Slab civilni nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija

Sigurnosno-obavještajne službe u Hrvatskoj sve su profesionalnije, ali na cjelokupnim sustavom izostaje i slabi civilni nadzor - upozorili su danas u Zagrebu predstavnici nevladinih udruga za zaštitu ljudskih prava.

Sigurnosno-obavještajne agencije u Hrvatskoj imaju  u zadnje 2-3 godine sve više ovlasti, a sve su manje pod nadzorom - upozorava ravnatelj Centra za ljudska prava Tin Gazivoda.    

„Mi imamo, generalno gledano, jedan sigurnosni sustav koji je profesionalniji nego je to bilo u prethodnom razdoblju, ali je praktički - bez nadzora.“

Članica Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Sanja Sarnavka kaže da ima dojam kako se smišljeno i sustavno slabi uloga tog  tijela te navodi kako Vijeće čak ni zakonski nema pristupa Operativno tehničkom centru i podacima o prisluškivanju građana, gdje se događaju i najveća  kršenja ljudskih prava.

„Pa, jedan sudski vještak ne može doći do nekih podataka, a kako onda tek mi, građani?!“

Nevladine udruge za ljudska prava traže i ozbiljnu analizu troškova hrvatskih tajnih službi, jer njihov je godišnji proračun, od 330 milijuna kuna, veći od proračuna cijelog ministarstva turizma.

Javnost, zaključuje Gazivoda, treba biti informirana i o mogućoj zlouporabi tajnih službi u nedavnoj predsjendičkoj kampanji, gdje su 4 predsjednička kandidata, uključujući i izabranog Josipovića, bila predmet obrade.

„Ako je u predizbornoj kampanji došlo do toga da su pojedinci iz sigurnosnog sustava sudjelovali u obrađivanju predsjedničkih kandidata, to je ugrožavanje nacionalne sigurnosti! To njima nije posao i tome treba stati na kraj.“