Četvrtak, 30. oktobar/listopad 2014, 16:53 CET

Bosna i Hercegovina

Zbog azilanata ponovno prijetnje vizama za BiH, Srbiju i Makedoniju

Ilustracija
Ilustracija
Zbog povećanog broja lažnih azilanata, Njemačka je ponovno najavila kako će se zalagati za uvođenje viza građanima Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Na sastanku monitoring timova zemalja Zapadnog Balkana u Briselu, Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije je poslato posljednje upozorenje za rješavanje ovog problema. U suprotnom slijedi suspenzija bezviznog režima.
 
Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti sa suspenzijom bezviznog režima ukoliko broj lažnih azilanata u zemljama EU bude nastavio rasti.

Situaciju je dodatno zakomplikovalo povećanje aplikacija za azil u Njemačkoj, koje se tokom prošlog mjeseca povećalo za 49 posto u odnosu na prethodni. Prema pisanju lista Sueddeustche Zeitung, državljani Srbije podnijeli su prošlog mjeseca više od 2.600 zahtjeva, a državljani Makedonije više od 1.300. Što se BiH tiče, u posljednje tri sedmice bilo ih je oko 300 zahtjev za azil. Od 505 odobrenih zahtjeva nijedan nije s ovih prostora.

Šef bh. monitoring tima za primjenu bezviznog režima Bakir Dautbašić, koji je prisustvovao sastanku šefova monitoring timova zemalja Zapadnog Balkana u Briselu, a u povodu zahtjeva za azil u Njemačkoj, stanje ocjenjuje ozbiljnim.

„Zaista su brojevi izuzetno visoki. Nažalost, možemo reći da su i bh. građani također prikazani kao lažni azilanti koji su se u prilično velikom broju pojavili u Njemačkoj, što nam dodatno otežava situaciju, i dobili smo ne neki način posljednju opomenu pred određene probleme koje bismo zbog ovoga mogli imati“, rekao je Dautbašić. 
Cecilia MalmströmCecilia Malmström
x
Cecilia Malmström
Cecilia Malmström

Ponovna najava iz Njemačke dolazi manje od sedam dana nakon što su se ministri pravde i unutrašnjih poslova zemalja Zapadnog Balkana obavezali u zajedničkoj deklaraciji u Tirani da će pojačati napore da zaustave neutemeljene zahtjeve za azil i zloupotrebu bezviznog režima. Ono što je zabrinjavajuće kada je u pitanju ovaj region jeste činjenica da je postotak lažnih azilanata iznimno visok.

„Broj tražilaca azila sa Zapadnog Balkana porastao je za 75 posto u odnosu na prošlu godinu. To je mnogo. Vrijeme je da se države ovog regiona ozbiljno bave nastalim problemom kako ne bi bio doveden u opasnost bezvizni režim. Mnogo se može učiniti na koordinaciji na nacionalnom nivou kako bi se izbjegle zloupotrebe. Dugoročno treba se baviti situacijom u kojoj se nalazi romska populacija u tim državama“, kazala je Evropska komesarka za unutrašnje poslove Cecilia Malmström.  

Jasne smjernice

Iako je najviše zahtjeva upućeno od građana Srbije i Makedonije, trend povećanja lažnih azilanata iz Bosne i Hercegovine predstavlja ozbijan problem, zbog čega zemlja može biti kolateralna šteta, smatra bivši ministar vanjskih poslova BiH, a danas član Komisije za ljudska prava azil i izbjeglice Parlamenta BiH Mladen Ivanić.

„Očito raste jako velikom brzinom i mislim da bi se morale preduzeti neke aktivnosti da se bezvizni režim ne bi ukinuo. Ja se ipak nadam da će ovo biti zasad samo upozorenje i da bi BiH u tom konktekstu mogla više biti žrtva drugih zemalja, posebno Makedonije i Srbije, ali sam uvjeren da će se morati preduzeti ozbiljne mjere i da će ipak, na kraju-krajeva, to leći da se bezvizni režim ne bi ukinuo - jer to je najveće dostignuće koje građani BiH za sada imaju od EU“, kaže Ivanić.  

