Ministar saobraćaja i komunikacija BiH
Rudo Vidović najavio je da bi RTV kanal na hrvatskom jeziku u okviru Javnog servisa BiH uskoro trebao početi sa radom. Za početak ovaj bi se program, po pricipu time sharinga, emitovao iz Sarajeva, u okviru BHRT-a dok se ne osposobi centrala u Mostaru, tvrdi ministar Vidović:
„Kao prva, inauguraciona faza utemeljenja RTV na hrvatskom jeziku bilo bi utemeljenje radijske i televizijske info-redakcije, čiji bi se program emitirao u radijskoj i televizijskoj mreži BHRT-a prema principu time sharinga.“ Ministar Vidović je obrazložio da je za uspostavu još jednog kanala u okviru postojećeg RTV sistema urađen elaborat na hiljadu stranica sa prijedlogom programskih i tehničko - tehnoloških rješenja, a posebna radna grupa predložiće izmjene postojećeg Zakona o javnom RTV servisu i sistemu BiH.
RTV BiH, znači njen menadžment, njen Upravni odbor, kao ni Upravni odbor sistema nikada nisu konsultovani niti pitani u vezi s tim.
V.D. direktora BHRT-a
Nermin Durmo kaže kako je o pokretanju kanala na hrvatskom jeziku i namjerama Ministartsva saznao iz medija, te da niko iz rukovodstva ove kuće nije obaviješten o eventualnom dogovoru o time sharingu:
„RTV BiH, znači njen menadžment, njen Upravni odbor, kao ni Upravni odbor sistema nikada nisu konsultovani niti pitani u vezi s tim. Pošto nas niko nije konsultovao, niti smo prije toga pitani, bilo bi, ako ništa, pristojno da nam se neko obrati i da kaže: ’Da, mi to planiramo.’ Naravno, ono što sam ja uspio saznati je da se tu radi tek o nekoj idejnoj varijanti, idejnom rješenju. Vrlo je upitno da li to ima uporišta u zakonu ili ga nema. Mislim da ga nema, ali nije moje da tumačim zakon, nego da ga provodim kad dođu neke odluke. Znači sve je to, kako ja vidim, poprilično na dugom štapu. A ako neko pokušava na mala vrata da to progura, to je njegova stvar.“
S obzirom da članovi Upravnog odbora do sada nisu obaviješteni o urađenom elaboratu, te namjerama Ministarstva saobraćaja i veza u vezi sa RTV kanalom na hrvatskom jeziku, sve je u domenu špekulacija i sa puno otvorenih pitanja, kaže član UO BHRT-a
Ahmed Žilić:
„Da li se radi samo o kanalu na hrvatskom jeziku, pa da se čitaju iste vijesti na hrvatskom jeziku, ili je u pitanju neka sasvim druga programska i uređivačka koncepcija, a da ne govorim sad o finansijskim pretpostavkama koje je potrebno osigurati? Zatim da li će tamo isključivo raditi novinari i urednici Hrvati, ili će i drugi? Da li će ti drugi novinari, pripadnici konstitutivnih naroda, morati da čitaju vijesti i svoje priloge na hrvatskom jeziku, pa se, dakle, krši Ustav da na maternjem jeziku ne mogu? Sve su to otvorena pitanja o kojima sad samo mogu spekulirati.“
Uvođenje nacionalnih kanala na mala vrata
Da je neko od rukovodstva BHRT-a ipak upoznat sa namjerama o osnivanju trećeg javnog servisa na hrvatskom jeziku, tvrdi predsjedavajući nadležne parlamentarne komisije
Branko Dokić:
„Mi smo jučer izgleda istovremeno dok je ministar imao konferenciju za štampu imali Komisiju za komunikacije i transport, gdje je, između ostalog, bila informacija o aktivnostima na onome što se zove hrvatski kanal, i informaciju su podnijeli upravo iz Ministarstva. I da apsurd bude veći - ta informacija bila na zahtjev predsjednice Upravnog odbora, gospođe Marije Putice.“ Predsjednica UO BHRT-a
Marija Putica, međutim, demantuje ovakve navode:
„Nije točno. Dakle, ta informacija koju je zatražio UO BHRT-a, a ja kao predsjedavajuća potpisala, to je ta informacija koja je raspravljana jučer na sjednici Komisije.“ U Regulatornoj agenciji za medije u BiH ističu da se frekvencije mogu dijeliti samo u okviru postojećih zakona. Za sada Zakonom o javnom servisu i sistemu nije predviđeno postojanje još jednog javnog servisa, kaže direktorica sektora za emitovanje
Dunja Mijatović:
„Da bismo mogli reći da li postoje određene frekvencije za bilo koju vrstu emitovanja potrebno je da se vidi da li taj spektar postoji i da li ga je moguće dodijeliti. Sve do tog momenta dok mi nemamo zakonski okvir koji nama daje nadležnosti u tom segmentu, mi ne možemo vršiti nikakve dodjele frekvencija van toga.“
Čitava ideja o osnivanju novog, trećeg hrvatskog kanala u okviru Javnog sistema u BiH je politička zloupotreba naglašava medijski ekspert
Mehmed Halilović. Istovremeno, to je uvođenje nacionalnih kanala u sistem javnih emitera u BiH na mala vrata, dodaje Halilović:
„Potpuno neprihvatljivo i ne vodi ravnopravnosti naroda, kako se to navodno tvrdi, nego upravo vodi ograničavanju i svođenju ljudskih prava isključivo na dimenziju kolektivnih prava i potpuno devastira javne servise koji bi morali biti u službi svih građana.“