Autorica: Melissa Hogenboom, BBC (prevela: Ena Stevanović)
Odavno je poznato da sreća zavisi od mnogih životnih okolnosti. Znanstvenici su nedavno otkrili matematičku jednadžbu kojom se može predvidjeti trenutačna razina sreće. Otkriveno je da su ispitanici bili najsretniji kada su imali bolje rezultate od očekivanih u riskantnim zadacima.
Detaljni snimci mozga su, također, otkrili da je sreća u korelaciji sa čimbenicima za koje je poznato da utječu na blagostanje čovjeka.
Tim znanstvenika kaže da se jednadžba, koja je objavljena u časopisu FNAS, može koristiti u liječenju poremećaja raspoloženja, ali i da može pomoći britanskoj vladi u analizi statističkih podataka o ljudskom blagostanju koje su prikupili u istraživanju 2010. godine.
"Možete analizirati prethodne odluke ljudi i njihove ishode i tačno predvidjeti koliko sretni ćete reći da ste bili u bilo kojem trenutku", rekao je dr. Robb Rutledge sa University koledža u Londonu.
"Mozak pokušava shvatiti šta biste trebali raditi u svijetu kako biste bili nagrađeni koristeći sve vaše odluke, očekivanja i ishode kako bi bio siguran da ćete u budućnosti donositi dobre odluke. Sva vaša nedavna očekivanja i nagrade određuju vaše trenutno stanje sreće", rekao je on.
Uzmite za primjer odlazak u restoran. Niska očekivanja mogu poboljšati vaše gastronomsko iskustvo ukoliko je hrana bolja nego što ste očekivali. Međutim, pozitivna očekivanja mogu poboljšati vaše raspoloženje prije obroka zbog iščekivanja događaja.
Za izgradnju matematičkog modela tim stručnjaka je analizirao rezultate 26 ljudi koji su trebali izabrati između rizične i tačno određene novčane nagrade. Nakon nekoliko pokušaja su zamoljeni da izvijeste o svojoj razini sreće.
Mozak svakog ispitanika je bio skeniran pomoću funkcionalne magnetske rezonance.
Aktivnost u dva dijela mozga je u pozitivnoj korelaciji sa razinom sreće, i to u takozvanom ventralnom striatumu koji je glavni izvor dopaminskih neurona i u insuli, dijelu mozga koji je jako važan za nekoliko emocija uključujući i sreću.
Striatum je bio povezan sa promjenama u razini sreće, a insula s ukupnom razinom sreće.
Jednadžba je nakon toga primijenjena na 18 hiljada ljudi koji su igrali riskantnu igricu na pametnom telefonu zvanu "The great brain experience" za koju se nedavno pokazalo da je pouzdan izvor za ispitivanje kognitivnog ponašanja.
Iako je eksperiment bio daleko jednostavniji nego stvarni događaji dr. Routledge je rekao da su ispitanici kao i u stvarnom životu ulazili u rizik kako bi dobili nagradu.
"Zadovoljni smo što je naša jednačina uspjela vrlo dobro objasniti sreću. Čak i u ovom širokom spektru ispitanika postoji snažna povezanost između nagrada, očekivanja i sreće", rekao je on.
"Nadam se da će nam ova matematička jednadžba omogućiti bolje razumijevanje stvari do kojih nam je svima stalo, kao što je sreća u cjelini", dodao je.
Osvrčući se na njihov rad, Tom Stafford, kognitivni znanstvenik sa Univerziteta u Sheffieldu je rekao da je zapanjujuće s kakvom preciznošću ova jednačina može predvidjeti sreću pogotovo s obzirom na činjenicu "koliko su ljudska bića nepredvidiva".
"Značaj ove studije je u načinu na koji isprepliće moždanu aktivnost, princip nagrade i podatke velikog broja ispitanika o tome kako se osjećaju", dodaje dr. Stafford.
Međutim, on je rekao da nije potpuno jasno da li jednadžba može dati uvid u neka od "velikih pitanja" sreće u stvarnom životu kao naprimjer kakvog partnera izabrati.
Još jedan neovisni istraživač prof.Andrew Oswald, bihevioralni ekonomista sa Univerziteta u Warwicku kaže da je uočljivo da se aktivnost mozga podudara sa odgovorima ljudi na pitanja o sreći.
"Studija pokazuje i da vaš osjećaj sreće ovisi o tome koliki je jaz između toga šta ste postigli i šta ste očekivali. To ima dobar intuitivni smisao i u skladu je sa velikim brojem statističkih ispitivanja ekonomista koja pokazuju da su sreća i zadovoljstvo poslom pod utjecajem relativnih primanja osobe", objasnio je dr. Oswald, te istakao:
"Ako želite znati koliko sam sretan ne pitajte me kolika mi je plaća. Pitajte me kolika je moja plaća u usporedbi sa ostalim profesorima ili sa mojim ranijim prihodima. Upravo je ta razlika, bilo da je pozitivna ili negativna, najbitnija. Svi smo mi bića usporedbe i stoga zarobljenici implicitnih očekivanja."
Svi oni koji nemaju doplomu prirodno-matematičkog fakulteta možda neće biti u stanju pročitati ovu jednadžbu, ali svi mogu sudjelovati u igri utemeljenoj na principu rizik-nagrada dostupnoj na pametnim telefonima i tako doprinijeti ovom projektu kao ispitanik.
