Piše: Ron Synovitz, (priredio Nedim Dervišbegović)
Jedan od temelja fizike i teorije relativiteta Alberta Ajnšajna -- da ništa ne može putovati brže od svjetlosti -- je uzdrrman otkrićem u jednoj od najprestižnijih svjetskih laboratorija.
Naučnici u CERN-u, Evropskom centru za nuklearno istraživanje u Švicarskoj, kažu da su zabilježili kretanje subatomskih čestica, dijelova atoma koji se zovu "neutrini", koje je brže od brzine svjetlosti.
Albert Ajnštajn drži predavanje u Pitsburgu 1934. godine
Posljedice ovog otkrića su tako revolucionarne da istraživači u CERN-u kažu da ni sami ne mogu povjerovati u njega.
Ako njihovo otkriće bude potvrđano, onda će se pokazati da je osnova čuvene Ajnštajnove formule za teoriju relativiteta iz 1905. godine -- E=mc² (energija je jednaka proizvodu mase i brzine svjetlosti na kvadrat) -- bila pogrešna.
Prema Ajnštajnovoj teoriji, ništa ne može putovati brže od svjetlosti i naučnici širom svijeta su tvrdnje iz CERN-a dočekali sa skepticizmom.
Istraživači iz CERN-a kažu da još nisu spremni da proglase otkriće neupitnim i zamolili su kolege širom svijeta da sami probaju provjeriti ovu teoriju.
Glasnogovornik CERN-a James Gillies je rekao za Radio Slobodna Evropa da postoji opšti konsenzus među svjetskim fizičarima da je došlo do neke greške u izvođenju eksperimenta, u korištenoj opremi ili u metodologiji za analiziranje rezultata.
"Ovakva vrsta stvari se vrlo često desi u nauci. Eksperiment će zabilježiti nešto što izgleda neobično i prva stvar koju kažeš je "Ne vjerujem u ovo". Onda to provjeriš opremu za eksperiment, tvoju analizu, tvoju tehniku i tako dalje. Većinu vremena radiš na taj način i onda nađeš neko jednostavno objašnjenje i to je kraj neočekivanog rezultata. Ali povremeno, ne desi se tako. To je ono što se desilo u ovom slučaju. Saradnici su analizirali ove podatke vrlo rigorozno u smislu opreme i nisu zabilježili ništa pogrešno. Sljedeći korak je da ovo bude izloženo promatranju šire zajednice koja se bavi fizikom čestica i to je ono što se sada dešava," rekao je Gillies.
Posljedice po fiziku
Naučnici u konkurentskoj istraživačkoj laboratoriji Fermilab u Čikagu su već počeli provjeravati rezultate CERN-a. Istraživači u Farmilabu su i sami našli čestice brže od svjetlosti 2007. godine kada su proučavali 'neutrine'. Njihovi eksperimenti su pokazivali veliku mogućnost greške što je podstaklo sumnje u to da su subatomske čestice koje su studirali zaista putovale brže od svjetlosti od navodnog svemirskog ograničenja brzine od 299.792 kilometara na sat.
Sjedište CERN-a
Tokom CERN-ovog eksperimenta, istraživači iz Francuske i Italije su emitirali snop 'neutrina' iz uređaja za ubrzanje čestica pored Ženeve do laboratorije u Italiji, udaljene 730 kilometara. Zabilježili su da su 'neutrini' putovali šezdesetmilioniti dio sekunde brže od brzine svjetlosti i izračunali da je mogućnost greške samo desetbilioniti dio sekunde, što je dovoljno malo da bi rezultat postao naučno značajan.
Gillies kaže da su naučnici mjesecima nanovo provjeravali rezultat da bi bili sigurni da nije bilo grešaka u eksperimentu:
"Relativitet je odolio zubu vremena skoro čitavo jedno stoljeće i razlog tome nije bio to što ga ljudi nisu provjeravali. Ljudi su provjeravali, mjerili, eksperimentirali i promatrali relativitet mnogo vremena i do sada ništa nije pokazalo da nešto može probiti ovo svemirsko ograničenje brzine. Zbog toga će ovo biti u suprotnosti sa onim što se do sada radilo. To ne znači da je to bilo pogrešno. Ali postoji veoma jak osjećaj u zajednici da postoji neko drugo objašnjenje."
Ako promatranja naučnika u CERN-u budu nezavisno potvrđena, Gillies kaže da će to imati ogromne posljedice za buduće izučavanje fizike:
"Jedna od veliki dilema koje proističu iz fizike 20. stoljeća je da toliko mnogo moderne fizike počiva na dva stuba s početka stoljeća. Jedan od njih je relativitet a drugi je kvantna fizika. Relativitet je teorija o gravitaciji. Ne postoji kvantna teorija o gravitaciji. Pokušaj pomirenja ove dvije stvari je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, ciljeva moderne fizike. Ako počnete otkrivati stvari kao što je ova, onda to možda može ponuditi način kako pomiriti dva stuba moderne fizike. Ali prije svega, moramo se uvjeriti da li je rezultat ovog promatranja istinit ili ne."
Gillies kaže da će biti potrebni mjeseci, možda čak i godine, prije nego što budu okončane nezavisne provjere.
Jedan od temelja fizike i teorije relativiteta Alberta Ajnšajna -- da ništa ne može putovati brže od svjetlosti -- je uzdrrman otkrićem u jednoj od najprestižnijih svjetskih laboratorija.
Naučnici u CERN-u, Evropskom centru za nuklearno istraživanje u Švicarskoj, kažu da su zabilježili kretanje subatomskih čestica, dijelova atoma koji se zovu "neutrini", koje je brže od brzine svjetlosti.
Ako njihovo otkriće bude potvrđano, onda će se pokazati da je osnova čuvene Ajnštajnove formule za teoriju relativiteta iz 1905. godine -- E=mc² (energija je jednaka proizvodu mase i brzine svjetlosti na kvadrat) -- bila pogrešna.
Prema Ajnštajnovoj teoriji, ništa ne može putovati brže od svjetlosti i naučnici širom svijeta su tvrdnje iz CERN-a dočekali sa skepticizmom.
Istraživači iz CERN-a kažu da još nisu spremni da proglase otkriće neupitnim i zamolili su kolege širom svijeta da sami probaju provjeriti ovu teoriju.
Glasnogovornik CERN-a James Gillies je rekao za Radio Slobodna Evropa da postoji opšti konsenzus među svjetskim fizičarima da je došlo do neke greške u izvođenju eksperimenta, u korištenoj opremi ili u metodologiji za analiziranje rezultata.
"Ovakva vrsta stvari se vrlo često desi u nauci. Eksperiment će zabilježiti nešto što izgleda neobično i prva stvar koju kažeš je "Ne vjerujem u ovo". Onda to provjeriš opremu za eksperiment, tvoju analizu, tvoju tehniku i tako dalje. Većinu vremena radiš na taj način i onda nađeš neko jednostavno objašnjenje i to je kraj neočekivanog rezultata. Ali povremeno, ne desi se tako. To je ono što se desilo u ovom slučaju. Saradnici su analizirali ove podatke vrlo rigorozno u smislu opreme i nisu zabilježili ništa pogrešno. Sljedeći korak je da ovo bude izloženo promatranju šire zajednice koja se bavi fizikom čestica i to je ono što se sada dešava," rekao je Gillies.
Posljedice po fiziku
Naučnici u konkurentskoj istraživačkoj laboratoriji Fermilab u Čikagu su već počeli provjeravati rezultate CERN-a. Istraživači u Farmilabu su i sami našli čestice brže od svjetlosti 2007. godine kada su proučavali 'neutrine'. Njihovi eksperimenti su pokazivali veliku mogućnost greške što je podstaklo sumnje u to da su subatomske čestice koje su studirali zaista putovale brže od svjetlosti od navodnog svemirskog ograničenja brzine od 299.792 kilometara na sat.
Tokom CERN-ovog eksperimenta, istraživači iz Francuske i Italije su emitirali snop 'neutrina' iz uređaja za ubrzanje čestica pored Ženeve do laboratorije u Italiji, udaljene 730 kilometara. Zabilježili su da su 'neutrini' putovali šezdesetmilioniti dio sekunde brže od brzine svjetlosti i izračunali da je mogućnost greške samo desetbilioniti dio sekunde, što je dovoljno malo da bi rezultat postao naučno značajan.
Gillies kaže da su naučnici mjesecima nanovo provjeravali rezultat da bi bili sigurni da nije bilo grešaka u eksperimentu:
"Relativitet je odolio zubu vremena skoro čitavo jedno stoljeće i razlog tome nije bio to što ga ljudi nisu provjeravali. Ljudi su provjeravali, mjerili, eksperimentirali i promatrali relativitet mnogo vremena i do sada ništa nije pokazalo da nešto može probiti ovo svemirsko ograničenje brzine. Zbog toga će ovo biti u suprotnosti sa onim što se do sada radilo. To ne znači da je to bilo pogrešno. Ali postoji veoma jak osjećaj u zajednici da postoji neko drugo objašnjenje."
Ako promatranja naučnika u CERN-u budu nezavisno potvrđena, Gillies kaže da će to imati ogromne posljedice za buduće izučavanje fizike:
"Jedna od veliki dilema koje proističu iz fizike 20. stoljeća je da toliko mnogo moderne fizike počiva na dva stuba s početka stoljeća. Jedan od njih je relativitet a drugi je kvantna fizika. Relativitet je teorija o gravitaciji. Ne postoji kvantna teorija o gravitaciji. Pokušaj pomirenja ove dvije stvari je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, ciljeva moderne fizike. Ako počnete otkrivati stvari kao što je ova, onda to možda može ponuditi način kako pomiriti dva stuba moderne fizike. Ali prije svega, moramo se uvjeriti da li je rezultat ovog promatranja istinit ili ne."
Gillies kaže da će biti potrebni mjeseci, možda čak i godine, prije nego što budu okončane nezavisne provjere.