Dostupni linkovi

Ima li kraja grčkoj blokadi Makedonije


Florian Bieber (levo) i Ljubomir Frčkovski (desno)
Florian Bieber (levo) i Ljubomir Frčkovski (desno)
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o sporu izmedju Grčke i Makedonije oko imena makedonske države. Sagovornici su bili Ljubomir Frčkovski, profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Skoplju i bivši makedonski ministar, i Florian Bieber, profesor Južnoslovenskih studija na Univerzitetu u Gracu.

Bilo je reči o tome zašto Grčka ulaže toliku energiju u osporavanje Makedonije, da li ona ima moćne prijatelje u svetu koji joj omogućavaju da se tako ponaša, zašto Brisel i Vašington ne žele da se umešaju u spor, šta je crvena linija ispod koje Makedonija ne može da ide u pravljenju kompromisa, zašto Grčka nije spremna ni za milimetar da odstupi od svog zahteva, koliko je insistiranje zvaničnog Skoplja na tezi da današnji Makedonci potiču od antičkih Makedonaca kočnica u rešavanju spora, kao i o tome koliko dugo može Grčka da drži Makedoniju na ledu.

Omer Karabeg: Otkud Grčkoj tolika moć da već skoro celu deceniju blokira pristupanje Makedonije Evropskoj uniji i NATO paktu zahtevajući od nje da promeni ime. Uostalom, koliko znam, upravo zbog protivljenja Grčke Makedonija 1993. nije primljena u Ujedinjene nacije pod svojim imenom nego pod imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.

To je pitanje moći u međunarodnim odnosima koja je ponekad jača od međunarodnog prava.

Ljubomir Frčkovski: Grčka je član jednog kluba zemalja, koji je više familija nego klub. Zemlje, koje su u tom klubu, brane jedna drugu nezavisno od principa međunarodnog prava. To je pitanje moći u međunarodnim odnosima koja je ponekad jača od međunarodnog prava. Svima je jasno da je 1993. godine, prilikom prijema naše zemlje u Ujedinjene nacije, prekršena povelja te svetske organizacije, ali sada ne vredi o tome govoriti. Moramo se suočiti sa realnošću i tražiti izlaz iz ove situacije.

Omer Karabeg: Da li to znači Grčka ima jako moćne prijatelje u međunarodnoj zajednici?

Ljubomir Frčkovski: Grčka ima mogućnost veta i ona je 2008. godine na samitu NATO pakta u Bukureštu praktično udarili šamar Americi i njenom zalaganju da Makedonija uđe u NATO pod privremenim imenom FYROM, to jeste Former Yugoslav Republic of Macedonia. Grčka je uspela da na tom samitu bude usvojen zaključak da se pitanje imena Makedonije mora rešiti pre njenog ulaska u NATO pakt. To je suprotno dogovoru između Makedonije i Grčke iz 1995. godine u kome je izričito rečeno da nas Grčka neće blokirati ukoliko u međunarodne organizacije ulazimo pod privremenom imenom. Međunarodni sud pravde je 2011. godine presudio da Grčka nije imala pravo da blokira ulazak Makedonije u NATO, pa se ništa nije promenilo. Oni nas još uvek poprilično uspešno blokiraju.

Rekao bih da nije toliko reč o moći Grčke koliko o ogromnoj energiji koju ta zemlja ulože u blokadu.

Florian Bieber: Rekao bih da nije toliko reč o moći Grčke koliko o ogromnoj energiji koju ta zemlja ulože u blokadu. U Evropskoj uniji i NATO paktu svaka zemlja ima pravo veta, samo je pitanje do koje je mere spremna da uloži svoj politički kapital da bi isterala svoj stav. Kada pričate sa diplomatima iz zemalja Evropske unije, oni će vam reći da su jako nezadovoljni i nesrećni zbog grčkog ponašanja. Ako je to tako, postavlja se pitanje zašto Nemačka i moćne zemlje Evropske unije nisu iskoristili situaciju, kada je Grčka bila na ivici bankrota, i tražili od nje da pored oštrih finansijskih mera, koje je morala usvojiti, reši i spor sa Makedonijom. Meni su neki zvaničnici i diplomati rekli da Nemačka to tada nije videla kao prioritet. Upravo zbog takvog odnosa najmoćnijih zemalja Evropske unije prema tom sporu, Grčka izgleda mnogo moćnija nego što u suštini jeste.

