Ja ne znam koja je to nehumana organizacija i taj skup idiota koji to radi – ja ne mogu da upotrebim nijednu bolju reč od toga – jer u Beogradu postoji najmanje pet stotina hiljada ljudi koji brinu o životinjama, što svojim, što ovim jadnim napuštenim, ali oni nikoga ne konsultuju, nikoga ništa ne pitaju! Taj skup idiota je rešio da donese taj svoj diskriminacioni zakon i da sve to rešava ubistvom! To će biti zločinački zakon kojim će se uništavati se što je plemenito i dobro. U kontekstu toga sam pomenuo i penzionere zato što većina penzionera u Srbiji ima primanja i živi kao psi i mačke. I onda već kada likvidirate te nesrećne životinje koje se vrte sa penzionerima oko kontejnera – onda fino, moj predlog je da hvataju i penzionere i da ih likvidiraju o istom trošku. Treba pokrenuti pravnu akciju i zaustaviti idiote da donesu zakon koji krši elementarna civilizacijska evropska prava. Mi ne donosimo evropske zakone, mi donosimo zakone koji pripadaju srednjem veku kad su mačke proglašene za veštice”, ogorčen je Dušan Kovačević.

Azil za pse u Beogradu, foto: Vesna Anđić
Azil za pse u Beogradu, foto: Vesna Anđić

Snežana Milovanović iz udruženja “Sloboda za životinje” kaže za RSE da je to, kao i mnoga druga udruženja širom zemlje, razgovaralo sa ljudima iz Ministarstva poljoprivrede, ali da su to bili sastanci forme radi. A što se tiče radne verzije izmena Zakona o dobrobiti životinja kaže da im je onemogućeno da iznose u javnost predložena rešenja:

“Nama su zabranili da objavljujemo taj nacrt jer navodno nije konačan tekst zakona. Trebalo je, u stvari, istog trenutka kada smo i napisali sve svoje primedbe da to objavimo doslovno svugde. Taj nacrt zakona ne definiše tako direktno tu problematiku, nego ostavlja mogućnost da se time manipuliše i da se onda može u lokalnoj samoupravi problem rešavati onako kako njima odgovara”, kaže Milovanovićeva.

Ono što je vidno uznemirio javnost i udruženja za zaštitu životinja jeste predlog da se ukine zabrana uzgoja i ubijanja činčila i drugih krznašica. Prema važećem zakonu ta zabrana bi stupila na snagu početkom 2019. godine. Naša sagovornica iz Ministarstva tu inicijativu obrazlaže tvrdnjom da to nije zabranjeno u Evropi i dodaje:

“Jednostavno, proizvođači, odgajivači činčila, žele da nastave da se bave tom proizvodnjom.”

RSE: Ali, to je potpuno minorna proizvodnja za ovu zemlju.

Andrijašević: Pa, oni smatraju da nije.

RSE: Zašto je važno šta taj lobi smatra? Zašto država podržava taj lobi?

Andrijašević: To nije minorna proizvodnja.

Snežana Milovanović demantuje prethodnu tvrdnju. Ona, naime, kaže da u Srbiji postoji vrlo mali broj farmi krznašica. Uprkos tome, navodi, država je stala iza njih, dok istovremeno ignoriše više od 100 organizacija koje se bave dobrobiti životinja.

Udruženje za zaštitu životinja “Link plus” objavilo je informaciju da je delegaciju udruženja “Činčila”, koje se zalaže za ukidanje zabrane ubijanja krznašica, još 2013. godine primio ministar poljoprivrede Dragan Glamočić i da je tema njihovog sastanka bila izmena upravo onih odredbi aktuelnog zakona koje su uspostavile zabranu gajenja krznašica. A sada, kada je na stolu izmena Zakona o dobrobiti životinja, to udruženje se na svom sajtu pohvalilo da je u nacrt zakona ušla i njihova inicijativa iz 2013. godine. Besplatno?


*****

U prethodnoj verziji teksta objavljeno je da je da je udruženje za zaštitu životinja „Link plus“ objavilo predloge zakonskih izmena koji demantuju našu sagovornicu iz Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede da napušteni psi i mačke neće biti ubijani. Grešku smo ispravili, a udruženju „Link plus“ se izvinjavamo.

XS
SM
MD
LG