Subota, 01. novembar/studeni 2014, 13:35 CET

Programi / Most

Most RSE: Može li Beograd ostaviti Bosnu na miru

Foto: radiosarajevo.ba
Foto: radiosarajevo.ba
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odnos Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili dva inostrana eksperta za Balkan - Nemac Bodo Weber i Amerikanac Kurt Bassuener. Oni su autori studije u kojoj analiziraju ponašanje Beograda i Zagreba prema Bosni i Hercegovini u poslednjoj deceniji.

Razgovaralo se o Tadićevoj dvostrukoj politici prema Bosni i Hercegovini koja je verbalno podržavala teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, dok je istovremeno davala snažnu podršku Miloradu Dodiku koji je rušio tu državu, o tome da li se Srbija ponaša prema Republici Srpskoj kao da je to samostalna država, u čemu je razlika između Mesićeve i Josipovićeve politike prema Bosni i Hercegovini, zašto je Zapad verovao da bi Beograd i Zagreb mogli igrati konstruktivnu ulogu u rešavanju krize u Bosni i Hercegovine i da li je Bosna i Hercegovina žrtva Kosova.

Omer Karabeg: U vašoj analizi polazite od toga da su se Evropska unija i Sjedinjene Američke Države nadale da će nakon pada Miloševićevog i Tuđmanovog režima Beograd i Zagreb iskoristiti svoj uticaj na bosanske Srbe i Hrvate da stabilizuju Bosnu i Hercegovinu. S obzirom na istorijska iskustva, koliko su takva očekivanja bila realna?

Bodo Weber: Čini mi se da je očekivanje Zapada da bi Beograd i Zagreb mogli pomoći u rješavanju krize u Bosni i Hercegovina bilo neka vrsta improvizacije kojoj nisu prethodile nikakve analize. Američki potpredsjednik Bajden, koji je u maju 2009. posjetio regiju, bio je jedan od onih koji su se zalagali za takvu politiku. Tokom svoje posjete Beogradu on je zamolio Tadića da u pozitivnom smislu utiče na dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebno na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Omer Karabeg: Kako ocenjujete Tadićevu politiku prema Bosni i Hercegovini?

Tadić se u periodu od  2009. do 2011. godine 23 puta sastao sa Dodikom, a samo jednom je posjetio Sarajevo.

Kurt Bassuener: Ja mislim da je predsjednik Tadić tokom svoga mandata igrao dvostruku igru. Govorio je ono što je mislio da treba reći o poštovanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ali je, dajući podršku Dodiku, u stvari potkopavao tu zemlju. On se u periodu od  2009. do 2011. godine 23 puta sastao sa Dodikom, a samo jednom je posjetio Sarajevo i sastao se sa predstavnicima vlade Bosne i Hercegovine. Isto tako su se ponašali i ministar vanjskih poslova Jeremić i potpredsjednik vlade Dačić. Zbog toga Dodik nije skrivao svoje namjere. Izgleda da on misli da je raspad Bosne i Hercegovine moguć bez nasilja. Ja ne mislim tako. Ali Dodik je bio ohrabren i činjenicom da međunarodna zajednica nije reagirala na njegove poteze. Inače, Tadić je uvijek činio minumum onoga što se od njega tražilo. On je odugovlačio hapšenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića što je više mogao. Ali, kada je postalo jasno da Holandija neće promijeniti svoj stav o tome da je hapšenje optuženih za ratne zločine uslov da Srbija dobije status kandidata za Europsku uniju i kada su i drugi parlamenti, recimo irski - počeli da postavljaju pitanje da li Srbija čini sve da bi uhapsila Mladića, Tadić ga je vrlo brzo pronašao i uhapsio. To pokazuje da se lideri Srbije snažnim pritiskom mogu natjerati da urade ono što oni uporno izbjegavaju.

Omer Karabeg: Da li se Boris Tadić, makar i jedanput, ogradio od Dodikovih izjava da Bosna i Hercegovina treba da se raspadne?

Bodo Weber: Tadić se nikada nije ogradio od Dodikovih izjava da Bosna i Hercegovina treba da se raspadne i da je njegov cilj osamostaljenje Republike Srpske. Najslikovitiji primer je bio žestoki konflikt Republike Srpske sa međunarodnom zajednicom kada je Dodik aprila 2011. najavio raspisivanje referenduma  o ovlastima Visokog predstavnika i o sudu i tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. Kada su Tadića pitali šta misli o tom referendumu, on je rekao da je to unutrašnja stvar Bosne i Hercegovine, da bi zatim njegov ministar vanjskih poslova, Jeremić otrčao u Banjaluku i u prisustvu Dodika izjavio da je vrijeme kolonijalnih upravnika prošlo, čime je praktično dao podršku održavanju referenduma koji potkopava institucije Bosne i Hercegovine. Time je Tadić još jednom demonstrirao svoju dvostuku igru, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

Omer Karabeg: Može li se reći da se Tadićeva vlada ponašala prema Republici Srpskoj kao prema posebnoj državi?

Kurt BassuenerKurt Bassuener
x
Kurt Bassuener
Kurt Bassuener
Kurt Bassuener:  Da, u određenom smislu jeste. Tadić je očigledno poklanjao mnogo više pažnje Republici Srpskoj nego državi Bosni i Hercegovini. Specijalne veze između Republike Srpske i Srbije Tadić i Dodik su proširili i ojačali. Inače, Tadić je mnogo zavisniji od Dodika, nego što je Dodik zavisan od njega. Često pojavljivanje sa Dodikom služilo je Tadiću da ojača svoju poziciju kod desno orijentiranih birača, a da pri tome nije morao zastupati nacionalistička gledišta. Dodik je to radio za njega.