Ponekad se upitam šta bi strašno moralo da se desi, pa da Brisel počne da se bavi Makedonijom.

Ljubomir Frčkovski: Makedonija je zemlja koja ne izaziva preveliki interes svetskih sila - niti je superkrizna, niti je supervažna. Naša jedina šansa je da igramo po pravilima, međutim, to nije dovoljno u ovom slučaju. Problem je u tome što mi uopšte ne pregovaramo sa Grčkom. Ovo što sada imamo je nekakav posrednički proces u kome nema pregovora, već američki ambasador Metju Nimic (Matthew Nimetz), koji je medijator u ovom sporu, daje svoje predloge vladama Makedonije i Grčke, a njihovi odgovori su više upućen domaćoj javnosti nego drugoj strani. Zbog toga što nema pregovora između dve strane grčko-makedonski spor se ne može rešavati kao što su se rešavali sporovi između Slovenije i Hrvatske i Srbije i Kosova. Mora, znači, postojati forum za pregovore u kome sede eksperti sa obe strane i zajedno sa posrednikom razgovaraju o rešenju. Potrebno je da Brisel otvori pregovarački proces između nas i Grčke u kome će se uz prisutsvo posrednika razgovarati o rešenju, jer rešenje postoji. Sada nema pregovora. Sada samo premijeri daju izjave koje su uglavnom upućene domaćim glasačima i koje su maksimalističke. Zbog toga nema nikakvog napretka. U međuvremenu se svašta izdešavalo u našoj unutrašnjoj politici što je ugrozilo našu poziciju. Sada imamo jedan ružni status quo iz kojeg se ne vidi izlaz. Makedonija je nekada bila ispred Hrvatske u ispunjavanju uslova za pristupanje NATO paktu i Evropskoj uniji, a sada smo zemlja koja je rangirana kao Bosna i Hercegovina. Srbija i Crna Gora su nas prestigle na tom putu. Frustracija je ogromna, posebno kod makedonskih Albanaca koji dele našu sudbinu. Mi praktično nemamo nikakavu perspektivu. Ponekad se upitam šta bi strašno moralo da se desi, pa da Brisel počne da se bavi Makedonijom i pokuša da odmrzne sadašnju situaciju ili bar da postavi okvir za njeno rešavanje.

Omer Karabeg: Zašto je Evropska unija prepustila američkom ambasadoru da bude medijator u sporu između Grčke i Makedonije?

Florian Bieber: Evropska unija nije dobra u rešavanju sporova koji se tiču njenih članica. Recimo, mirovni proces u Severnoj Irskoj je vodio bivši američki senator Džordž Mičel (George Mitchell), jer Brisel nije bio u stanju da reši taj problem. Još je teža situacija kada je u pitanju spor između članice Evropske unije i zemlje koja nije član, ka što je to slučaj u sporu između Makedonije i Grčke. Brisel tu ne može biti neutralni medijator. Ja se slažem sa kolegom Frčkovskim da bi dobro bilo da se u celu stvar uključi Evropska unija, ali ne vidim spemnost Brisela. Možda bi Makedonija trebalo da lobira kod većih evropskih zemalja, kao što su Nemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija, da izvrše pritisak na Grčku da reši taj problem, ako želi da se posle velike krize, u koju je upala, vrati na evropsku scenu. Grčkoj bi se moralo jasno reći da mora da se korektnije ponaša prema Makedoniji, ako želi da povrati kredibilitet. To bi trebalo uraditi što pre, pošto će Grčka od nove godine predsedavati Savetom Evropske unije.

