Od 30-40 lica koja su do sada iz pravca BiH u Belgiji tražila azil, cifra je skočila na 200. Bio je to dovoljan razlog za uzbunu belgijske strane koja je podsjetila na klauzulu po kojoj, u slučaju zloupotreba, Evropljani mogu ponovo uvesti vize.
Počelo je gotovo neprimijećeno - neznatan broj lažnih azilanata iz BiH porastao je preko noći nekoliko puta. Samo jednog petka, iz autobusa jednog od bh. prevoznika, u Briselu se iskrcalo 80 osoba koje su došle sa istim ciljem - da u Ministarstvu za izbjeglice Belgije traže azil. Bio je to dovoljan razlog za uzbunu belgijske strane, koja je podsjetila da je u vrijeme davanja bezviznog režima Bosni i Hercegovini i Albaniji naglašena i klauzula po kojoj, u slučaju zloupotreba, Evropljani mogu ponovo uvesti vize.
Štampa u Bosni i Hercegovini osvanula je sa velikim naslovima „Evropska komisija razmatra ponovno uvođenje viza za BiH“. Analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Alexandra Stiglmayer, komentariše tu mogućnost.
"To je besmislica. To je nemoguće jer bi to zahtijevalo amandmane na odgovarajući zakon, što bi trajalo najmanje šest mjeseci. Trebao bi i Parlament EU to prihvatiti, a tamo Bosna i Hercegovina ima velike prijatelje. Znači, to je skoro nemoguće."
RSE: Mi, pored svega toga, pogotovo kad poredimo cifre lažnih azilanata koji dolaze iz drugih država regiona, govorimo o vrlo niskom broju ljudi koji iz Bosne i Hercegovine traže azil.
Alexandra Stiglmayer: Da, ove godine iz Bosne i Hercegovine je oko trideset ljudi tražilo azil u Belgiji, a sada, u augustu i septembru, brojevi su se povećali na 70-80. No, to je još uvijek mali broj. Belgija prima 2.000 zahtjeva mjesečno. Znači, to je ništa ako se gleda cjelokupna EU. Broj bosanskih tražioca azila je ove godine opao 40 posto, ako se gleda prvih pet mjeseci.
RSE: Kako onda komentarišete ovu paniku koja se javila u Belgiji i Evropskoj uniji?
Alexandra Stiglmayer: Belgija je već prošle godine bila jako glasna kada je imala problem sa tražiocima azila iz Srbije i Makedonije. Izgleda da se oni boje da će im se nešto takvo opet ponoviti, ali mi mislimo da Belgija može puno napraviti da se to ne dogodi. Tražioci azila su do sada s Balkana išli u one države EU gdje je procedura duga. Oni znaju da će dobiti odbijenicu – prošle godine azil je dobilo samo dva posto, a to su uglavnom bili humanitarni slučajevi – ali, ljudi dolaze jer su jako siromašni, ovdje dobiju neki smještaj nekoliko mjeseci dok procedura traje, dobiju hranu, dobiju medicinsku skrb, djeca mogu ići u školu, dobiju odjeću, obuću itd. Za jako siromašne ljude to se isplati.
Bezvizni režim je ugovor
Međutim, za belgijsku stranu je cijela stvar izgledala puno ozbiljnije.
Ilustracija
"Da, stvari se, nažalost, mijenjaju u lošem smjeru. Riječ je o tome da je sve više građana BiH koji dolaze u Belgiju kako bi tražili azil i to sa pogrešnim razlozima jer niti jedan od njih neće biti prepoznat kao izbjeglica. Međutum, problem je u tome što kada traže azil, oni ozbiljno dovode u pitanje sam sistem vizne liberalizacije. Zašto? Zato što bezvizni režim koriste iz pogrešnih razloga - koriste ga za traženje azila. Zbog toga sam upozorio bh. vlast, ali i Evropsku komisiju da, ukoliko se nastavi zloupotreba sistema, ne samo u slučaju Bosne i Hercegovine, već i ostalih balkanskih država, tada ćemo postaviti pitanje postojanja samog sistema", kazao je belgijski ministar za azil i imigracije, Melchior Whatelet.
RSE: Možda nije argument, ali neko će reći da su brojke lažnih azilanata koji dolaze iz Bosne i Hercegovine neznatne u odnosu na hiljade lažnih azilanata koji su do sada došli iz Srbije i Makedonije. Prošlog mjeseca je iz BiH bilo nešto više od 80 onih koji su tražili azil u Belgiji. Da li je zasta dovoljno razloga da se u bh. slučaju zvoni na uzbunu?
Melchior Whatelet: Naravno, to jeste razlog jer je problem u činjenici da se sistem zloupotrebljava. Mislim da pretjerujete sa ciframa azilanata iz Srbije i Makedonije ali u svakom slučaju bezvizni režim je ugovor - ugovor između EU i država regiona. Mi smo to poštovali i ispunili svoj dio posla, usmjerili Uniju u pravcu oslobađanja od viza. Ja sam lično bio u Sarajevu govoreći im: ovo je ugovor, zajednički angažman, ali ako se to ne poštuje, ako se zloupotrebljava i dovodi u teškoće sistem azila u svim državama EU, tada BiH, a to važi i za Srbiju, CG, Makedoniju, Albaniju, ne ispunjava svoj dio obaveza. Tada nemamo drugog izbora nego da postavimo pitanje nastavka bezviznog režima. Ljudi u Bosni i Hercegovini moraju znati da će, ako dolaze u Belgiju da traže azil, biti brzo vraćeni kući, doživjeće kaznu od strane bh. vlasti, biće kontorlirani na granicama. A ako neki u zemlji nastave da zloupotrebljavaju sistem, kazniće tako sve građane BiH jer će se ugroziti bezvizni sistem.
