Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića odbacilo je drugi po redu zahtjev optuženog za ponavljanjem suđenja - zbog navodnog kršenja pravila o objavljivanju dokaza od strane haškog tužiteljstva.
„Vijeće je utvrdilo da optuženi nije pretrpio pristranost kao posljedicu kršenja pravila o objavljivanju dokaza i da suđenje ne zahtjeva takvu iznimnu mjeru kao što je njegovo ponavljanje.“, navedeno je u odluci potpisanoj od strane predsjedavajućeg suca O Gon Kwona.
Karadžić je tijekom svog prvostupanjskog procesa uložio niz prigovora na kršenje pravila o objavljivanju dokaza od strane tužiteljstva, no tročlano prvostupanjsko sudsko vijeće je i ovaj put odlučilo – da kršenja pravila nisu imala odlučujući efekt na suđenje za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini, na kojem se završne riječi očekuju na jesen ove godine.
„Optuženi je samo ponovio argumente (o kumulativnom prejudiciranju) koje je iznio u prvom zahtjevu (za ponavljanjem suđenja) i koji su potom odbačeni od strane sudskog vijeća.“, konstatirali su suci koji su inače i sami utvrdili kršenja pravila o objavljivanju dokaza od strane tužiteljstva, no pri tom i zaključili – da ta kršenja ne utječu znatno na pravičnost procesa jer nisu značajna - budući da nisu usporila postupak ili utjecala na pristranost u postupanju.
Kršenja pravila tehničke naravi - beznačajna
Suci su podsjetili da je Karadžić uputio niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi na vrijeme neobjelodanjenih dokaza, no da pri tom nije dao ni jednu valjanu osnovu – zašto je objelodanjeni materijal toliko relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje svjedoka.
„Vijeće je utvrdilo da je objavljen materijal kratak, male relevantnosti ili nevelike značajnosti. Optuženi je već u posjedu sličnog, ukoliko ne i istovjetnog materijala koji je već uvršten u dokaze.“, ponovili su u novoj odluci suci ukazujući da se Karadžić već pozabavio svjedocima i dokazima koje tužiteljstvo nije na vrijeme objavilo stranama u postupku.
Konstratirano je da haško tužiteljstvo ima lošu praksu objavljivanja dokaza, no i da je napomenuto od strane sudaca optuženom - da ne ukazuje na ta kršenja samo tehnički ih pobrojavavši, bez da ukaže koja od njih ukazuju na pristranost i namjerne propuste.
Suci su podsjetili i kako su se sami pobrinuli da optuženi dobije dovoljno vremena da se pozabavi dokazima tužiteljstva, da pripremi svoju obranu i da tehnička kršenja pravila i propusti ne utječu na pristranost u postupanju.
Karadžić je uhićen prije više od 6 godina, nakon više od desetljeća u bijegu, a tijekom suđenja je tvrdio da ga je sporazum (o odstupanju s funkcija u RS) sklopljen s američkim diplomatom Richardom Holbrookeom - izuzeo od međunarodnog pravosuđa. Također se branio kako nije organizirao terora nad Sarajevom (1992-1995), kao ni preuzimanja općina u BiH koje je rezultiralo genocidom 1992.godine u više njih, a kulminiralo u Srebrenici 1995.godine.
VIDEO: Povijesni stavovi kao dio Karadžićeve obrane
Haško tužiteljstvo je pak optuživao za pristranost, tvrdeći do kraja da je sakrilo ili prešutilo više oslobađajućih dokaza.
Iako na Haškom sudu trenutno traje ljetna sudska pauza odluke se i dalje objavljuju punom parom.