Ljubomir Frčkovski: Makedonska vlada je nakon samita NATO pakta u Bukureštu prilično oslabila našu međunarodnu poziciju insistiranjem na takozvanoj politici antikvizacije koja polazi od teze da današnji Makedonci vode poreklo od antičkih Makedonaca, što je stvorilo priličnu konfuziju kod naših prijatelja u svetu. Ako je ranije 80 posto odgovornosti padalo na grčka leđa, a 20 na naša, sada smo skoro fifty- fifty. To je oslabilo našu međunarodnu poziciju, iako je međunarodno pravo još uvek apsolutno na strani Makedonije.

Omer Karabeg: Šta je za Makedoniju crvena linija ispod koje ne može da ide u pravljenju kompromisa?

Ljubomir Frčkovski: O tome ovde ne možete dobiti informaciju, jer je rasprava u vezi sa imenom svedena na tvrde, ideološke stavove makedonskog premijera Gruevskog i grčkog premijera Samarasa. Ja smatram da je naša crvena linija upotreba imena Makedonci i atributa makedonski, kad je reč o našoj naciji i našem jeziku. Mi jednostavno ne možemo biti ništa drugo nego što jesmo. Za mene je manji problem geografsko ime zemlje.Tu mi možemo prihvatiti ime kojim bi se napravila jasna razlika između Makedonaca, koji žive Makedoniji, i onih koji žive u Grčkoj, na čemu insistira Grčka.

Omer Karabeg: Gospodine Bieber, Vi ste rekli da Grčka ulaže ogromnu energiju u ovaj spor. Zašto je Grčkoj toliko stalo da se Makedonija odrekne svog imena?

U Grčkoj postoji jak nacionalistički naboj, kad je reč o makedonskom imenu.

Florian Bieber: Moramo praviti razliku između Grčke kao zemlje i njene vlade. Na čelu te vlade je Antonis Samaras, čovek koji je početkom devedesetih pokrenuo pitanje imena Makedonije. On je na grčko-makedonskom sporu gradio svoju političku karijeru. U Grčkoj postoji jak nacionalistički naboj, kad je reč o makedonskom imenu. O tome se ne može normalno razgovarati. Svojim grčkim prijateljima često govorim da nama iz Luksemburga, jer to je moja zemlja, uopšte ne smeta što u Belgiji postoji provincija koja se zove Luksemburg, ali u Grčkoj postoje nacionalistički stavovi prema Makedoniji i Makedoncima. Ako živite u takvom okruženju, teško da ćete biti spremni na kompromis. Pogotovo što je zbog permanentne krize u Grčkoj svaka vlada slaba, pa ne želi da u očima građana ispadne još slabija, ako bi odustala od tvrdih stavova o Makedoniji.

Omer Karabeg: Mislite li da bi Grčka mogla bar donekle da odstupi od svoje tvrde pozicije ili će i dalje tvrdo insistirati na svom stavu.

Ljubomir Frčkovski: Problem identiteta, a ovo jeste u izvesnom smislu i identitetski problem, ne može se rešavati bilateralno. Za taj tango potrebno je troje, potrebna je jaka medijacija uticajnog Evropljanina ili Amerikanaca, kao što je to bilo kada je pravljen Ohridski sporazum i rešavan konflikt između Makedonaca i Albanaca. Mi se sa Grcima nikada direktno nismo sastali. Grci su poprilično arogantan narod i oni nas, manje narode, tretiraju kao da smo inferioroni, oni žele da razgovaraju samo sa Angelom Merkel i važnim iz ljudima Evropske zajednice. Mi tu ne možemo ništa učiniti, možemo samo zahtevati jakog medijatora.

Omer Karabeg: Gospodine Bieber, gospodin Frčkovski kaže da je neophodan jak medijator. Vi ste rekli da Evropska unija nije spremna da se previše meša u taj spor. Zašto se Vašingron jače ne angažuje i izvrši pritisak da se nađe rješenje. Metju Nimic to do sada nije radio.

Florian Bieber: Ako pogledamo koje su bile uspešne medijacije u regionu u posljednjih deset godina, uvek je to bila zajednička akcija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Uzmimo aprilski dogovor između Beograda i Prištine, Brisel je formalno vodio celu stvar, ali su tu bile i Sjedinjene Američke Države koje su davale signale kosovskim političarima. Uvek to mora da bude duet, ni Brisel, ni Vašington to ne mogu da rešavaju sami.

Omer Karabeg: Ali zašto u slučaju grčko-makedonskog spora nema evropsko-američkog dueta kao što je to bilo prilikom pregovora između Beograda i Prištine?

Florian Bieber: U slučaju Kosova i Evropa i Amerika imale su jasan interes, jer tu postoje i sigurnosne komponente. Postoji to i u Makedoniji, ali to nije tako krupan problem kao u slučaju severnog Kosova. Oni nisu zadovoljni što već godinama nema nikakvog pomaka u rešavanju grčko-makedoskog spora, ali znaju da ne preti konflikt većeg obima, pa na taj problem brzo zaborave i stave ga kao desetu tačku dnevnog reda koja nikada ne stigne na red da se o njoj raspravlja. Sledeće godine ponavlja se ista priča.

Završetak kosovske priče je prioritet SAD i EU i dok ovde, ne daj bože, ne izbije nekakav unutrašnji konflikt, mi nećemo postati prioritet.

Ljubomir Frčkovski: Tačno je da makedonsko-grčki spor nije bezbedonosno pitanje kao što je Kosovo. Završetak kosovske priče je prioritet Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije i dok ovde, ne daj bože, ne izbije nekakav unutrašnji konflikt, mi nećemo postati prioritet. Tačno je da je to nepravedno, ali velike sile razmišljaju na takav način. Oni otprilike ovako rezonuju - makedonska vlada funkcioniše, Albanci su u vladi, situacija je relativno mirna, pa se pitanje imena može ostaviti i za sutra. Međutim, Makedonija polako ulazi u krizu. U ekonomskoj krizi je odavno, ali polako ulazi i u političku krizu i zato pitanje imena treba što pre zatvoriti.

Omer Karabeg: Koliko su javna raspoloženja u Makedoniji i Grčkoj, a ona su dosta isključiva, prepreka da se postigne sporazum?

Florian Bieber: Sadašnja makedonska vlada je dosta uticala na javno mnjenje insistiranjem da današnji Makedonci vode poreklo od antičkih Makedonaca, podizanjem na stotine antičkih spomenika, skopski aerodrom i glavni autoput dobili su ime po Aleksandru Makedonskom i tako dalje. Kada tvrdi stavovi o imenu dobiju široku podršku u javnosti, onda je vladi teško da se odreknu toga. S druge strane, sadašnja vlada bi pre mogla da napravi kompromis nego opozicija. Znajući koliko je ova vlada uložila energije u odbranu makedonskog imena, javnost bi joj verovatno oprostila kompromis, dok bi opozicija, kada bi uradila to isto, bila proglašena za izdajnike.

Omer Karabeg: Pre dve godine Međunarodna krizna grupa izašla sa predlogom da Makedonija prihvati ime Republika Severna Makedonija, a da za uzvrat Grci priznaju Makedonce kao naciju. Taj predlog nije prihvaćen. Kako vi na njega gledate?

Ni Bugari, ni Grci ne priznaju makedonsku naciju i to od njih ne treba ni tražiti, ali je to moguće rešiti upotrebom atributa makedonski.

Ljubomir Frčkovski: Taj predlog je razuman što se tiče imena države. I sada su u opciji dva imena - Republika Gornja Makedonija i Republika Severna Makedonija. Što se tiče priznavanja Makedonaca, u međunarodnom pravu ne postoji priznanje nacija. Ni Bugari, ni Grci ne priznaju makedonsku naciju i to od njih ne treba ni tražiti, ali je to moguće rešiti upotrebom atributa makedonski. Tu postoje razna diplomatska rešenja.

Omer Karabeg: Naravno, osnovno je da Grčka ne negira nacionalni identitet Makedonaca.

Ljubomir Frčkovski: Tako je, ali prihvatanjem atributa makedonski indirektno se priznaje postojanje makedonske nacije. U tom slučaju nekakav poseben akt priznavanja nije neophodan.

Florian Bieber: Slažem se. Međunarodna situacija bi se užasno komplikovala, ako bi države morale priznavati nacije. To bi prouzrokovalo beskrajne probleme. Mislim da države uopšte nisu ovlašćene da se time bave, osim ako je u pitanju priznavanje manjina. Inače, države se ne smeju baviti nacionalnim identitetetima u drugim zemljama. Znamo da Bugarska nije priznala makedonski narod, ali to nema nikakav značaj, jer se Bugarska uopšte ne može baviti takvom vrstom pitanja.

Omer Karabeg: Gospodine Bieber, kako Vi vidite rešenje makedonsko-grčkog spora?

Florian Bieber: Treba koristiti naziv koji sadrži geografski atribut uz ime Makedonija. Dakle ili Gornja ili Severna Republika Makedonije - nijedan od tih predloga nije loš. To bi bilo dobro rešenje za Makedoniju. Moramo odvojiti zvanično ime od onoga koje se koristi u svakodnevnoj upotrebi. Niko ne kaže Švajcarska konfederacija ili Confoederatio Helvetica, što je zvanično ime Švajcarske na latinskom, već se kaže Švajcarska. Zvanično ime se koristi samo u međunarodnoj komunikaciji, a ljudi će u svakodnevnom govoru koristiti ime Makedonija.

Omer Karabeg: Ako ne bude nikakvih pomaka, koliko dugo Grčka može držati Makedoniju na ledu?

Ljubomir Frčkovski: Teoretski, mogu nas beskrajno dugo držati na ledu, ali to politički nije relno. Ono što meni smeta u svemu tome nije grčka tvrdoglavost koliko naš unutrašnji problem. Mi moramo biti dobri momci. Mi moramo funkcionisati po međunarodnim pravilima i obezbediti visok nivo demokratije i vladavinu prava u našoj državi. Mi to više ne radimo, pa smo postali problem za naše prijatelje u svetu koji nas podržavaju. To je pitanje koje moramo rešiti i istovremeno moramo tražiti od naših prijatelja u svetu da se snažnije uključe u ceo proces, da ne čekaju da upadnemo u veliku krizu, pa da se onda za nas zainteresuju. Ne znam da li to mogu uraditi sadašnji makedonski lideri jer su već izgubili dosta ugleda u svetu, ali se to mora uraditi kako Makedonija ne bi postala zemlja koja destabilizuje Zapadni Balkan, već se vratila na svoje stare pozicije i bila najbolji primer na Balkanu.

Formalno gledano Grčka može beskrajno dugo da blokora Makedoniju, ali ne verujem da će tako i biti.

Florian Bieber: Formalno gledano Grčka može beskrajno dugo da blokora Makedoniju, ali ne verujem da će tako i biti. Mislim da postoje dve mogućnosti da se reši grčko-makedonski spor. Jedna je da se situacija u Makedoniji toliko pogorša da natere Brisel i Vašington da reše to pitanje da bi sprečili destabilizaciju zemlje. Naravno da je to najmanje poželjan scenario, jer niko ne bi želio da se Makedonija krene u tom pravcu. Zbog toga se meni čini da Makedonija mora više i bolje da lobira kod velikih zemalja Zapada. Istovremeno treba znati da je Grčka mnogo manje od Makedonije zainteresovana da se reši to pitanje. Njoj odgovora sadašnji status quo. Da bi Grčka prihvatila kompromis, mora joj se nešto ponuditi u zamenu. To je stara praksa Evropske unije. Ako se ne može postići kompromis o nekom pitanju, onda se proširi krug pitanja o kojima se razgovara, pa se zemlji, koja odbija kompromis, ponudi kompenzacija na drugoj strani pod uslovom da popusti. Po meni, to je najbolji put, ali to neće ići brzo i plašim se da će za konačno rešenje biti potrebno još nekoliko godina.
XS
SM
MD
LG