Omer Karabeg: Zašto je Zapad tolerisao Tadićevu bezrezervnu podršku Miloradu Dodiku?

Bodo Weber: Mislim da su od proglašenja nezavisnosti Kosova Zapad i gospodin Tadić bili u nekoj vrsti odnosa koji bih mogao okarakterisati kao obostrano zavaravanje. Zapad je Tadića percipirao kao prozapadnog i proevropskog političara koji se našao pred teškim zadatkom da se nosi sa gubitkom Kosova. Oni su mislili da će on s vremenom prihvatiti tu bolnu činjenicu i reći narodu istinu. S druge strane, Tadić je, videći podijeljenost oko Kosova u Europskoj uniji, mislio da će, manipulišući tim nejedinstvom, moći da izbjegne tešku i neprijatnu obavezu da narodu kaže da je Kosovo izgubljeno. Istovremeno, on je Zapad ucjenjivao time što im je stalno govorio da je on jedina prozapadna politička snaga u Srbiji i da su svi drugi nacionalisti. Poručivao im je da ga previše ne pritišću, jer će, ako bude morao da pravi ustupke, izgubiti izbore, pa će nacionalisti doći na vlast. Slično je bilo i sa politikom prema Bosni i Hercegovini. Kada bi ga funkcioneri Europske unije zamolili da izvrši pritisak na Dodika, on im je iza zatvorenih vrata govorio da je Dodik veliki problem, da radi na svoju ruku, da pravi probleme u Bosni i Hercegovini i u regiji, ali to nikada nije javno rekao. Zapad je na neki način tolerisao tu Tadićevu politiku, mada njom nije bio zadovoljan.

Omer Karabeg: Može li se reći da se Srbija u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini ponaša kao da u Republici Srpskoj vidi kompenzaciju za gubitak Kosova?

Bodo Weber: Tadićeva politika nije imala nekih strategijskih ciljeva. Ona se svodila na taktiziranje i izbjegavanje neprijatnih odluka. Ona se više igrala sa Republikom Srpskom koristeći je u populističke svrhe da bi odvukla pažnju od gubitka Kosova i teških ekonomskih problema. Mada je nekim nacionalističkim krugovima izgledalo da Tadić igra na kartu da je Republika Srpska kompenzacija za Kosovo, u suštini se radilo o manipulisanju javnošću. U današnjoj Srbiji niko, osim nekih ekstremnih krugova, ne razmišlja o tome da gubitak Kosova treba nadoknaditi pripajanjem Republike Srpske. Ljudima je jasno da je Republika Srpska u drugoj državi, ona im je dalja i od samog Kosova koje, uzgred budi rečeno, većina srbijanskih građana nikada nije posjetila. Čak i kada bi neka vlada proklamovala politiku pripajanja Republike Srpske, ja mislim da to ne bi naišlo na veliku podršku kod građana.

Rekao bih da taj san o ujedinjenju Republike Srpske sa Srbijom nema mnogo pristalica među Srbijancima. 

Kurt Bassuener: Ja mislim da je to san i cilj najtvrđih nacionalista u Srbiji, a to je i karta na koju igra Dodik. Ipak, rekao bih da taj san o ujedinjenju Republike Srpske sa Srbijom nema mnogo pristalica među Srbijancima. Nesreća je što oni koji to sanjaju imaju određeni uticaj i mogu tu opciju držati otvorenom u pogađanju oko Kosova. Zbog toga bih ja volio da Zapad, a posebno Amerika, mnogo odlučnije stave do znanja da nezavisna Republika Srpska neće biti dozvoljena.

Omer Karabeg: U čemu se je Josipovićeva politika prema Bosni i Hercegovini razlikovala od Mesićeve?

Bodo Weber: Mesićeva politika prema Bosni i Hercegovini počivala je na njegovom razlazu sa Tuđmanom oko agresija na Bosnu i Hercegovinu. Kada je izabran za predsjednika, Mesić je napravio jasan rez prema prethodnoj politici i poručio bosanskim Hrvatima da je njihova domovina Bosna i Hercegovina, a njihov glavni grad Sarajevo. Josipović nastupa s imidžom novog, modernog evropskog državnika 21. vijeka, koji nema veze s devedestim godinama. Kad je došao na predsjedničku funkciju, on je tražio neki svoj politički angažman i našao ga je u područje regionalnih odnosa. On je stupio na teren simbolične regionalne saradnje i simboličnog pomirenja, podstaknut od nekih svojih saradnika koji su sa predsjednikom Tadićem imali dobre lične odnose. Europska unija je to pozdravila željna nekih pozitivnih dešavanja, makar i simboličnih. Međutim, kada je Josipović tu svoju politiku prijateljskih odnosa sa Tadićem, pokušao da prenese na Bosnu i Hercegovinu, gdje je na djelu bila politika potkopavanja integriteta zemlje od strane Republike Srpske u savezu sa nacionalnim hrvatskim strankama, taj pokušaj je doživio neuspijeh.

Omer Karabeg: Kakav je bio Josipovićev odnos prema ponovnom otvaranju pitanja trećeg, hrvatskog entiteta?

Josipovićevi česti odlasci u Mostar i Zapadnu Hercegovinu i dolazak čelnika hercegovačkih stranaka u Zagreb ojačali su, makar na simboličan način, poziciju HDZ-a oko trećeg entiteta.

