Na probleme u crnogorskim medijima kao i na pritiske na njih, se već duže vrijeme ukazuje i iz Brisela, pa je tako u februaru ove godine, u rezoluciji Evropskog parlamenta, konstatovano da postoje bitna razmimoilaženja unutar medijske zajednice u Crnoj Gori, pomanjkanje etičkih i profesionalnih normi, slabo nagrađivanje i nepostojanje sigurnosti novinara. Od vlasti u Podgorici se traži da rasvijetli počinioce i naredbodavce napada na novinare, uključujući ubistvo Duška Jovanovića 2004. godine.
Na nekažnjivost inspiratora, organizatora, i izvršilaca tih zlodjela, podsjeća Nikola Marković, koji je bio predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama prijetnji i nasilja nad novinarima.
"Ubistvo Duška Jovanovića, dvostruki napad na Tufika Softića, bombaški napad na redakciju Vijesti i nekoliko napada na Oliveru Lakić. Jedino što je riješeno, u zadnjih dvije-tri godine, jeste napad na Lidiju Nikčević, dopisnicu Dana iz Nikšića", kaže Marković.
Pritisci na kritičare vlasti su u međuvremenu popustili, saglasan je Marković, koji tvrdi da je to samo privremeno.
"Vidjećete, kako se izbori približe, kako se politička retorika zaoštri ili se otkrije neka nova afera od nevladinih organizacija, ta batina režima, u vidu tabloidnih medija, ponovo će proraditi", ističe Marković.
Istovremeno, na političkoj sceni, čini se da je sve bliži dogovor vlasti i opozicije o uslovima za fer izbore, iako još nema zvaničnih informacija šta tačno sadrži tekst sporazuma. Jedna od ključnih spornih tačaka u dosadašnjim pregovorima bio je i Javni servis, odnosno uređivačka politika informativnog programa.
Komisija za predstavke slušalaca i gledalaca RTV CG saopštila je da je informativni program te kuće neobjektivan i pristrasan, a za neprofesionalizam najodgovornijim smatraju direktoricu TV CG, Radojku Rutović, urednicu Prvog programa, urednicu informativnog programa i šeficu deska TV CG.
Za Gorana Đurovića, člana Savjeta RTCG, pravog rješenja i promjena na bolje u informativnom programu Javnog servisa neće biti dok Radojka Rutović ne ode sa mjesta direktorke.
"Mislim da se neće prijaviti oni ljudi koji imaju potencijal i znanje da budu urednici Prvog programa ili urednici informativnog programa, ukoliko znaju da njih treba da kontroliše, da na njih treba da vrši uticaj ili da treba da sarađuju sa direktorkom, koja je svih ovih godina dokazala da je isključivo vezana za jednu političku grupaciju, kao i da je samo interesuje jedan segment informativnog programa – Dnevnik 2, i u njemu položaj vladajuće političke partije u toj informativnoj emisiji", navodi Đurović.
Generalni direktor TV CG, Rade Vojvodić, ističe da u savjetu te medijske kuće za sada niko, osim Đurovića, nije tražio ostavku direktorice Rutović.
Vojvodić ovako komentariše politički kontekst cijele priče o radu Javnog servisa: "Apsolutno sam protiv toga. Postoji Savjet, kao nezavisno tijelo, koje rukovodi Javnim servisom. Savjet imenuje generalnog direktora i on prosto ima tu funkciju da obezbijedi nezavisnost Javnog servisa. Ako Savjet, pod pritiscima politike, radi neke stvari, koje ne bi trebalo, onda je to njihov problem. Postavlja se pitanje nezavisnosti Savjeta i nezavisnosti Javnog servisa".
Postoje i drugi pritisci na medije, koji nisu tako otvoreni, ali imaju isti – poguban efekat, naročito na privatne medije koji kritikuju vlast. To je u prvom redu način na koji država raspodjeljuje novac medijima iz budžeta.
Naime, po podacima CGO, koje nam je saopštila Ana Nenezić, iz državnog budžeta i kroz javne fondove za medije je, u protekle četiri godine, otišlo oko četiri miliona eura. Međutim, Javni servis RTVCG i lokalni javni servisi, godišnje su dobijali ukupno 11 i po miliona eura.
"Dolazimo do ukupne cifre od 15 miliona eura, koji se izdvajaju iz državnog budžeta za finansiranje medija u Srnoj Gori. Mislim da to samo po sebi jasno pokazuje obim i mogućnost uticaja koji može država imati na medijsko tržište. Ono što jeste ključni problem jeste taj neprimjereni uticaj državnog novca i to što ne postoje jasni kriterijumi, koji bi garantovali optimalne i jednake šanse za medije u Crnoj Gori", zaključuje Ana Nenezić.
("Jednake šanse za sve medije", Youtube)
