Koje su implikacije rascjepa u Socijaldemokratskoj partiji ( SDP) na rad državnih institucija i funkcionisanje vlasti? Da li je Crna Gora bliža kraju 17 godina duge vladavine socijalista Mila Đukanovića i socijaldemokrata Ranka Krivokapića nakon rascjepa manje članice vladajuće koalicije.
Dešavanja u Socijaldemokratskoj partiji, iz koje su izašli dojučerašnji potpredsjednici Ivan Brajović i Vujica Lazović sa svojim pristalicama, predstavlja posljednji čin u višemjesečnoj krizi ove stranke. Brajović i Lazović najavili da neće napustiti ministarska mjesta, iako te pozicije u Vladi pripadaju Socijaldemokratskoj partiji kao konstituentu izvršne vlasti. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić je najavio da ukoliko njegovi bivši funkcioneri ne napuste mjesta u Vladi, njegova partija će pokrenuti proceduru za njihovu smjenu. Osnovno je pitanje da li će premijer Milo Đukanović odobriti smjenu ministara koji su napustili SDP. Ukoliko Đukanović odbije uklanjanje ministara koji su napustili SDP, Krivokapiću preostaje da napusti koaliciju, kaže politički analitičar Zlatko Vujović:
„Ukoliko Đukanović podrži ostanak Lazovića i Brajovića u Vladi to onda znači veliki politički šamar gospodinu Krivokapiću. A nakon toga Krivokapiću ne bi ostalo ništa drugo bez da napusti koaliciju. S tim da bi imao možda jedan međukorak a to je, da ako ne bude više želio da bude u vlasti da iskaže spremnost da podrži neku vrstu manjinske Vlade do dobijanja poziva ili razrješenja dileme da li će Crna Gora dobiti poziv za učlanjenje u NATO.“
Sukob u SDP-u je usko povezan sa lošim odnosima u vladajućoj koaliciji zbog činjenice da dio Vladinih inicijativa koje se odnose na privatizacije prirodnih i turističkih resursa ne odobrava Skupština, upravo zahvaljujući protivljenju SDP-a i predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da se prodajom državne imovine nadoknađuju državni gubici. Jedino što je do sada održavalo koaliciju na vlasti, a time i samu Vladu u posljednjih godinu dana je, mogućnost da Crna Gora dobije pozivnicu za članstvo u NATO. Odluka o pozivnici će biti donijeta u decembru. Prema riječima političkog analitičara Zlatka Vujovića, rascjep u SDP-u dodatno dovodi u pitanje funkcionalnost Vlade, te su vanredni izbori bolje rješenje:
„Mi praktično nemamo funkcionalnu Vladu već dvije godine. Bez obzira što Vladu podržava stabilna većina u parlamentu, to nije praćeno i stvarnim odlukama te većine da podrže ono što predlaže Vlada. U ovakvoj situaciji mnogo je racionalniji izbor da dođe do pada Vlade, odnosno do vanrednih izbora nego da se nastavi ovako nefunkcionalno djelovanje same Vlade. Može biti pozivnica za NATO argument, može biti snažan argument, ali mislim da posljednja dešavanja su potpuno obesmislila koaliciju između Krivokapićevog dijela SDP-a i ostalih koalicionih partnera, prije svega DPS-a.“
Odgovarajući na pitanje kako će funkcionisati Vlada i Skupština nakon novih okolnosti, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da je ukupna situacija veoma komplikovana i da su sve opcije moguće, kao i izbori:
„Da li će do toga doći, mogu samo da pretpostavljam. Ali da će biti problema u funkcionisanju, u to sam više nego siguran. Mi i sada imamo probleme i poslije Kongresa i prije ovog jučerašnjeg rascjepa. Desili su se snažni poremećaji koji su uticali na razvoj Crne Gore, na zaustavljanje projekata.“
Za Gorana Danilovića iz Demosa, epilog u SDP-u je donekle očekivan. Po njegovom mišljenju to je posljedica pokušaja Vlade da stavi pod kontrolu parlament:
„Pretpostavljam da je na potezu SDP koji bi trebalo da zatraži smjenu svojih ministara, ali sam gotovo ubjeđen da Đukanoviću ne pada na pamet da svoje ministr iz SDP-a zamjeni tuđim ministrima iz SDP-a. Onda bi bilo logično očekivati da SDP zatraži povjerenje Vladi ili da zajedno sa opozicijom izglasamo nepovjerenje. Ali nisam siguran da će ići sve tako glatko zbog toga što, se negdje iskreno plašim da možda navodno zbog nekog većeg projekta, postoje pojedinci u opoziciji koji bi bili spremni da daju podršku takvoj Vladi gospodina Đukanovića. Biće više nego zanimljivo u predstojećem periodu, vrlo teško za Crnu Goru. Jer u ovako teškim prilikama mi imamo jednu potpuno nestabilnu političku situaciju. Izbori bi bili pravo rešenje ali i tu imamo problem – nefunkcionalno izborno zakonodavstvo.“