Bodo Weber: To ponovno otvaranje pitanja trećeg entiteta ima svoje uzroke u dešavanjima, koja su prethodila stupanju Josipovića na političku scenu Bosne i Hercegovine. Nakon što je međunarodna zajednica poslije 2006. godine smanjila svoj angažman u Bosni i Hercegovini, taj vakuuum je popunio Milorad Dodik stalnim prijetnjama teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Dodik je postao najjači akter na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. U takvoj situaciji HDZ gospodina Čovića, nezadovoljan gubitkom mjesta hrvatskog člana Predsjedništvu BiH, pravi savez sa Dodikom i otvara pitanje trećeg entiteta. Predsjednik Josipović, koji je vodio politiku dijaloga sa svima, otvorio je kanal komunikacije i sa hrvatskim nacionalnim strankama, koji je bio zatvoren u vrijeme Mesića. Njegovi česti odlasci u Mostar i Zapadnu Hercegovinu i dolazak čelnika hercegovačkih stranaka u Zagreb, pogotovo u kontekstu krize oko formiranja vlasti u Federaciji BiH, ojačali su, makar na simboličan način, poziciju HDZ-a oko trećeg entiteta.

Omer Karabeg: Josipović je prvi hrvatski predsednik koji je posetio Banjaluku i sastao se sa visokim zvaničnicima Republike Srpske. Da li je ta poseta ojačala Dodikovu poziciju?

Kurt Bassuener: Da, to je bio istinski zaokret u odnosu na politiku Mesića koji je prepoznao opasnost koju Dodikova politika predstavlja za Bosnu i Hercegovinu. Dodik je od Josipovićeve posjete napravio trofej. A oni koji su bili uvjereni da će Hrvatska biti dosljedna u politici podržavanja bosanske državnosti koju je vodila posljednju deceniju, mogli su da pomisle - izgubili smo saveznika.

Omer Karabeg: Koliko pojedini potezi zemalja Evropske unije ohrabuju Beograd u njegovom nastojanju da se prema Republici Srpskoj ponaša kao prema samostalnoj državi. Recimo, Italija namerava da sa Srbijom i Republikom Srpskom gradi hidroelektrane na Drini zaobilazeći Sarajevo.

Bodo WeberBodo Weber
x
Bodo Weber
Bodo Weber
Bodo Weber: Jedan od sagovornika sa kojim smo razgovarali pripremajući našu studiju rekao je da je Europska unija razjedninjena oko Bosne i Hercegovine kao ni u jednom drugom slučaju. Tu vlada potpuno nejedinstvo - od ocjene stanja na terenu do mjera koje treba poduzeti kako bi se situacija stabilizirala. Neke članice Europske unije su iskoristile to odsustvo zajedničke europske politike prema BiH da bi u ekonomskoj sferi povukle neke poteze kojima praktično asistiraju vladi u Banjaluci u podrivanju ustavnog poretka države BiH. Jedan od takvih primjera je upravo ovaj koji ste pomenuli. Ima tu i drastičnijih slučajeva. Recimo, ambasador jedne zemlje Europske unije je još prije završetka svog mandata u Sarajevu i odlaska u penziju, potpisao ugovor da bude savjetnik Dodika nakon što napusti diplomatsku službu. On danas radi u Dodikovom uredu kao savjetnik.

Omer Karabeg: Josipović se u poslednje vreme ućutao, kad je reč o Bosni i Hercegovini, i čini se da je politiku prema toj zemlji prepustio vladi. Kakva je trenutno pozicija hrvatske vlade prema Bosni i Hercegovini?

Kurt Bassuener: Da. Josipović i njegov kabinet su se povukli nakon neuspijeha da pomognu u rješavanju krize u Federaciji BiH i nakon što je Hrvatska dobila novu vladu, na čelu sa Milanovićem. Izgleda da poslove oko Bosne i Hercegovine preuzima Ministarstvo vanjskih poslova.  Ima znakova da se čine napori da se riješe značajni sporovi, kao što su pitanje granice, hrvatski tranzit preko Neuma i bosansko korišćenja luke Ploče.  Ostaje da se vidi da li će doći do dogovara, ili će, kad je riječ o luci Ploče, Europska unija morati da pronađe rješenje prihvatljivo za obe strane.

Milanovićeva vlada želi da pristupi Bosni i Hercegovini na principijelan način.

Bodo Weber: Milanovićeva vlada želi da pristupi Bosni i Hercegovini na principijelan način, što znači da tamo neće imati partije koje će joj biti prirodni saveznici. Ona se sada odnosi prema BiH sa velikim oprezom i bez nekih posebnih simpatija za pojedine političke opcije.

Omer Karabeg: Da li će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju uticati na njen odnos prema Bosni i Hercegovini?

Kurt Bassuener: Srednjoročno i dugoročno to može imati pozitivan uticaj. U ovom trenutku u centru pažnje su negativne posljedice ulaska Hrvatske u Europsku uniju najviše zbog nespremnosti bosanskohercegovačkih političara da se za to pripreme. Oni sada okrivljuju Hrvatsku i Europsku uniju. Nema sumnje da Hrvatska nije riješila mnoge sporove sa Bosnom i Herecgovinom, koji su davno trebali biti riješeni, djelimično i zbog toga što ni Brisel nije insitirao da se ta pitanja riješe prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ali nijedan od tih razloga ne može se mjeriti sa indiferentnošću bosanskih političara prema sudbini svojih građana, posebno zemljoradnika.

Omer Karabeg: Očekujete li da će nova vlada Srbije snažno podržavati Milorada Dodika i ignorisati Sarajevo, kao što je to činio Tadić?

Dačiću i Nikoliću nije potreban Dodik da bi stekli imidž nacionalno osviješćenih političara, kao što je bio potreban Tadiću.

Bodo Weber: Mislim da je još rano govoriti u kom će pravcu ići nova srbijanska vlada, kad je riječ o Bosni i Hercegovini. Tadić je tek poslije velikog pritisaka Zapada otišao u Sarajevo, dok je Dačić vrlo brzo nakon stupanja na premijersku funkciju otišao u zvaničnu posjetu glavnom gradu BiH. Istina, nekoliko dana ranije bio je u nezvaničnoj poseti Dodiku i sa Kusturicom posjetio Višegrad i Andrić-grad. Istovremeno, imali smo signale nastavka stare politike. To je prije svega bio sastanak vlada Republike Srpske i Srbije nakon kojeg je Dačić najavio da će saradnja Beograda i Banjaluke ojačati. S druge strane, Nikolić je tek nekoliko mjeseci nakon svog izbora primio Dodika u zvaničnu posjetu, a ne drugi dan nakon izbora, kao što je to uradio Tadić. Bilo je primjetno da poslije sastanka Nikolić-Dodik nije bilo nikakvih zvaničnih saopštenja. Dačiću i Nikoliću nije potreban Dodik da bi stekli imidž nacionalno osviješćenih političara, kao što je bio potreban Tadiću. Zbog toga se čini da Dodik nema više onakav tretman u Srbiji kakav je imao za vrijeme Tadića.

Omer Karabeg: Da li je problem u tome što Zapad kosovsko i bosansko pitanje posmatra odvojeno, pa se Srbiji toleriše destruktivan odnos prema Bosni da bi se rešilo kosovsko pitanje?

Bodo Weber: Glavni razlog što Zapad gleda Srbiji kroz prste, kada je u pitanju njen odnos prema Bosni i Hercegovini, je njegova zaokupljenost problemom Kosova. Sredinom prošle decenije Amerikanci su Europskoj uniji predali vodstvo u rješavanju kosovskog i bosanskog problema, a Brisel ga do dana današnjeg nije potpuno preuzeo. Kada su to vidjeli, Amerikanci su se ponovo uključili oko Kosova, pa je Europska unija sa njima krenula i počela da odlučnije spovodi kosovsku politiku. U međuvremenu je zapostavljena Bosna i Hercegovina, došlo je do ozbiljne krize i Bosna je postala žrtva rješavanja kosovskog problema. To se najbolje vidjelo kada je Brisel uz pomoć Vašingtona spriječio Visokog predstavnika da se uhvati u koštac sa problemom koji je nastao Dodikovim ponašanjem nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Počela je priča o gašenju bonskih ovlasti Visokog predstavnika i zatvaranju njegovog ureda. Politika Beograda prema BiH za Brisel je uvijek bila u sjenci kosovskog problema. To nije bila neka svjesna odluka da se Srbima gleda kroz prste, već je to bio rezultat odnosa prema rješavanju kosovskog pitanja.

Omer Karabeg: U zaključku, kakav je bio dosadašnji efekat angažovanja Beograda i Zagreba u Bosni i Hercegovini?

Kurt Bassuener: Jasno je da je devedesetih godina taj odnos bio pljačkaški ili u najmanju ruku oportunistički. Odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovine se od 2000. godine mnogo promijenio, prije svega zahvaljujući predsjedniku Mesiću koji je bez sumnje tokom cijele jedne decenije bio ličnost koja je najviše doprinosila stabilnosti na Balkanu. Na žalost, Srbija nije imala takvu ličnost. Jedan moj prijatelj je jednom rekao da je Ivan Stambolić mogao igrati takvu ulogu, ali je on ubijen prije nego što je dobio tu šansu. U svakom slučaju, od 2000. godine najveći broj srbijanskih političara vodio je mnogo ambivalententniju politiku prema Bosni i Hercegovini, nego što je to bio slučaj sa hrvatskim političarima.

Bodo Weber: Što se tiče Srbije, jedini pozitivni efekat bio je učešće Tadića na trilateralnim susretima sa članovima Predsjedništava Bosne i Hercegovine i predsjednikom Turske najprije u Istambulu, a potom u Karađorđevu. Ali i do tih susreta ne bi došlo, da nije bilo velikog pritiska Zapada. Sve ostalo je imalo štetne efekte i praktično se svodilo na ohrabrivanje rukovodsta Republike Srpske da provocira sa pričom o secesiji. Što se tiče Hrvatske, vlada premijerke Kosor se nije bavila Bosnom i Hercegovinom, dok se angažovanje predsjednika Josipovića i njegovog kabineta u krizi oko formiranja vlade Federacije BiH praktično završilo miješanjem u unutrašnje stvari te zemlje.

Omer Karabeg

karabego+rferl.org

Novinar je Radija Slobodna Evropa od osnivanja Programa na južnoslovenskim i albanskom jeziku 1994. godine. Marta 1994. pokrenuo emisiju "Most" s namerom da uspostavlja ratom pokidane veze između ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Dobitnik nagrade "Dr. Erhard Busek" za doprinos boljem razumevanju u Jugoistočnoj Evropi za 2010., koju dodeljuje SEEMO.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari stranica of 2
    Naredni 
Ime: Zlatko Grad: Tuzla,BiH
15.11.2012 21:12
@Damir Grad: Zenica

Pitas me sta ja hocu? Pa prvo da se malo edukujes, ako moze:
-I de prestani plakati za Komsica, ne pricaj o duhovima vec o slovima i ustavu..procitaj.

-Ako je BiH protektorat, sta se bunis...i da ti je ex jugosloven Covic u presdjednistvu opet neko drugi vuce konce, onda je sve ostalo nebitno.

-Pricao si o izbornoj "hrvatskoj" jedinici...kakvoj (kazes nije treci...kako izgleda ta jedinica ako nije teritorija, gdje bi se primjenjivala izborna volja )?

-Drzava je stvorena za tvoju informaciju...medzusobno povjerenje regulise ZAKON...ne moramo se voliti.

-HDZ je otisao dodiku a ne hrvati...hrvati su otisli iz posavine. centralne bosne, sarajeva a najmanje su krivi bosnjaci za to...ako meni nevjerujes pitaj hrvate odande.

-BiH ce biti i sa i bez (HDZ) hrvata...kao sto i hrvatska jako lijepo zivi bez srba...nemoj toliko sebe da precjenjujes.

-Vidim da bi se ti rado odrekao sunarodnika u Tuzli, Sarajevu...za malo toplog krsa...nije ti prica cemu.
Hoces prijedlog??
Prestani kroz tu prizmu gledati stvari i bit ce ti mnogo lakse.
Odgovor

Ime: Damir Grad: Zenica
15.11.2012 22:06
@Zlatko Ti bi da potjeras (HDZ) Hrvate u Hrvatsku? Ili sam te pogresno razumio? Znas za takve stvari ljudi robijaju u Hagu. Kao sto rekoh dzabe Zakon ako nema povjerenja i ako se siri nacionalna mrznja i netrpeljivost, sto bi u svakoj normalnoj zemlji trebalo biti krivicno djelo.
Sto se tice izborne jedinice naravno da je to teritorija i stvar je politickog dogovora i u opticaju je kad god su izbori, znaci svake 4 godine. Zna se sta to znaci, ne postoji premijer izborne jedinice,ministar itd.
Za izbor predsjednistva BiH zar nije fer imati recimo 3 izborne jedinice, mogli bi se potpuno ukinuti nacionalni predznaci za clanove Predsjednistva i Sejdic/Finci automatski rijesen, sljedeca stanica EU! ..... :)
Odgovor

Ime: Zlatko Grad: Tuzla,BiH
15.11.2012 23:09
Ne, HDZ ce protjerati hrvate u hrvatsku(EU) (ako nastavi sanajti o trecem a ne o ekonomiji) kao sto ih je protjerao i iz posavine i ostalih djelova BiH...ali nije radi toga u Hagu vec sto ga krenulo pa malo je ercegovinu olaksao za par bosnjaka i pokojeg srbina ali eto...
Mozemo se mi mrziti ili voliti ali je INTERES vjecan...nadji interes zivljenja u BiH (manji PDV nego u hrvatskoj, jeftinije zivljenje...eto za pocetak)
Sto se tice treceg i teritorije...da li bi pristao da sam zapadno hercegovacki kanton bude treci entitet? eto da bosnjaci ponude tu soluciju?
Ne postoji premijer izborne jedinice ali postoji skupa izbornih jedinica (zove se kanton)...znaci ne mozes ti u zenici (izborna jedinica)glasati za premijera zapadno hercegovackog kantona...ne ide tako drug, ovi u tom kantonu bi se bunili...pa vidis da vise ne mozes niti u hrvatskoj glasati (ako si croat)...ljute se oni tamo...

Cekaj ba malo...nemozes ti ukinuti nacionalni predznak clanovima predsjednistva...zeljko ce uvjek biti hrvat, bakir-bosnjak...tako i u buducnosti, i finci je jevrej sejdic- rom to tako ne ide...A sta mislis jedan predsjednik sa teritorije citave BiH, direktnim glasanjem pa ko vise glasova osvoji...i jeftinije i EU...kud ces bolje. Kako rekoh imas dom naroda, tu se boris za prava hrvatskog naroda...a ekonomija je obostrani interes.

ako sam sta pomogao...

Ime: Beograd je Besna Lisica ! Grad: sa Balkana
13.11.2012 18:20
Jako zanimljiva tema !
Srbi iz Srbije nemogu nikada odustati od Bosne zato sto u Bosni ima jedna Fatamorgana a to je da Srbi drze pola Bosne i to zvanicno ali ona Bosna nikako da se privali na njihovu stranu. Nevjerovatan fenomen. Nikad nisam cuo za nesto slicno! To je razlog zbog koga Beograd i ostali vazali citaj Didik nemogu da se smire u glavama nikako ! Da nesto imaju i drze a ipak nije njihovo ! Pa to je cista Sizofrenija. Eno ga i Dr Dabic se prevrce u Hagu u snu sanjajuci Bosnu. Ha Ha Bosna prkosna od sna. Ludilo !

