Dostupni linkovi

logo-print

Regija i vize: Kako sačuvati evropsko povjerenje


Sastanak u Luxembourgu o bezviznom režimu i Zapadnom Balkanu, 25. oktobar 2012.

Sastanak u Luxembourgu o bezviznom režimu i Zapadnom Balkanu, 25. oktobar 2012.

Ministri unutrašnjih poslova EU su na svome posljednjem sastanku u Luxemburgu jasno iskazali ozbiljnu zabrinutost zbog opasnog ugrožavanja povjerenja koje su 2009-te iskazali Zapadnom Balkanu, odobravajući njihovim državljanima bezvizni režim.

Sloboda putovanja je ugrožena povećanjem broja lažnih azilanata, te je liberalizacija viznog režima ugrožena, što mora prestati, poruka je iz Luxemburga.

Ocjena situacije biće stavljena do znanja i ministrima unutrašnjih poslova regiona na skupu u Tirani prvih dana novembra, gdje će se od njih tražiti spisak mjera koje su preduzeli i namjeravaju preduzeti da bi, kada, najkasnije početkom naredne godine, bude aktiviran mehanizam blokade bezviznog režima, izbjegli ovu krajnju mjeru, čija primjena sa sobom nosi i ozbiljne političke posljedice za region koji ima jasne želje da se što prije pridruži evropskom društvu.

Šaljući poruku državama Zapadnog Balkana, ministri su na umu imali i činjenicu da je, ukazano povjerenje Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, a godinu dana poslije i BiH i Albaniji, bilo rezultat ozbiljnog rada tih država na ispunjavanju uslova koje je pred njih postavio Brisel.

Međutim, niko nije računao da će za relativno kratko vrijeme to povjerenje biti dovedeno u pitanje.

"Imali smo od tada oko 20 hiljada ljudi koji su bez osnova tražili azil u Švedskoj - većina njih pripada manjinama u državama regiona. To je nešto s čime se moraju pozabaviti zemlje sa kojima imamo bezvizni režim, posebno ako uz to imaju i želju da se pridruže EU...", kaže ministar unutrašnjih poslova Švedske Tobias Billström.

Mjere protiv zloupotrebe

Švedski ministar je uz ovo na sastanku istakao da je najveći talas lažnih azilanata stigao iz pravca Srbije - zabilježili su tako u Stockholmu da je, primjera radi, prije dvije godine, bilo više zahtjeva iz tog pravca nego iz Somalije ili Afganistana, područja koje Evropljani gledaju kao problematična i odakle stiže značajan broj onih koji i dobiju politički azil u evropskim državama.
Cecilia Malmstrom uoči sastanka u Luxemburgu

Cecilia Malmstrom uoči sastanka u Luxemburgu


"Broj tražilaca azila sa Zapadnog Balkana je porastao za 75 posto u odnosu na prošlu godinu. To je mnogo.Vrijeme je za države regiona da se ozbiljno bave ovim problemom, kako ne bi bio doveden u opasnost bezvizni režim. Mnogo se može učiniti u koordinaciji na nacionalnom nivou kako bi se izbjegle zloupotrebe.Dugoročno, treba se baviti situacijom u kojoj se nalazi romska populacija u tim državama", ističe evropska komesarka za unutrašnje poslove Ceclia Malmstrom.

"Kada je riječ o zloupotrebi bezviznog režima državljana zemalja Zapadnog Balkana, vjerujem da je mehanizam suspenzije mjera u pravom smjeru...", smatra austrijska ministarka unutrašnjih poslova Johanna Mikl- Leitner.

"Ovi ljudi nisu politički progonjeni u svojim zemljama - procenat odobrenih zahtjeva za azil je gotovo jednak nuli. Ostaju u Njemačkoj samo ako nisu u stanju da putuju. Jasno je da oni koji nemaju pravo na azil, moraju da se vrate kući što je brže moguće”, kaže zamjenik ministra unutrašnjih poslova Njemačke, Ole Schreder.

Njemačka je tokom sastanka u Luxemburgu najavila da će države regiona staviti na listu "sigurnih zemalja", što će značiti i znatno kraće procedure za obradu zahtjeva i još manju mogućnost za sticanje statusa azilanta - danas u Njemačkoj azilantska procedura može da traje čak do 14 mjeseci.

U Luxemburgu niko nije postavio pitanje da li ukinuti Zapadnog Balkana datu povlasticu, već kako je zaštititi. Zato, zaključujući raspravu o problemu lažnih azilanata koji i iz Bosne i Hercegovine stižu u sve većem broju, kiparska ministarka unutrašnjih poslova i predsjedavajuća Vijećem ministara EU Eleni Mavrou kaže:

"Predsjedništvo EU daje veliku važnost politici bezviznog režima za sve građane Zapadnog Balkana. Poručujući to, Unija poziva svoje partnere u tom dijelu Evrope da usvoje sve potrebne mjere i bore se protiv zloupotreba ove privilegije."
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG