Ponedjeljak, 01. septembar/rujan 2014, 13:16 CET

Bosna i Hercegovina

Protest radnika "Konjuha": Pješke do Sarajeva po svoja prava

  • Radnik Mevludin Trakić
  • Radnik Džemal Delić

Protest radnika: Iz Živinica pješke do Sarajeva

Preko tri stotine radnika tvornice namještaja „Konjuh“ Živinice krenuli su pješice u Sarajevo pred OHR. Od Visokog predstavnika tražit će da izvrši pritisak na Vladu Federacije da se pitanje „Konjuha“ što prije riješi.

„Mi smo obišli sve institucije koje postoje u državi BIH. Svi su nam obećavali pomoći, ali već treću godinu niko ništa. Preostao nam je još samo Valentin Inzko, kaže Mevludin Trakić, predsjednik Sindikata radnika Konjuha.

„Mi znamo da Inzko nema ovlasti da brine o našim zahtjevima, ali on može izvršiti utjecaj na naše predstavnike vlasti, na Vladu Federacije. Nadamo se da će nam barem utoliko pomoći da kaže premijeru Federacije da rješenje za 'Konjuh' postoji. Mi u BiH imamo Razvojnu banku, čemu ona služi?", rekao je Trakić.

Većina radnika „Konjuha“ preko trideset godina su radili u ovoj tvornici. Posljednje tri godine njihov status je neizvjestan. Plaće nisu dobivali, a radni staž im također godinama nije uvezan. Do svega ovoga dovela ih je privatizacija koju radnici nazivaju kriminalnom.

Prije nekoliko mjeseci tvornica namještaja „Konjuh“, koja se još uvijek diči svojom slavnom prošlošću, ponovno je počela s proizvodnjom. Radnicima je obećana revitalizacija i pomoć federalnih institucija, međutim većina obećanog ostala je neispoštovana pa je tvornica mjesecima radila s blokiranim računom.

Vlada Federacije nikada im nije račun odbokirala zbog čega radnici nisu mogli primati plaču, pa su za protekla četiri mjeseca dobili po 200 eura u bonovima koje su mogli potrošiti u nekim trgovačkim lancima. Zbog blokiranog računa „Konjuh“ nije mogao nastaviti ni svoju proizvodnju za ugledne europske tvornice namještaja koje su tražile da Konjuh proizvodi za njih.

„Zaista ne znamo zašto se nama toliko izbjegava pomoći, zašto vlasti ne žele da jedna ovakva tvornica, koja stvarno ima posla, opstane. Nas je ovdje 450 zaposlenih. Kada bi nam Vlada Federacije pomogla s kreditom od 6 miliona maraka, mi bismo proizvodnju stvarno mogli pokrenuti kako treba. Jer Konjuh ima jako puno ponuda iz inostranstva. Od Konjuha bi koristi svi mogli imati, pa i država. Ali izgleda ovdje su neki drugi planovi s ovom tvornicom“, rekao nam je radnik Mujo Gavranović.

Džemail Delić trideset i jednu godinu radi u „Konjuhu“. U ponedjeljak ujutro je krenuo pješice za Sarajevo.

„Nas svi pitaju što idemo u Sarajevo kad znamo da se opet neće ništa riješit. Pa nećemo valjda sjedit kod kuće i šutit. Valjda će nas tamo u Sarajevu neko primijetit i reći da nam se pomogne. Mi smo gladni, iscrpljeni smo, poniženi smo“, kaže nam Delić.

Očajan je i radnik Safet Bošnjaković.

„Nama Vlada Federacije već tri pune godine obećava pomoć, a nisu nam uspjeli osigurati ni zdravstveno osiguranje. Ne možemo se ni liječiti. Stalno nam govore bit će za mjesec, bit će sutra, a nikad ništa nisu ispoštovali. Oni samo te silne milione usmjeravaju u nekakve svoje namjene, a nama ne mogu pomoć sa šest miliona. Oni bi time riješili 450 radnika, riješili bi jednu tvornicu koja stvarno ima posla. Ne znam šta se ovo događa, ali nije dobro“, kaže radnik Safet Bošnjaković.

Problematična privatizacija

Inače, radnici Konjuha treći put dolaze u Sarajevo kako bi izvršili pritisak na federalne vlasti da odblokiraju račun ovoj fabrici namještaja i da krenu sa proizvodnjom namještaja. Čini se da su u toj borbi za radna mjesta ostali sami, jer iako je granski sindikat ranije učestvovao u pregovorima, sada smatraju da vlasti neće ništa uraditi da pokrenu proizvodnju.

„Bio sam uključen onoliko koliko sam pozivan na te pregovore. Oni su često znali organizovati razgovore sa vladama, jednom i drugom, a da nas ne obavijeste. Poslije ovih lokalnih izbora, dosta su se ove vlasti ohladile prema problemu Konjuha“, navodi predsjednik Sindikata šumarstva Salem Hujić.

Brojni su primjeri u Bosni i Hercegovini gdje u borbi za radnička prava izostane podrška sindikata.

„Bilo smo mi podrška, ali ne možemo mi iz džepa izvaditi, ne možemo mi deblokirati račune. A tamo su svi računi blokirani. Samo povjerioci da se odreknu ili da privremeno stave moratorij na svoja potraživanja, tada bi firma krenula sa proizvodnjom sa sredstvima kakvim-takvim. I bio je takav sastanak u vladi, na kojem sam i ja prisustvovao. Ubjeđivali smo se sa bankarima, s Elektroprivredom, sa Poreznom upravom da svako stavi moratorij na svoja potraživanja. I to je još uvijek na snazi - ali nestalo je para.“   

Konjuh je još jedan primjer neuspješne, a kako kažu radnici - i kriminalne privatizacije u BiH. Sada svi, osim radnika, dižu ruke sa nagomilanih problema. Ali i pored činjenice da bi radnici mogli pokrenuti proizvodnju ako bi dobile pomoć od države, nikome, čini se, nije ni stalo, smatra ekonomski analitičar Igor Gavran.

„Poništiti privatizaciju, kakva god ona bila, ne učiniti ništa da se proizvodnja ponovno pokrene, ne naći nikakvog novog strateškog partnera, teško je onda reći šta je gore. Da li je bolje firmu prodati nekome ko će bilo šta s njome učiniti, ili je bolje formalno i deklarativno je sačuvati u javnom vlasništvu, a ne činiti ništa da ona opstane?“ kaže Gavran.

Aida Đugum

Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi Radija Slobodna Evropa, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.