Dostupni linkovi

logo-print

NATO samit: Kritike na račun Rusije


Vojni zvaničnici čekaju ispred rezorta Manor Resort u Velsu dok traje samit NATO-a.

Vojni zvaničnici čekaju ispred rezorta Manor Resort u Velsu dok traje samit NATO-a.

Lideri 28 članica NATO okupili su se u Njuportu u Velsu na summitu za koji većina anlitičara smatra da će odrediti budućnost Alijanse. Na početku summita zapdani su lideri kritikovali Rusiju zbog kako su naveli "destabilizujućeg uticaja" u Ukrajini. U fokusu NATO lidera je i situacija na Bliskom istoku i narastajući problem s militantima Islamske države. Ili, kako je rekao Anders Fogh Ramussen, summit se održava u „dramatično promijenjenom bezbjednosnom okruženju“

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen novinarima je ukratko objasnio šta je na agendi u dva dana summita u Njuportu:

"Mi se suočavamo sa drmatično promjenjenom bezbjedosnim okruženjem na istoku, Rusija napada Ukrajinu. Mi ćemo usvojiti Akcioni plan za pripavnosti čiji je cilj povećati našu sposobnost da djelujemo brzo na zaštiti naših saveznika, ako je potrebno. Preduzećemo mjere da poboljšamo kooperciju sa Ukrajinom i ostalim partnerima. Suočeni sa nizom kriza naš Savez, naša transatlantska zajednica, predstavlja ostrvo sigurnosti stabilnosti i prosperiteta“, poručio je Rasmussen.

Čelnici NATO snaga su ponovili optužbe na račun Rusije i njenog sada i direktnog uplitanja u krizu u Ukrajini, što Moskva i dalje odlučno odbacuje.

I premijer Britanije David Cameron iz Njuporta je uputio poruke Kremlju:

"Mislim da treba da budemo aposlutno jasni da je ono što se događa neprihvatljivo: Ruske trupe na ukrajinskoj zemlji. I Britanija je sa drugima insitirala i postigla čitav set sankkcija, zabrane putovanja, zamrzavanje sredstava. I talas za talasom sankcija postiže efekte. Ruska ekonomija je rasla, sada tone, nekima od ruskih banka već ponestaje novac. Rusko tržište akcijama i ruska rublja trpe. Ono što Rusija treba da zna je da, ako nastve sa ovakvim postupanjem u Ukrajini, pritisak će se pojačati“, rekao je Cameron za BBC.

No lideri Alijanse se neće zadržati samo na finansijskom pritisku na Rusiju. Najavili su i konkretne mjere pomoći Ukrajini, jačanje ukrajinske armije i ekonomije.

Od 13. do 26. septembra, kako je srijedu objavljeno, jedan broj NATO članica, predvođenih SAD-om i Poljskom, održaće vojnu vježbu na zapadu Ukrajine uz granicu sa Poljskom.

Moskva odavno ponavlja da bi učlanjenje Ukrajine u NATO bila prijetnja po rusku nacionalnu sigurnost, ali to svakako i zbog odredbi ukrajinskog Ustava ne može biti na dnevnom redu summita Alijanse.

Uoči summita, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak je upozorio NATO i SAD na moguće posljedice oko Ukrajine, ocjenjujući da Zapad, a prije svega SAD, žele pobjedu NATO i situaciju u kojoj će „Amerika diktirati svoju volju svakome“.

Lavrov je obećao da će Rusija preduzeti „praktične korake“ za deeskalciju krize u Ukrajini, te je epelovao na vlasti u Kijevu i pobunjenike da prihavte Putinov plan u sedam tačaka za rješenje krize.

Kremlj je u srijedu objavio sadržaj Putonovog prijedloga i, kako se očekuje, on će biti glavna tema sastanka Kontakt grupe u petak u Minsku.

Komentarišući Putinov plan, generalni sekretar NATO rekao je da pozdravljaju svaku inacijativu koja vodi mirnom rješenju, ali kako je rekao „računa se ono što se događa na terenu u Ukrajini“, a tamo su ruske snage i dalje aktivno uključene u sukob.

Drugo, ne manje važno, pitanje je jačanje militantne islamske organizacije Islamska država. Osim što su zauzeli velike teritorije Sirije i Iraka, ubistvo drugog američkog novinara kao odmazdu za vazdušne udare na njihove položaje u Iraku, prijetnja da je sljedeći na redu britanski talac, te sve više informacija koje ukazuju da se u njihovim redovima bore i ljudi sa Zapada, razlozi su zbog kojih su svjetski lieri posljednjih dana upozorilio da je IS prijetnja ne samo po Bliski istok već i mnogo šire.

U borbu protiv IS mogla bi se stoga uključiti i Alijansa

Rasmussen je u četvrtak poručio da će saveznici ozbiljno i veoma brzo razmotriti bilo kakav zahtjev za pomoć i Iračke vlade u borbi sa IS.

Britanski premijer, koji je suočen sa prijetnjom pogubljenja britanskog taoca kao sljedećeg na listi za odstrel IS-a, ali i sa velikim brojem džihadista iz Britanije, u autorskom je tekstu zajedno sa američkim predsjednikom Brackom Obamo, poručio da SAD i Britanija neće dozvoliti da ih zastrašuju militanti IS-a, već da će se još snažnije boriti za zaštitu njihovih vrijednosti.

Osim ove dvije teme koje će dominirati, važno pitanje pred NATO saveznicima biće i šta dalje sa Avganistanom, odakle bi ISAF trebalo da se povuče do kraja ove godine, ali je pitanje kako staviti veoma slabu avganistansku vladu pod sve većim pritiskom talibana.

Osim formiranja snaga za brzo reagovanje na Istoku Evrope, jedno od važnih pitanja biće i zahtjev da se u svijetlu novih okolnosti povećaju izadavanja za odbranu na 2 posto BDP, članica NATO-a u narednih 10 godina.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG