Nedjelja, 21. septembar/rujan 2014, 00:03 CET

Svijet

Meso i mleko štetni kao i pušenje

Ilustracija
Ilustracija
Priredio Dragan Štavljanin

Kada se analiziraju nastojanja za sprečavanje kancera, prvo što nam pada na pamet jesu etikete sa upozorenjima na cigaretama koje se prodaju širom sveta. To je delimično doprinelo smanjenju pušenja i, samim tim, zdravstvenih problema koje ono izaziva. Slična upozorenja bi trebalo iz istih razloga staviti na meso i mlečne proizvode, piše dr Neal Barnard u “Indipendentu" (The Independent).

Za razliku od hrane biljnog porekla koja pobošljava naše zdravlje – meso i mlečni proizvodi su rizični skoro kao cigarete, uključujući povećanu opasnost od moždanih udara, srčanih oboljenja i raka.

Prema izveštaju Centra za istraživanje kancera, u Velikoj Britaniji je dijagnostikovano skoro 425 hiljada obolelih 2010. Od toga je 150 hiljada umrlo iste godine od raka.

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) je utvrdila da je neodgovarajući način ishrane u 30 odsto slučajeva uzrok raka u zapadnim državama a oko 20 procenata u zemljama u razvoju.

Prerađeno meso, kao što su slanina, kobasice, šunka i slično, itekako utiču na rak creva – koji je na drugom mestu po broju smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji – tako da ove namirnice niko ne bi trebalo ikada da jede, pokazuje nedavno istraživanje koje su objavili Svetski fond za istraživanje raka (The World Cancer Research Fund) i Američki institut za istraživanje raka (American Institute for Cancer Research).

U zemljama u kojima se više koriste masnoće, pre svega životinjske kao što su meso i mlečni proizvodi, češće se oboljeva od raka dojke.

U analizi na uzorku od 15 hiljada muškaraca, lekari su utvrdili da se svi oni koji su jeli crveno meso najmanje pet puta sedmično, suočavaju sa većim rizikom od dobijanja raka prostate, u odnosu na ljude koji konzumiraju ove namirnice ređe nego jedanput sedmično.
IlustracijaIlustracija
x
Ilustracija
Ilustracija

Zaključak drugih studija je da korišćenje mesa može povećati rizik od raka bubrega i pankreasa.

Postoje mnoga objašnjenja zašto meso povećava rizik oboljevanja od raka. U nekim slučajevima, meso sadrži kancerogene materije koje se formiraju tokom njegove obrade ili pripreme hrane. Takođe, visoka koncentracija masti u mesu i mlečnim proizvodima podstiče stvaranje hormona, čime se povećava rizik od oboljenja, kao što je rak dojke i prostate.

Ako vas ove informacije navedu na razmišljanje o vašoj viljušci kao moćnom oružju, onda ste na pravom putu: to može da vas zaštiti od raka. Sve zavisi kako koristite ovaj pribor za unošenje hrane.

Prednosti hrane biljnog porekla

Hrana biljnog porekla je bogata vlaknima, koja ubrzavaju prolazak hrane kroz debelo crevo, čime se odstranjuju kancerogene materije i menja vrsta bakterije u crevima, odnosno smanjuje proizvodnja kancerogenih kiselina.

IlustracijaIlustracija
x
Ilustracija
Ilustracija
Vitamin C - antioksidant koji se nalazi u citrusnom voću kao i u različitim vrstama povrća – može da smanji rizik od raka jednjaka i želuca jer neutrališe stvaranje kancerogenih hemikalija koje se stvaraju u organizmu i blokira pretvaranje nitrate u kancerogene nitrosamine u stomaku.

Karotenoidi - pigmenti koji daju boju voću i povrću – takođe su se pokazali efikasnim u zaštiti od raka pluća a mogu da spreče i rak bešike, usta, grkljana, jednjaka i dojke.

Povrće poput kupusa, brokolija, kelja, repe, karfiola i prokelja, sadrži flavonoide i indole za koje se smatra da sprečavaju rak. Namirnice od soje koje koriste vegani sadrže antikancerogene materije, uključujući lignan i fitoestrogen.

Rezultati Evropskog centra za istraživanje raka i nutricionizma (EPIC), ukazuju na velike razlike između zdravlja ljudi koji jedu meso i vegana. Naime, vegani imaju manje od polovine zasićenih masti u svom organizmu u odnosu na ljude koji jedu meso. Takođe, poseduju mnogo veće količine vlakana kao i vitamina C i E.  

Studije u Engleskoj i Nemačkoj pokazuju da je za 40 odsto manji rizik da vegetarijanci obole od raka u odnosu na one koji konzumiraju meso.

Odvikavanje od pušenja ostaje važan način da se smanji rizik od kancera. Međutim, podjednako je bitno da se ukazuje i na štetnost mesa, jaja i mlečnih proizvoda. Ramislite o tome.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Grad: Hrvatska
07.02.2013 19:37
Henry Bieler: "Hrana najbolji lijek" (str. 173)

Rad Francisa Pottengera dokazao je nezdravu prirodu tremički obrađenih bjelančevina životinjskoga podrijetla. Dr. Pottenger izvodio je pokuse na mačkama koje su po prirodi mesojedi. U svim tim pokusima nijedna mačka nije oboljela sve dok je bila na dijeti od sirovih bjelančevina.

Ali sve mačke na dijeti od kuhanih bjelančevina patile su od bolesti sličnih ljudskima: curenje gnoja, gubitak zuba, opadanje krzna, slabljenje kostiju, artritis, gastritis, atrofija i ciroza jetre.

Kuhane bjelančevine kojima se služio dr. Pottenger sastojale su se od pasteriziranoga mlijeka, surutke, sira, mlijeka u prahu, kuhanih jaja, kuhanoga pečenoga, zasoljenog i sušenoga mesa. Ti pokusi često su se ponavljali i brižljivo kontrolirali, tako da se njihovi rezultati ne mogu dovesti u pitanje.

Četiri njegova zapažanja put su prema istini:

1. Mačka na dijeti od sirovih bjelančevina ostaje u dobromu zdravlju, dok mačka na dijeti od kuhanih bjelančevina obolijeva i potom umire.

2. Mačka čiji je organizam izmučen dijetom toplinski obrađenih bjelančevina nikad ne može ozdraviti, čak ni ako se vrati na dijetu sa sirovim bjelančevinama.

3. Propadanje jetre zbog kuhanih bjelančevina jest progresivno, a žuč postaje tako toksična da čak ni korovi ne rastu iz tla pognojenoga izmetom te vrste.

4. Prvi naraštaj mačaka obilježen je nekim anomalijama. U drugom se kote bolesni i mrtvi. Trećega naraštaja nema jer su mačke postale jalove.

http://www.amazon.com/Pottengers-Cats-A-Study-Nutrition/dp/0916764060




Henry Bieler: "Hrana najbolji lijek" (str. 178)

Mnogi ljudi gutaju velike količine mesa i sira, a ipak, kako se čini, ostaju zdravi. No priroda prije ili poslije ispostavi račun. Utvrđeno je da radi neutraliziranja trulih ostataka probave kuhanih bjelančevina jetra iscrpljuje zalihe natrija brže nego ih uspijeva obnoviti. Kada je jetra slaba, razvija se toksemija.

Treba istaknuti ove zaključke!

Prvo, bjelančevinaste namirnice prirodni su građevinski blokovi tijela.

Drugo, pretjerano konzumiranje bjelančevina, čak i u njihovu najsavršenijem obliku, može stvoriti nevolje u kemiji organizma.

Treće, bjelančevine različitih vrsta u istom obroku uzajamno su nepodnošljive i valja se zadovoljiti jednom vrstom u isto vrijeme.

Četvrto, kuhanje i ključanje bjelančevina životinjskoga podrijetla čini ih manje probavljivima i pojačava truljenje u probavi.

Cervantes je kroza Dona Quijotea progovorio plačnim glasom: «Zar je moguće imati previše nečega dobroga?»

Da, moguće je ako je riječ o bjelančevinama.




Ime: boban Grad: novi sad
04.02.2013 20:59
naravno sve je pocelo s cigaretama koje su neverovano kancerogene,bar tako pricaju. sad kad je pusenje u opadanju a kancer u porastu sad se traze novi uzroci. pa tako na red dodju zivotinjski proizvodi.kad se i to jednog dana smanji konzumiranje ko zna sta ce biti novi uzrok. za one koji imaju nesto zdravog razuma, nek razmisle sta su ljudi jeli pre 60-70 god i koliko je tad kancera bilo. i moze li se reci da je kriska kravljeg sira sa ispase stetnija od kriske sira od GMO soje
Odgovor

Ime: P. A.
05.02.2013 05:52
Grijesis. Danas i prije 60 godina bila su dva razlicita prosjecna zivotna vijeka. Ljudi danas zive duze i zato se vidi vise karcinoma. A da nauka zeli jos vise da nam produzi zivot, to valjda ni ti nemas nista protiv?