Zloupotrebe su prouzrokovale da liberalizacija viznog režima postane ugrožena, te da zemlje EU sve glasnije govore o zaštiti. Radi se o tzv. suspenzionoj klauzuli kojom Evropska unija predviđa privremenu suspenziju bezviznog režima za građane Zapadnog Balkana, a koji bi trebao stupiti na snagu početkom naredne godine. To znači da zemlja koja zabilježi porast azilanata može naložiti suspenziju bezviznog režima, te se na taj način zaštititi. Situacija će biti dodatno zakomplikovana ukoliko Evropski parlament podrži ovu klauzulu. Iako je trebalo da zasjeda početkom ovog mjeseca, Evropski je parlament odgodio rasprave, pa se još može djelovati kako bi se riješio problem.  

BiH je dobila jasne smjernice šta treba činiti, navodi Dautbašić.

„To se najviše odnosi na punu funkcionalnost Agencije za borbu protiv korupcije, zatim na skori početak rada servera za razmjenu policijskih baza podataka, na zatvaranje mjesta pogodnih za ilegalni prelazak na granici između BiH i Crne Gore i BiH i Srbije. Dobiven je i zadatak da se što prije usvoje izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji granične policije, što je također ostala jedna od neispunjenih obaveza“.

Ukoliko odluka o suspenziji za BiH bude donesena, najviše će patiti građani.

„Opet će ostati elita ljudi koji će imati sigurnu mogućnost da putuju - mislim na političare i na ljude na visokim funkcijama, a oni ljudi zbog kojih smo se mi toliko borili svih ovih godina da se vize ukinu će i dalje ostati u BiH i neće moći putovati ukoliko se to desi“, ističe zastupnica u Evropskom parlamentu Ana Ibrišagić.

Kad se jednom zemlja skine s bijele šengenske liste biće gotovo nemoguće u skorom roku ponovo dobiti viznu liberalizaciju. Imajući to u vidu, mnoge zemlje EU pokušavaju izmijeniti svoje zakone kako bi po kratkom postupku riješile zahtjeve za azil. Tako su Švedska i Švicarska značajno skratile proceduru rješavanja aplikacija od 48 sati, pa do nešto više od dvadesetak dana. U BiH i susjednim zemljama se intenzivno radi i na otkrivanju agencija i prijevoznika koji varaju bh. građane, ali i one iz Srbije, obećavajući im ostanak u zemljama EU.

Dženana Halimović

Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnik nagrade Amnesty International Global Human Rights Award i nagrade za istraživačko novinarstvo Unije novinara BiH 2003.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Miodrag iz Peci Grad: Beograd
12.11.2012 20:57
Cudno je to, Albanci sa KiM, (namerno kazem KiM, a ne R. Kosovo, jer kada oni ne priznaju dokumenta svoje drzave, necu ni ja njeno ime) vade Srpski biometrijski pasos, i onda traze azil.
Da Srbija ne izdaje pasose Albancima i Albanskim Romima, koji su u 99,99%, nesudjeni azilanti,digla bi se Evropska kuka i motika, a kada im se da pasos oni to zlopotrebljavaju...
Ne trba generalizovati, ali samo vadjenje pasosa je sa ostalim uverenjima, 50 Evra po osobi, plus 200 Evra autobus, to neko finansira, sigurno ne sami "Azilanti"!
Inace moji necaci iz Trbovlja (Slovenija) obojica diplomirani inzinjeri, zajedno sa na hiljade mladih Slovenaca pakuju kofere put Evrope, i ako su oni odavno u EU!
Dakle, nije resenje ukidanje bezviznog rezima prema zemljama Zapadnog Balkana, nego sprovodjenje pravog bezviznog rezima, sa mogucnoscu zaposljavanja. Tako bi Evropa dobila jeftinu i kvalifikovanu radnu snagu, i oni koji bi putovali u inostranstvo, bi to radili tacno sa odredjenim ciljem...
Inace, ja i moja porodica, da imamo novca za pasose i put, bi sa pravom trazili azil; jer drzava Srbija ne cini nista da integrise, nas interno raseljena lica, a R. Kosovo nam, ne moze obezbediti odrziv povratak!
Odgovor

