Utorak, 29. juli/srpanj 2014, 18:49 CET

Hrvatska

Slovenski nemiri i hrvatski ulazak u EU

Neredi u Mariboru, decembar 2012.
Neredi u Mariboru, decembar 2012.
Ulični prosvjedi već dva tjedna potresaju Sloveniju, a spominje se i mogućnost izvanrednih izbora. Hoće li i to – uz još neriješen problem prenesene štednje Ljubljanske banke – ugroziti 1. srpnja sljedeće godine kao datum hrvatskog ulaska u Europsku uniju? Analitičari kažu kako prosvjedi jesu ozbiljan problem, ali da Hrvatsku i dalje više treba mučiti neriješeno pitanje Ljubljanske banke.

Dok slike prosvjeda na ulicama slovenskih gradova pune televizijske ekrane, a slovenski premijer Janez Janša upozorava na mogućnost ponavljanja „grčkog scenarija“ i u Sloveniji, neki upozoravaju da bi prosvjedi, a onda i mogućnost prijevremenih izbora,
odgodili slovensku ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma s Europskom unijom.

Janša predlaže sastavljanje koncentracijske vlade, kako bi sa opozicijom podijelio odgovornost za nastalu situaciju, i tvrdi da su alternativa – prijevremeni izbori. 

Zagrebački dopisnik ozbiljnog ljubljanskog dnevnog lista „Delo“ Dejan Vodovnik, sa tri decenije novinarskog staža „u nogama“,  za naš radio kaže kako su dramatične poruke slovenskog premijera ipak u prvom redu – za domaću uporabu.

„Ja mislim da su šanse za prevremene izbore relativno male. Slovenija je sada – recimo to tako – u toj prosvjedničkoj krizi u kojoj je iz nekada uzorne učenice postala problematični pubertetnik.  Ja mislim da sve te grožnje i priče oko tih prevremenih izbora, promene političkog sistema i drugo – da je to više kao pritisak na neke druge da odrade svoj posao, više nego da bi Slovenija htjela da Hrvatska ne uđe u Europsku uniju“, ocjenjuje Vodovnik.

Vodovnik kaže kako slovensko ratificiranje hrvatskog pristupnog sporazuma treba ipak u prvom redu povezivati sa rješenjem prijepora oko takozvane „prenesene štednje“  Ljubljanske banke iz vremena raspada Jugoslavije.  

Hrvatska jest preuzela dio štednje hrvatskih štediša kod Ljubljanske  banke  – oko 260 milijuna eura -  ali Vodovnik podsjeća da postoji niz hrvatskih tvrtki koje su dobijale kredite od Ljubljanske banke u osamdesetim godinama, i koje ih otada ne vraćaju,  pa da bi na tom tragu trebalo pokušati naći rješenje.

„I hrvatske firme na čelu sa „IPK Osijek“ i drugima dužne su Ljubljanskoj banci sličnu svotu novca temeljem zajmova koje  su tih godina dobijale“, podsjeća Vodovnik.

Slovenija ucjenjuje

Inače, hrvatska je pozicija da je ukupni iznos danih kredita oko 100 milijuna eura, da je plasman tih novaca u hrvatske firme bio dio poslovne politike Ljubljanske banke, i da hrvatski štediše za to ne mogu odgovarati.

Mate GranićMate Granić
x
Mate Granić
Mate Granić
I politički analitičar Mate Granić kaže za naš radio da situacija oko slovenske ratifikacije nije nimalo jednostavna, iz nekoliko razloga.

„Prvi razlog je da u ovom trenutku Slovenija zaista ucjenjuje i pritišče Hrvatsku. Drugi problem, čiji uzroci nemaju veze s Hrvatskom,  je da se u Sloveniji zaista događa – ulica!“, naglašava Granić.

Granić podsjeća da je Slovenija nekada bila „zvijezda“ među novoprimljenim članicama Unije, a da sada ima ozbiljne gospodarske probleme, jako kasni u  reformama, ništa nije napravila u borbi protiv korupcije  i imala je ozbiljnih problema i pogrešaka s privatizacijom – od „Pivovarne Laško“ preko „Nove ljubljanske banke“ do „Merkatora“. I zato Janša predlaže ozbiljne političke reforme.

„Ako on ne bude imao podršku za njih, a možda i za promjenu ustava za koju je potrebna dvotrećinska većina, postoji realna mogućnost da će on dati ostavku i da će biti prijevremeni izbori. Znači, to su sve realne stvari na slovenskoj političkoj sceni. Te stvari bi sigurno dovele u pitanje i završetak procesa ratifikacije pristupnog sporazuma Hrvatske sa EU“, kaže Granić.

Hrvatske ne može utjecati na rasplet slovenske krize i njezin utjecaj na ratifikaciju  hrvatskog pristupnog sporazuma s Europskom unijom. Ostaje angažman oko Ljubljanske banke – do kraja godine očekuje se još jedan sastanak eksperata.

Granić međutim sugerira sa se paralelno s time pokuša tihom diplomacijom naći rješenje i na najvišoj političkoj razini, a ako ni to ne upali,  onda   - arbitraža.

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.
 
Nema sadržaja.