BiH je na pragu još jedne velike političke krize. Ovaj put povod je glasanje za rezoluciju o Siriji u Generalnoj skupštini UN-a za koju je, unatoč protivljenju srpskog člana bh. Predsjedništva, glasao predstavnik BiH.
Od prvog čovjeka bh. diplomacije stranke u RS zatražile su ostavku. Ministar
Zlatko Lagumdžija odgovorio je otvorenim pismom i porukom kako je za njega odgovoran samo sud njegove političke partije, odnosno SDP.
„Lagumdžija ako je mislio da provodi politike koje smo ranije dogovorili, onda ovo nije smio da uradi. A pošto je to uradio, onda mora da snosi posljedice. A posljedice mogu da budu ostavka i, naravno, krivična prijava“, poručio je
Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS.
„Bilo koja drugačija odluka da je donesena, ona bi bila ne samo suprotna Ustavu i zakonima, bila bi suprotna interesima države. Mene, moram priznati, čudi da Dodik čeka moju ostavku. On je zadnja osoba koja će o tome odlučivati“, odgovorio je ministar Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a BiH.
Ko je odgovoran za novu krizu u BiH, odgovoriće nadležni organi i, čini se, Sud jer je predsjedik RS Milorad Dodik cijelu stvar odlučio prepustiti pravosuđu.
Iako njegov stav o nezakonitom načinu glasanja podržava i SDS, u ovoj partiji pitanje suspenzije dogovora šestorke smatraju preuranjenim.
Mladen Bosić, kaže
Mladen Bosić iz SDS-a.
U opozicionoj Partiji demokratskog progresa naglašavaju da je cijela priča oko traženja ostavke ministra inostranih poslova zamagljivanje realnih problema.
„Njima najviše odgovara varijanta da se oni kao međusobno suprotstavljaju jedni drugima, a da građani RS i BiH, kao taoci takve politike, smatraju: ’Bolje da živimo i u ovakvim uslovima da slučajno ne bi opet izbio rat.’ To je ta bezobrazna i bahata priča“, navodi
Siniša Đorđević,iz PDP-a.
Od početka juna BiH svjedoči uzaludnom trošenju vremena na rekonstrukciji vlasti u Federaciji, bez da se unaparijed osmislio taj put, što je mnoge reformske procese u potpunosti blokiralo, upozorava
Adis Arapović iz CCI-a. Posljednji događaji svakako će utjecati na političke odnose, ali rekonstrukcije vlasti neće biti, dodaje Arapović:
„Jednostavno nema te parlamentarne većine koja bi mogla napraviti rekonstrukciju vlasti koja se upravo rekonstruira po drugim osnovama. Ovo je očigledno pokušaj produbljivanja krize, namicanje političkih poena na svoju stranu. Ne mislim da može doći do bilo kakvih posljedica u političkom smislu, osim naravno određenih blokada. To je možda i izgovor da se to ne uradi u predizbornoj kampanji.“
Unutrašnja politika zarobila vanjsku
Upravo u izborima, koji su za nekoliko mjeseci, većina političke javnosti vidi razloge zaoštravanja odnosa i po pitanjima kakva je primjerice rezolucija o Siriji. Blokade u evropskim procesima uz posljednja dešavanja zasigurno utjecaće na međunarodni rejting BiH, o kojem se danas najmanje razmišlja.
U tom kontekstu jasno je da je i vanjska politika zarobljena u unutrašnju politiku zemlje, pa se postavlja pitanje na koji način se može prevazići taj problem.
„BiH se pojavljuje kao jedna apsolutno nestabilna država. U tom smislu ne mislim ja da je ključno pitanje da li će Lagumdžija podnijeti ostavku ili neće, ili šta će biti s krivičnom prijavom. To su sve elementi političkog i nekog zakonskog prepucavanja koji su rezultat jedne nesređene političke situacije“, ocjenjuje direktor Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci
Miloš Šolaja.
Politički analitičar iz Sarajeva
Esad Bajtal dodaje:
„Ja pretpostavljam da će i u ovom slučaju biti neke trgovine i tek kroz računicu, takvu, trgovačku, političku, će se doći do nekog ishoda. Da li je to unaprijed planirano, ili se koriste samo okolnosti ili povodi kao što je Sirija, to je već drugo pitanje.“
Pojedini analitičari smatraju da je Lagumdžijina instrukcija posljedica utjecaja velikih sila, ali i s druge strane da je reakcija iz RS takođe posljedica utjecaja određenih zemalja, u prvom redu Rusije.
Adis Arapaovic, iz CCI-a, ipak je mišljenja kako je u pozadini cijele priče prije svega pozicioniranje moći na relaciji lidera SDP-a i SNSD-a.
„Motiv koji je iskorišten da se pokuša napraviti, odnosno fabricirati taj konflikt u najmanju ruku je amoralan. Ne zaboravimo ustvari da se ovdje radilo o rezoluciji o Siriji, o pokušaju Generalne skupštine da uradi nešto na zaštiti civilnog stanovništva u Siriji ne bi li motivirala i okupila svjetsku javnost. Kad uzmete u obzir i tu činjenicu, mislim da su porivi za fabriciranje ove krize mnogo niži. Oni su politikantski, oni su predizborni“, smatra Arapović.
Podrška BiH kod usvajanja rezolucije o Siriji naišla je na odobravanje Izaslanstva i specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Ipak, nisu željeli zauzeti stav o, kako kažu, unutarnjim pitanjima BiH.