Siromaštvo je jedan od najvećih problema u BiH. Oko 20 odsto stanovništva u BiH nije u mogućnosti da sebi svakodnevno obezbijedi jedan obrok, potvrđuju istraživanja.
Jedno od istraživanja Razvojnog programa Ujedinjenih naroda pokazuje da je, uprkos stabilnom ekonomskom rastu tokom protekle decenije, siromaštvo široko prisutno, pri čemu gotovo jedno od pet domaćinstava u BiH živi ispod granice siromaštva.
Prema nekim drugim procjenama, kada se u obzir uzmu svi parametri, u BiH živi preko milion siromašnih ljudi.
Muhamed Hasanović i njegova sedmočlana porodica preživljavaju bosanskohercegovačku svakodnevnicu zahvaljujući
kuhinji Caritasa BiH.
Žive u kući koja je predviđena za rušenje u sarajevskom naselju Ilidža, a Muhamedova penzija manja od 300 konvertibilnih maraca nedovoljna je za život.
„Mi danas živimo od ove moje penzije, živimo od ove kuhinje. Mi smo na konju od Caritasa. Kad imaju oni, oni nam dadnu više nego što treba. Kad nemaju, sad evo se stvarno smanjila se kuhinja, ono što se kaže. Danas smo bili stigli, bili smo kod doktora, tako smo i požurili da bismo mogli stići podignemo ovo jelo danas. Ne mogu sa svojom penzijom ništa, vjerujte. Kad bi se samo na penziju naslinio, ja bih umro od gladi. 296 maraka penzije primam, koja je za nas nedovoljna. Djeca su sva na birou“, priča on.
Slaba kupovna moćMuhamed je jedan od, kako se procjenjuje, million Bosanaca i Hercegovaca koji žive na ivici siromaštva.
Zlatko Malić iz bh. Caritasa kaže da preciznih podataka o siromaštvu u BiH nema, ali da su podaci iz istraživanja koje su radile strane agencije poražavajući.
„Govoriti o statističkim pokazateljima u BiH izuzetno je teško, osobito kada govorimo o pojmu siromaštva i socijalne isključenosti. Posljednji službeni podatak imamo iz 2007. godine kada je Agencija za statistiku BiH provodila anketu o potrošnji domanćinstava, i tada je u BiH bilo 18,2 posto siromašnih, odnosno negdje oko 600.000. Danas uz neka istraživanja koja su provodili UNDP i Svjetska banka, usljed posljedica globalne ekonomske krize taj broj se sigurno povećava i možemo govoriti sigurno o negdje oko milijun siromašnih građana BiH“, navodi Malić.
Potrošačka korpa - ilustracija Sličnu sudbinu sa Muhamedom dijeli
Nada Ronjić iz Banje Luke. U ovakvoj ekonomskoj situaciji teško je školovati jedno dijete, a Nada ih ima petoro koje školuje.
„Imam studenta koja sama sebe finansira. Imam četiri đaka, dva u srednjoj, dva u osnovnoj školi. Sa nekakvim primanjima trenutno koja muž zarađuje, ne može se izaći na kraj. Ta primanja nisu ni približno onome što je potreba jedne porodice. Režije su puno i morate da ih platite. A sve ostalo nastojimo u okviru porodice da prilagodimo našim uslovima. Tu trebaju osnovne namirnice - brašno, ulje, šećer, higijena, da ne kažem voće i meso. To je nešto što povremeno imamo“, kaže Ronjić.
Kupovna moć je mala. Dovoljno je ući u prodavnicu i vidjećete koliko su Bosanci i Hercegovci siromašni, kažu građani:
„Devedeset devet posto.“
„Mnogo siromašni. Nema para. Pa u prodavnicama, uđite, dva tri kupca. Ne kupuje narod ništa.“
„Ja, bogami, mislim da smo previše siromašni, previše. Vidi se, očito se vidi. Nema svijet para. Kupovna moć slaba. Žalosno.“
„Nisu svi, ali pretežno jesu siromašni.“
„Sa platom od 450 maraka što to ne bih bio siromašan? Može li se živjeti?“
Čega se odrećiStručnjaci smatraju da je na porast broja siromašnih u BiH, između ostalog, uticala i svjetska ekonomska kriza.
„Definitivno da je uzrok siromaštvu velikim dijelom nezaposlenost, koja je kod nas bila velika i ranije, a povećala se od krize do danas još dodatno. I ne vide se u ovom trenutku znaci da će se ta nezaposlenost smanjiti. Svakako ono što je pogoršalo sliku o siromaštvu je ekonomska kriza od 2008. do danas. S druge strane, u zadnjih tri, četiri mjeseca svjedoci smo da imamo ogromna poskupljenja, odnosno ogroman rast troškova stanovništva“, navodi
Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS.
Malić: Svaki peti stanovnik BiH ima velikih financijskih poteškoća za život dostojan čovjeka.
Zlatko Malić iz Caritasa navodi da prema službenim podacima u BiH nema gladnih, ali da to ne znači da ti ljudi nisu siromašni.
„Svaki peti stanovnik BiH ima velikih financijskih poteškoća za život dostojan čovjeka. Prema tim nekim službenim podacima, u BiH nema gladnih osoba. Međutim, upravo iz tog razloga uzimam u obzir i druge faktore. Nama se konkretno u kvalitativnom istraživanju pokazao veliki broj ljudi koji, recimo, imaju mirovinu s pomoću koje mogu se prehraniti. Međutim, uz činjenicu da oni moraju platiti električnu energiju, da moraju platiti određene zdravstvene usluge, da moraju platiti grijanje itd., oni se jednostvano nalaze na jednom raskršću u kojem moraju odlučiti što uraditi - čega se odreći“, zaključuje Malić.
Da je situacija teška i da je broj siromašnih u porastu potvrđuje i porast broja zahtjeva za korištenje usluga javnih kuhinja. Sve to dešava se u zemlji čiji su stanovnici, prema podacima Svjetske banke, siromašniji i od gradjana Albanije, ali
u kojoj žive parlamentarci koji, i kada ne rade, imaju najveća primanja
u regionu.
Tako su novoimenovanim zastupnicima Parlamenta BiH početkom godine uredno isplaćene plate u prosjeku od 4.000 konvertibilnih maraka, iako u skupštinskim klupama nisu proveli nijedan dan.