Građani političarima ne vjeruju

Vlasti u BiH rade loše - smatra 60 posto građana. Najmanje povjerenja imaju u političke partije i političare. A čak dvije trećine ispitanih Bosanca i Hercegovaca kaže da ih svakodnevno pogađaju kriminal i korupcija. Ovo su samo neki pokazatelji istraživanja koje je uradila regionalna organizacija Galup Balkan Monitor.

Građani Bosne i Hercegovine nemaju povjerenja u vlast koja ih predstavlja, pokazalo je najnovije istraživanje Gallup Balkan Monitora. Više od 80 posto građana smatra kako BiH ne ide u dobrom pravcu, te da su na putu ka EU zakazali upravo političari, kaže istraživač Gallupa Andrej Pirka:

„Prilično je jasno koga građani krive za ove probleme. To su političari na svim nivoima vlasti. Građani imaju osjećaj da političari ne čine dovoljno i stopa povjerenja u političare, koja je bila niska i prilikom prošlog istraživanja, se spustila još više. Trenutno otprilike samo 15 posto građana BiH osjećaju da ih stvarno zastupaju političari koji su na snazi.“

Prozvani ipak imaju različita viđenja. Zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović slaže se s građanima:

„Nažalost, moram konstatovati da su građani generalno u pravu, jer rad ukupno političara je negativan iz razloga što postoje političari koji predano rade svoj posao i za dobrobit BiH i građana koji u njoj žive, a s druge strane postoje političari koji rade isključivo po nalogu međunarodne zajednice, i treće postoje političari koji rade za interese susjednih nam država, tj. protiv vlastite zemlje u kojoj žive, rade i od koje primaju plaću.“

BIH ZAISTA TONE

Denis Bećirović, zastupnik SDP BiH u državnom Parlamentu, kaže kako nije iznenađen rezultatima, jer je na nerad upozoravao i ranije:

„Jedina smo država u regionu gotovo koja je ostala bez liberalizacije viznog režima. Ministri mogu da ne izvršavaju svoje godišnje planove i programe. Neki čak realiziraju svega 10 posto od onoga šta su planirali. Na sve te primjedbe opozicije vlast se jednostavno ogluši, tako da BiH u ovom trenutku zaista tone.“

S druge strane ima i onih koji u istraživanjima ove vrste vide i način da razne organizacije, s obzirom da je riječ o izbornoj godini, indirektno sugerišu promjene vlasti. Zastupnik Stranke za BiH u državnom Parlamentu Adem Huskić:

„Ulazimo u godinu u kojoj su izbori i velik broj tih političkih stranaka i nevladinih organizacija, pa i medija svakodnevno daje takve podatke. Uvijek se traže oni koji su najlošiji - da se građani pripreme, kako se to očekuje, za neku novu političku opciju ili neke nove političke opcije koje bi povele državu u boljem smjeru.“

Generalni sekretar SNSD-a Rajko Vasić:

„Ta opšta slika da BiH razjeda jedino korupcija, da je jedini problem retorika nacioalistička i ne znam kakva, i da su problem lideri i političari u koje narod nema povjerenja, samo je iskrivljena slika nekih krugova koji nastoje BiH predstaviti u željenom svjetlu, uglavnom u onom nerealnom. Mislim da stanje ne stoji tako - jer da jeste, ljudi bi nakon ovih silnih izbora od rata naovamo potpuno ignorisali izbore i političare.“

POLITIČKI REKET

Bilo da je riječ o stavu kako je posrijedi zavjera protiv aktuelne vlasti ili da se radi o vapaju građana, prema nalazim istraživanja, korupcija i organizovani kriminal jedan su od najvećih problema u BiH, te da je on povezan sa političkim partijama, kojima građani najmanje vjeruju. Vasić smatra da nema mnogo istine u ovoj tvrdnji:

„To su priče za malu djecu. Naše članstvo u SNSD-u je sada prešlo 130.000 članova. Za usporedbu, SDP Hrvatske ima 30-ak hiljada članova. Tako je i sa drugim strankama. Neke podatke sam čitao za SDA itd.“

Izvršni direktor Transparency Internationala ove institucije Srđan Blagovčanin podsjeća kako na bh. političkoj sceni ima političkog reketa, odnosno trgovine uticajem:

„I da ljudi koji obavljaju čelne političke funkcije u zemlji su na veoma dobar način iskoristili te pozicije u smislu ostvarivanja privatnih i ličnih interesa. Političke partije u širem smislu u BiH više funkcionišu po principu mafijaških organizacija nego po principu modernih demokratskih partija, onako kako ih poznaju zapadna Evropa ili demokratske zemlje.“

Analitičarka Svetlana Cenić podsjeća i na vezu novopečenih bogataša sa najvišim političkim vrhom:

„Ili politika pravi sebi podobne firme preko kojih će poslovati političari i uzimati novac, ili imamo onaj drugi krug kada te neke frime pomognu određene političare, i čak vrlo često na različitim stranama, jer očekuju protuuslugu onda kad dođu na pozicije.“

Da je ova praksa prisutna priznaju i sami političari. Šemsudin Mehmedović:

„Određeni političari zastupaju u Parlamentu lobi određenih interesnih skupina ljudi, što, naravno, ne bi bilo loše da je taj interes u funkciji interesa BiH. Međutim, očigledno je da se radi da je takav jedan stav koji je u interesu njih lično.“

Činjenice govore da više od jedne trećine građana ne može ili jedva da može platiti troškove režija, a više od polovine je osjetilo da im je standard značajno lošiji, što, kako tvrde eksperti, svoje objašnjenje može naći u nezadovoljstvu radom političke elite. Iste one koju biraju već 15 godina.