Ime: Aleksandar
13.11.2012 16:28
Beograd ce ostaviti Bosnu na miru onog trenutka kada vlasti u Sarajevu ostave na miru gradjane Rep Srpske, mislim da je to jasno ko dan.
Odgovor

Ime: Jasar Grad: Svedska
13.11.2012 20:54
Aleksandar@ Da li si ti covjece u redu sa zdravljem?Da vlast u Sarajevu ostavi "na miru"gradjane rs-a!!To je,kao kada bih ja trazio od Srbije da ostave na miru gradjane Sumadije,ili Vojvodine!
Zato te ja pitam o tvom mentalnom stanju.Mislim,jesi li sav,svoj?
Odgovor

Ime: Milivoje Radaković
15.11.2012 20:17
Kad razmislim, bilo bi više nego dobro kada bi "Srbija" ostavila građane Šumadije i Vojvodine (itd.) na miru :)

Ime: sasa Grad: kraljevo
13.11.2012 10:40
Projekat bratstva i jedinstva umro je sa Titom.Sad su stvorene ,nazovi,gradjanske,a u stvari nacinalne drzave na teritoriji SFRJ.Slovanija,Hrvatska i Srbija bez Kosova su gotovo etnicki ciste.Popis u BiH ce pokazati da su narodi etnicki razdvojeni preko 90 procenata,bez zelje da zive u istoj drzavi.Medjunarodna zajednica moze da vrsi pritisak do odrenog stepena na ocuvanju postojecih granica,ali ce za kratko vreme to doci do apsurda.Istorijske okolnosti su dovele do gubitka poverenja medju narodima,tako da je razgranicenje po etnickim linijama neminovno,bez obzira na to koliko je retrogradno i anahrono.Mada,tih trendova ima i u evropi.
Odgovor

Ime: fred Grad: usa
13.11.2012 20:01
Odavno nisam procitao vecu glupost o razlozima medjunacionalne mrznje naroda bivse nam zajednicke drzave, od "istorijskih okolnosti". Dragi "sasa", ocekujem da i petstotina godina turske okupacije pokusate pravdati "istorijskim okolnostima", nacisticko rusenje Evrope se ne pravda "istorijskim okolnostima". Istina je da ste u Srbiji godinama pripremali narod na "istorijske okolnosti", kako bi ostvarili svoj "vekovni san" i izadjete na granice koje se vam nacrtali vasi pripremaci istorijskih okolnosti, Garasanin, Cosic i SANU, Milosevic, Karadzic. Dodik intenzivno radi na obezbjedjenju "istorijskih okolnosti" za odcjepljenje dijela Bosne i Hercegovine, dok vi navijate da se to desi i tako barem malo osjetite slast "ratnog pliena" (Dobrica Cosic)....Za rat i sve posljedice rata krivi su: Srbija, srpsko politicko i vojno rukovodstvo i srpski narod, koji nije smogao snage da vlaastito b bjesnilo zaustavi. Optuzivati miseve sto su ih macke pojele lici na vase pravdanje uzroka rata i podjela medju narodima. Srbi su u drugim narodima probudili osjecaj pripadnosti svome, pa sad kad im se to vraca kao bumerang, opet su krivi drugi.
Srbiji nikad niko ne moze biti veci partner i prijatelj od Bosne i Hercegovine, kada to shvatite i prihvatite, rjesenja ce se nametati sama po sebi, na obostrano zadovoljstvo,a dok se to ne dogodi mi cemo voditi ratove da vas zaustavimo, a vi da nas okupirate.... U Bosni i Hercegovini nece biti razgranicenja po etnickim zeljama, izbijte sebi to iz glave, dok vas "istorijske okolnosti" ne svedu na pravu mjeru...."Beogradski Pasaluk", sto puno mirise na turski pojam za teritorijsku organizaciju...
Odgovor

Ime: Milivoje Radaković
13.11.2012 18:39
Sasvim je nevažno što je propao "projekat" Bratstvo-Jedinstvo i što ne živimo u jednoj malo većoj državi.
Važne su samo izgubljene glave, upropašteni životi, upropaštena i opljačkana privreda, uništena infrastruktura, izgubljene decenije i ta kriminalna klika koja je sve organizovala i sprovela u cilju da zauvek uživa u uzurpaciji!
Odgovor

Ime: Damir Grad: Zenica
13.11.2012 17:23
Odlican komentar! Bratstvo i jedinstvo je mrtvo u Bosni! Jedina moguca BiH je Dejtonska BiH plus hrvatska izborna jedinica plus Sejdic/Finci. Ako vecina gradjana to ne moze da prihvati, razlaz je jedina moguca alternativa nazalost.
Odgovor

Ime: malo morgen Grad: Skandinavija
13.11.2012 23:38
Damir@Ti bi Damire hrvatsku izbornu jedinicu,ali i Daytonsku BiH?To ne ide jedno s drugim,valjda toliko znas.Znas kako je to definisano Washingtonskim sporazumom,jbg?Ako Bosnjaci na to ne pristaju,djaba vam"oranje"!Vi se samo malo razlikujete od Srba,jer ste najmalobrojniji u Bosni,i ne smijete bas mnogo da dramite i izazivate.Za razliku od Srba koji svoje namjere ne kriju,vi sve isto radite,samo podmuklije i prepredenije.Niste vi odustali od Franjinog sna,kao sto ni Srbi ne odustaju.Medjutim,vi Hrvati ste u mnogo tezem polozaju.Jer,kada vam iduce godine maticna drzava postane clanica EU,gotovo je sa logistikom i pomoci iz Zagreba.Zato ste se vi ponovno spandjali sa Srbima,a protiv Sarajeva.Znas,kao nedavno u ratu,svi protiv Bosnjaka.
PS.Posto znam da vam Bosnjaci nikada nece dati pristanak na vas entitet,a silom ne mozete ama bas nista uciniti,najbolje bi vam bilo da se okrenete suzivotu sa ostalim narodima,a da batalite ideju o vlastitom entitetu.Bojim se,da ce vas Dodik u veliki belaj uvaliti.Vi ce te mu posluziti privremeno za njegove seceonisticke ciljeve,a onda ce vas odbaciti,kao staru krpu.Zato,pamet u glavu.
Odgovor

