Čelnici NATO su drugog dana samita optužili Rusiju da je prekrišila međunarodna pravila upadom u Ukrajinu i odobrili plan za pojačavanje odbrambenih kapaciteta u istočnoj Evropi.
Čelnici su izrazili spremnost da štite svoje članice na istoku i rekli da nijedna zemlja ne može staviti veto na proširenje NATO-a.
Oni su se također dogovorili da prestanu smanjivati budžete za odbranu i da u sljedećih 10 deset godina povećaju izdvajanja u ovu svrhu na dva posto bruto domaćeg proizvoda.
„Suočavamo se sa novim prijetnjama: na istoku, Rusija je prekršila pravila aneksijom Krima i slanjem trupa na suverenu teritoriju Ukrajine, na jugu, luk nestabilnosti se proteže od sjeverne Afrike do Bliskog istoka. Prošle noći smo debatovali o prijetnji koju predstavlja ISIL u Iraku i Siriji. Naša poruka je jasna: Jedinstveni smo u osudi ovih barbarskih i gnusnih nedjela“, izjavio je domaćin skupa, britanski premijer Dejvid Kameron.
Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen je izjavio da su lideri saveza dogovorili stvaranje brzih interventnih snaga kako bi se odgovorilo na ruske prijetnje na istoku. Prema Rasmusenovim riječima, ova jedinica bi brojala oko 5,000 vojnika
Generalni sekretar NATO se založio da vrata Alijanse ostaju otvorena svima onima koji žele da u nju uđu, signalizirajući tako da Ukrajini ne bi trebalo zatvoriti vrata. Čelnici NATO članica su također poduzeli korake kako bi se ubrzao pristup Gruzije alijansi.
"Sastajemo se u trentutku kada su temeljni principi globalne bezbednosti dovedeni u pitanje kao nikada do sada od kraja Hladnog rata zbog ruskih akcija protiv Ukrajine, nestabilnosti i nasilja ekstremista širom Bliskog istoka i severne Afrike kao i najnovijih pretnji kao što su sajber i raketni napadi”, rekao je Rasmusen.
Rusija se protivi mogućnosti da Ukrajina napustiti svoj neutralni status i priključi se NATO-u. Moskva negira da je poslala trupe u Ukrajinu.
Lideri EU su ponovili na samitu u Velsu da će pojačati sankcije protiv Rusije ukoliko ne dođe do smirivanja situacije u Ukrajini.
“Ukoliko danas bude potpisan sporazum i suštinski primjenjen - to znači ako budemo vidjeli da se ruske trupe vraćaju, zatim prekine snabdijevanje separatista u Ukrajini, zatim obustavi granatiranje Ukrajine iz Rusije – u tom slučaju, naravno, možemo razgovarati o odustajanju od sankcija”, izjavio je šef britanske diplomatije Filip Hemond.
Rasmusen je rekao da NATO mora da bude spreman da odbrani sve saveznike od bilo koje prijetnje.
"Imamo čvrstu obavezu da branimo jedne druge od napada. Svi za jednog. Jedan za sve. Evropa i Sjeverna Amerika zajedno. U tome je suština postojanja NATO”.
Kameron je rekao da je Britanija spremna da odvoji 3.500 vojnika za novu udarnu jedinicu NATO za brzo reagovanje.
“Moramo proširiti naše partnerstvo i stvoriti efikasniju mrežu koja će podupirati bezbjednost širom svijeta. Da bi to ostvario, NATO mora da postane ne samo organizacija koja raspolaže kapacitetima da deluje već i da ih širi na druge”.