Ime: P. A.
13.11.2012 09:24
Slazem se sa "pozivom" Zapadu da iskoristi jeftinu kvalifikovanu radnu snagu. To jeste logicno. Ali Zapad je sav podignut na proceduri, pravilima, zakonima i redu. Cesto se to pokaze i kao prepreka njima samima, a pogotovo nama sa ove strane. Ta "prepreka" se na Zapadu zove "losa politika integracije" i oko toga se nekoliko ministarstava, ali uglavnom jalovo, jer su sve te procedure i regule i dalje za njih prevelika prepreka. Najbolji je primjer zdravstveno osoblje koje nema sanse da moze poceti sa poslom dok ga neki sivi birokrate u glavnom gradu procijene na osnovu papira i daju mu licencu. I pored velikog manjka doktora, recimo u Skandinaviji, oni nemaju snage da daju mandat bolnicama da one procjene valjali recimo kardiolog iz Srbije ili ne valja. Ne, to procjenjuje neki birokrat u svojoj sivoj prasnjavoj kancelariji, pa jos kad vidi necitljivo ime, vec je manje zainteresovan.A zena mu je izgubila posao, jer vec ima previse usljenika koji nista ne rade. I ta psihologija odluci sudbinu nekom strucnjaku iz Srbije. Kao dodatne komplikacije su to sto srpski kardiolog ne zna jezik i posebno sto ne zna lokalne procedure, regule koji vaze na njegovom buducem radnom mjestu.
Odgovor

Ime: Ramiz Grad: Evropska Unija
13.11.2012 00:34
Odgovor Miodragu
Albanci sa Kosova nisu toliko "zaljubljeni" u srbijanske pasose,nego ih prakticni razlozi tjeraju da njih uzimaju posto su
ovi pasosi "bezvizni" dok za one sa Kosova trebaju vize. Ljudi prodaju auto,mozda kravu ili konja da bi za sebe i porodicu platili pasose i putne karte -jer je velika nezaposljenost na podrucju Kosova (kao uostalom i u svim drzavama bivse Jugoslavije).Ne traze azil zbog azila -nego da mogu nekoliko mjeseci da rade na crno. Posle rata na Kosovu i njene samostalnosti najbolje uslove za "dobijanje papira" u Evropskoj Uniji su imali tkz manjinski narodi sa Kosova: kosovski Srbi, Bosnjaci,Turci,Goranci i Romi/Ashkalije.Ranije su prednost imali kosovski Albanci.Sad to vise ne vazi.Ekonomska kriza (osim Grcke) je pocela da "kaci" i Sloveniju -jer se njeni proizvodi sve slabije prodaju u Evropi. Toliko za sada.
Odgovor

Ime: Zlatko Grad: Tuzla,BiH
13.11.2012 00:32
Pa opet je tu srbija na dobitku...Albanac+srpski pasos =jedan manje albanac u srbiji ili KIM (R Kosovo)(plus administrativni troskovi u budzetsku kasu) a jedan vise u evropi. Sad karikiram ako je donekle istina sto navodis...
srbin sa Kosova+pasos=jedno biracko (statisticko) tijelo manje...srbija gubi...zato nema para, a niti integracije jer kako vidis svaki dan mjenjaju politiku sta hoce sa kosovom a i uopste.

Ime: beli Grad: usa
12.11.2012 17:36
I treba da uvedu. Ovi nasi na vlasti sto se slobodno setaju po Evropi su ti koji su doveli narod na rub propasti. Nek stoje u red i placaju vize.
Odgovor

Ime: Zlatko Grad: Tuzla,BiH
12.11.2012 21:42
Na zalost "nasi na vlasti" imaju diplomatske pasose za njih ovo ne vazi, tako da nemas razloga za radovanje.