Ime: Damir Grad: Zenica
15.11.2012 17:50
@morgen Znaci ti bi opet da glasas za Komsica? To nije suzivot! I'm sorry. Kao prvo entitet i izborna jedinica su dva razlicita pojma. I kao drugo zar svi ne zelimo protektorat .....mislim drzavu :) u kojoj je sto veci moguci broj ljudi sretan i zadovoljan ?
Odgovor

Ime: Zlatko Grad: Tuzla,BiH
15.11.2012 19:00
A kao trece...ti ne znas sta hoces jer u par recenica sam sebi kontriras a tako nikad neces biti sretan i zadovoljan.
Odgovor

Ime: malo morgen Grad: Skandinavija
15.11.2012 18:47
Damir@Nemoj da se sicamo floskulama Damire.Svima su veoma poznate vase teznje za trecim entitetom.Ovo sa vlastitom izbornom jedinicom,to je prvi korak.Da mi mozda neces reci Damire,da u Hercegovini"stanuje"BiH?Svakog ljeta putujem iz Sarajeva na more,i nigdje u Hercegovini nisam vidjeo bosansku zastavu!!Sve sahovnica do sahovnice!!Meni to jako mnogo govori,a ti i dalje bacaj"dimne bombe"o nekoj ravnopravnosti.Vi bi da u Bosni djelite sve po etnickim principima,a stalo vam je do Bosne,kao do lanjskog snijega.Da vam je stalo do nje,ne bi se ponovno udruzivali( s Dodikom)sa onima koji na sve moguce nacine ruse tu drzavu.
Zato,ostavi se supljiranja Damire,nismo ni mi od jucer.
Odgovor

Ime: Jasar Grad: Svedska
15.11.2012 21:21
Damir@Naravno da imam bolji prijedlog.Potrebno je samo da dovedete nazad sve one Hrvate koje ste naselili u Krajini,u Hrvatskoj.To je jedan prijedlog.Drugi prijedlog bi bio,da se malo vise pozabavite oko zena.Slabo vi to radite brate slatki.Natalitet vam je,pozitivna nula!Eto,tako se rjesava krucijalni problem u Hrvata,a ne da vi nama Bosnjacima naredjujete za koga smijemo da glasamo,ili da trazite svoju, etnicku izbornu jedinicu!
Odgovor

Ime: Milivoje Radaković
15.11.2012 20:19
Je l' to beše ono što se naziva "narcizam malih razlika"?
Odgovor

Ime: Damir Grad: Zenica
15.11.2012 20:14
@Zlatko & morgen Za Zlatka (BTW a sta ti hoces?, izbor Komsica nije u "duhu Dejtona" kao sto Visoki Predstavnik voli da kaze ,ne znam sta je tu kontradiktirno? :) ) ne znam ali ti morgen mi djelujes mi djelujes kao ekstremista ("podmukli Hrvati" , "Franjin san" , "pamet u glavu") ali ipak cu ti odgovoriti. BiH uopste nije drzava , nego protektorat. Moze postati jednog dana a i ne mora. Drzava se stvara uzajamnim povjerenjem. Postoje mnoge drzave sa slicnim problemima kao BiH ...Belgija, Kanada, Spanija, UK...Da li se u Kataloniji vijore spanske zastave ? Doduse njima je lakse jer su bogatiji, ali cim je dosla kriza i oni su se ustalasali. BiH moze opstati ako se smire tenzije na svim stranama. I BTW nisu Hrvati otisli Dodiku, nego su ih Bosnjaci otjerali. Da li postoji i jedna glavna stranka u BiH kojoj nije 90% ili vise pripadnika samo jedne etnicke grupe? Kada bi danas bio referendum o tome da li Bosna treba da se raspadne (zaboravimo sad na granice) ko bi pobijedio? Znaci tako je kako je....Ako imate neki bolji i realniji prijedlog od mog dajte da to cujemo. :)

Ime: Zlatko Grad: Tuzla,BiH
12.11.2012 23:37
Nije mi jasno zasto je moderator izbrisao moju (punu) opasku za Emira Kusturicu kojeg je @joxa pomenuo kao toboznjeg "izdajicu" kada smo vec u nebrojeno tema vec ustanovili da je to jedan obicni narcisoidni oportunista i falsifikator...a sta je odlucio biti i gdje ce ziviti to jeste njegova licna stvar, problem je sto to exploatise. Ili kako bi to u jednom filmu se karikiralo: "mozda sam su..k, ali terorista nisam".
Odgovor

Ime: Joxa Grad: Chapel Hill
13.11.2012 17:22
Sidran o Kusturici:
"Izložen sam ovih dana jakoj pozornosti lokalnih medija. Moje nevoljko putovanje u Italiju i trodnevni boravak u Ankoni u isto vrijeme kad u njoj, u svojstvu muzičara, boravi čuveni filmski režiser, probudilo je golemu javnu znatiželju koja se uobličila u pitanje: hoće li, nakon više od frtalj stoljeća, ponovo "proraditi tandem" Sidran-Kusturica? Po bircuzima, uredima, frizerajima, redakcijama i TV portalima, podjelio se tzv. javno mišljenje. Odnekud, svi misle da imaju pravo određivati ima li Sidran pravo "sarađivati" sa Kusturicom, s obzirom na...!
Čuju se tu raznoliki glasovi:neuk puk, studenska inteligencija, novinarska poluinteligentska bagra, otkačeni individualci... Jedni za, drugi protiv. Nema "sredine". Snažnije mnogo snažnije čuje se "protivna strana", ona koja bi zbog eventualne "saradnje" onako kako je "apsolvirala" velikog režisera, i Sidrana proglasila za "izdajnika" i "prodanu dušu". Lijepo. Kad nisam zbrisao kad je trebalo, kad nisam jamio dok se jamljalo-nisam bolje ni zaslužio. Što reći pučini a da ne citiram Njegoša?..."
"...Što se pak tiče poluinteligenata, zavidljive i korumpirane bagre što mi se već desetak godina mota oko nogu, ona ne zaslužuje više od jedne riječi: sikter! Sikter, bagro!"

