Predsjedništvo Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine prihvatilo je ostavku
Željka Komšića na mjesto potpredsjednika stranke. Lider SDP-a
Zlatko Lagumdžija, u obrazloženju odluke, rekao je kako se radi o ličnom činu Komšića, te da njegovu ostavku tako treba i posmatrati.
“To je lični čin i odluka Željka Komšića na koje nismo mogli uticati. Strašno mi je žao što je to napravio. Ja ga politički i partijski razumijem, ali ne opravdavam. Za 2.500 kandidata koji imaju kampanju, koji hoće da uđu u općinska vijeća, da budu tamo jači, da dobijemo neke nove načelnike pored onih koje imamo, ovo je veliki udarac. Ko je odgovoran za to? Za lični čin je odgovoran onaj ko je donio lični čin. Jasno je da SDA pokušava da rovari u SDP-u. Rade sve kako bi zaustavili procese koje je SDP započeo, a to je da SDA i slične strukture za početak pošaljemo u opoziciju”, rekao je Lagumdžija.
U SDP-u su potvrdili kako Komšićevo napuštanje SDP-a neće imati nikave refleksije na Predsjedništvo BiH, čiji je član.
Željko Komšić ostavku je podnio u ponedjeljak, nakon što je tri dana ranije napustio sjednicu Predsjedništva stranke na kojoj se raspravljalo o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Komšić je, naime, izrazio neslaganje sa stranačkim šefom Lagumdžijom koji je postigao dogovor sa dva HDZ-a i Radončićevim Savezom za bolju budućnost prema kojem bi Federacija BiH, dva člana bh. Predsjedništva, birala iz dvije izborne jedinice-hrvatske i bošnjačke.
„Kad vam tri čovjeka kažu da ste lud, onda budite ludi. Ja sam ovaj put izabrao da budem lud. Kako god da završi rasprava na Predsjedništvu SDP-a, ja se nadam i želim da ovo ne bude rješenje za buduće ustavne promjene u BiH - jer cijela jedna grupa ljudi, kojih će biti sigurno sve više i više, ljudi koji se osjećaju prije svega Bosancima i Hercegovcima, bi po ovom papiru bila van sistema, van Ustava, odnosno bila bi uskraćena u svojim pravima“, rekao je Željko Komšić nakon napuštanja sjednice.
Komšićeva ostavka, kako navode nekadašnji prvi ljudi SDP-a, nije neočekivana.
„Mislim da SDP doživljava jednu unutrašnju transformaciju političke prirode koja je bila neminovna, a to je politika koja je bila usmjerena ka tome da se SDP i socijaldemokratski principi instrumentaliziraju na način da samo pojedinci imaju koristi od socijaldemokratije na način da se pokrivaju socijaldemokratskim plaštom, a faktički iza scene ostvaruju samo svoje lične interese“, ocjenjuje bivši SDP-vac, a današnji potpredsjednik SDU
Miro Lazović.
Osim Lazovića, na vanrednom kongresu SDP-a 2002. Socijaldemokratsku partiju napustili su gotovo svi čelni ljudi -
Nijaz Duraković, Ivo Komšić, Nijaz Skenderagić, Sead Avdić, Sejfudin Tokić i
Nermin Pećanac. Tom prilikom Nijaz Duraković je poručio:
„Dajem neopozivu ostavku na članstvo u SDP-u, na članstvo u Predsjedništvu - i neka vam je sa srećom. Izaberite, kako ste i režirali, Lagumdžiju i time ćete sahraniti SDP na ovim prostorima.“
Nacionalistička paradigma
Deset godina kasnije, SDP je iz vlasti izbacila SDA, a za nove partnere odabrala dva HDZ-a i Savez za bolju budućnost. Inače, SDP je 2010., nakon osam godina provedenih u opoziciji, pobijedio na opštim izborima na području Federacije BiH. No, vrlo brzo nakon toga, slogan kojim su se služili tokom kampanje „Država za čovjeka“ je bio samo mrtvo slovo na papiru.
Ibrahim Prohić
Njen lider, Zlatko Lagumdžija, počeo je kalkulisati sa ministarskim pozicijama, a mnogi su mu zamjerili i što je samo sebi odane iz stranke imenovao za ministre. Zbog toga, kako navodi analitičar
Ibrahim Prohić, Komšićeva ostavka je „kap u moru“ nezadovoljstva koje vlada u SDP-u.
„Ovaj rasplet događaja ogoljava karakter SDP-a i ogoljava staljinističke metode koje se tamo dešavaju“, ističe Prohić.
Komšićeva ostavka nije prva ove godine. Krajem marta je napravio isti potez. Kako je tada naveo, razlog je bio to što je nezadovoljan opštim stanjem u BiH i potrebom za unutrašnjim reformama u samom SDP-u.
„Ja sad idem do kraja. Ići ću do kraja - i idem dotle da ću biti kandidat za predsjednika SDP-a na sljedećem kongresu“, rekao je.
Upravo ova rečenica, kako kaže
Nermin Pećanac, bivši visoki funkcioner SDP-a, a danas predsjednik SDU, bila je ključna.
„To sam i ranije izjavio. Kad je rekao na onoj press konferenciji prije par mjeseci da je on kandidat i da će se boriti za predsjednika SDP-a tad sam javno rekao da je to njemu izlazna karta iz SDP-a, jer to reći se ne smije, to je zabranjeno i pomisliti“, ističe Pećanac.
Nakon što je Željko Komšić isključen iz SDP-a na sopstveni zahtjev, nameće se pitanje - kuda ide socijaldemokratija u Bosni i Hercegovini i ima li je uopšte, s obzirom na jasnu opredijeljenost Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata kako štiti interes Republike Srpske i srpskog naroda i Lagumždijine politike u kojoj od nekadašnje građanske opcije kojoj je težio SDP pravi stranku koja potiče nacionalnu podjelu. O tome fra
Ivan Šarčević kaže:
„Velika je kritika lideru SDP-a što u određenome smislu multietnički koncept, kao najvažniji koncept, razvodnjava zbog nekakve političke vlasti, tako da se primiče onome što je sigurno najopasnije: isključivo rješavanju problema ove zemlje na tzv. nacionalnoj, da ne kažem - nacionalističkoj paradigmi.“