Abdulah Sidran
Otkup sirove kože
Odgovor

Ime: Jasar Grad: Svedska
13.11.2012 09:59
Nije to nista Zlatko.Meni su odbili dva komentara od moguca tri,koja sam uputio Joxi?Dosla neka gadna vremena za objavljivanje komentara.Poostrili kriterijume,izgleda!

Ime: ISO27001 À la ONO i DSZ Grad: PANGEA
12.11.2012 21:05
dw.de/a-16370702
Odgovor na sve moguce i nemoguce komentare u ovome forumu.

Ime: ISO27001 à L ONO i DSZ Grad: PANGEA
12.11.2012 21:04
dw.de/a-16370702
Odgovor na sve moguce i nemoguce komentare u ovome forumu.

Ime: Bo
12.11.2012 18:30
Suplja prica koja se kao ringispil vrti na RSE od pocetka (samo se menjaju kobajagi eksperti). Kad ce ovi eksperti doprineti ozbiljnu analizu podrzanu ciframa ili dokazima koji pokazuju cistu sliku negativnog uticaja Srbije/Hrvatske na ekonomsku, politicku ili socijalnu situaciju u BiH?

Iz ove teme se moze zakljuciti samo da u BiH jos uvek vladaju politicari i politika (koju su izglasali gradjani BiH) koja je doprinela ratu i svoje nedostatke, neuspehe i nemoc zadovoljava upiranjem prsta u Srbiju i Hrvatsku.

Sta su Tadic ili Josipovic rekli ili uradili ili Nikoliceva definicija genocida ili zlocina nemaju nikakve veze sa sadasnjom situacijom u BiH koja je na snazi i pre navedenih osoba.


Ime: Monetarista
12.11.2012 09:34
Dok je bravar sa jednom nogom svijetom hodao, postojalo je nesto sto se zvalo "principijelna"'politika - sto vazi za tebe, vazi i za mene. To je dovelo do politike nemijesanja u unuatrnju politiku, princip nenapadanja itd. O tomu je tesko pricati nakon zavrsetka hladnog rata, ali ukoliko bi BiH prihvatila integritet Srbije, treba i da Srbija prihvati integritet Bosne. Ne vidim u tomu nista lose. Lakse ce Bosnq izaci na kraj sa Dodokom, nego Srbija sa Kosovarima......
Odgovor

Ime: Djoni
12.11.2012 14:01
Kakve veze ima Dodik sa Kosovom.On je predsednik jednog od entiteta (regiona) BiH-a dok je Kosovo samostalna drzava priznata od preko 90 (devedeset) ekonomski najmocnijih zemalja svijeta.
Odgovor

Ime: Alo Grad: RS
12.11.2012 13:54
Pravo kazes....Neznam sto bi Srbija postovala integritet..Bosne ako Bosna kojim slucajem ..sto je zelja Izetbegovica i Komsica..prizna Kosovo i ttime grubo povredi integritet Srbije..Do tada...Cuvajmo Dejton ..kao zenicu oka svoga
Odgovor

Ime: Alo,alo.....
12.11.2012 19:32
Dejtonski ugovor je privremenog karaktera.Posto je ne-funkcionalan Bosna i Hercegovina bi uskoro trebala da se vrati u okvire svog Ustava Republike BiH iz 1991/92 god. Ovim Ustavom nema ni entiteta ni kantona u BiH a sa time nece biti ni beogradskog potrcka Dodika na sadanjoj poziciji.
Odgovor

Ime: Joxa Grad: Chapel Hill
12.11.2012 20:06
Alo, alo,
Probudi se!
Odgovor

Ime: malo morgen Grad: Skandinavija
13.11.2012 12:15
Joxa@Ako neko treba da se probudi,onda si to ti Joxa.Ovo sto je Alo.alo naveo,to ce da se desi kad,tad.To je neminovno.Ne mozete vi uzimati od Daytona samo ono sto vam odgovara,a osnovne i odlucujuce reforme za drzavu,ignorisati i odbacivati. Vi sami ce te urusiti rs svojim retrogradnim ponasanjem.Zato je Alo,alo u pravu.

Ime: eNDe Grad: Srbija, Beograd
11.11.2012 21:39
Ne ulazeći u expertsko znanje poštovane gospode, mislim da oni nemaju legitimitet za elboriranje odnosa Hrvatske i Srpske države prema BiH, niti prema bilo kojoj drugoj suverenoj državi.BiH,Srbija i Hrvatska imaju bilateralne-trilateralne odnose u čijim su temeljima; uništene ekonomije, prezaduženost, nacinolana problematika, težnja prema evro-integracijama i još mnoga toga.Nema se utisak da iza njih stoji bilo koji zvanični organ EU niti UN, pa se njihovo "štivo" tako treba prihvatiti. Nisam uveren da im odgovori na reporterska pitanja nisu dobro plaćeni.
Komentari stranica of 2
    Naredni