RSE: Toga se svi plašimo. Ako se kojim slučajem ovaj trend, i pored intervencija, nastavi, šta će biti vaš naredni korak?
Melchior Whatelet: Moj će naredni korak u tom slučaju biti da tražim od komesarke za unutrašnje poslove Evropske komisije, Cecilie Malmstrom, da ispuni svoju dužnost - jer kada smo oslobodili viza Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, tada je, kao aneks odluci, usvojena i deklaracija. A tu stoji da, ukoliko bude zloupotrebe bezviznog režima, mi taj režim možemo suspendovati. Tada ću tražiti od komesarke da ispuni ono što je navedeno u deklaraciji. Međutim, to bi značilo da nismo uspjeli, ni Bosna i Hercegovina ni Evropska unija. Postoji drugi način: preduzeti sve neophodne mjere kako bi se zaustavila zloupotreba bezviznog režima. A to ovisi i od BiH i Evropske komisije. Zato sam upozorio obje adrese da zaustave ovu zloupotrebu, jer od toga moramo načiniti uspješnu priču, pokazati da je i Bosna i Hercegovina i Unija u stanju da zaustavi ove zloupotrebe, što bi bilo u korist svima. Međutim, ako se cifre lažnih azilanata nastave penjati, neće nam preostati drugi izbor nego da tražimo od Evropske komisije da poštuje navedeno u deklaraciji.
Svi će biti vraćeni u BiH
A već do polovine protekle sedmice su iz Sarajeva put Brisela poslali generalnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova, Bakira Dautbašića, koji je istom ovom ministru prenio uvjeravanja kako će BiH učiniti sve da se ovaj negativni trend zaustavi.
"Mogu samo reći da je belgijska strana izuzetno zadovoljna načinom na koji je Bosna i Hercegovina pristupila ovom problemu i načinom na koji mi želimo da se ovaj problem riješi. Belgijska strana je navela da je ovo prvi put da jedna od zemalja Zapadnog Balkana ovako konkretno i ovako brzom vremenskom periodu pokušava da iznađe rješenje za povećani broj azilanata. Mislim da ćemo u narednom periodu riješiti na obostrano zadovoljstvo ovaj problem budući da su dogovoreni svi modaliteti rješavanja ovog problema, uključujući i vraćanje tih lica nazad u Bosnu i Hercegovinu."
RSE: O kolikom broju tih lica konačno govorimo? Prošle godine kada su u pitanju bile Srbija i Makedonija govorilo se o desecima hiljada. Za Bosnu i Hercegovinu došlo se do stotinu.
Bakir Dautbašić: Otprilike. U Kraljevini Belgiji to je oko dvije stotine bh. državljana. Mi ne želimo to da brojimo, mi naše građane vraćamo, bez obzira koliko ih je. Nažalost, u posljednjem periodu imali smo povećanje u Belgiji – samo u posljednjem mjesecu je tačno stotinu lica, ali, bez obzira na broj, mi smo dužni, shodno našim obavezama, sve da ih vratimo, i mi ćemo ih vratiti.
RSE: : Šta ste konkretno rekli belgijskoj strani, čime su oni bili posebno zadovoljni?
Bakir Dautbašić: Bili su zadovoljni mjerama koje smo već poduzeli – od same posjete ministra Ahmetovića regiji iz koje je najviše azilanata, pa do samih operativnih mjera koje smo mi poduzeli i koje, naravno, još uvijek nisu za javnost, te načina kako smo podržali da se svi ti lažni azilanti iz Bosne i Hercegovine vrate zračnim putem, dakle, da osiguramo da to bude što bezbjedniji transport nazad.
RSE: Šta je po vašem mišljenju osnovni razlog da je povećan broj tih lažnih azilanata i zašto baš Belgija?
Bakir Dautbašić: Isključivo zbog špekulacija koje su se pojavile na terenu, koje mi sada istražujemo postoji li krivično djelo u svemu tome, a Belgija je zbog toga što su u Kraljevini Belgiji najduže procedure za dobivanje azila, odnosno za odbijanje azila. Znači, to je isključivi razlog i očigledno je da su lažni azilanti dobro bili informisani gdje da idu, dakle, nisu otišli bilo gdje. U pravilu to su uvijek Belgija i Švedska, zato što tamo procedure najduže traju.
Na belgijskoj i evropskoj strani trebali bi biti umireni bh. reakcijom i obećanim mjerama - za sada. Pojačane kontrole mogu dati efekta na kratke staze. Sva dugoročnija rješenja već zadiru u prilike zbog kojih bi bh. političari trebali sa razlogom da budu zabrinuti.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Počelo je gotovo neprimijećeno - neznatan broj lažnih azilanata iz BiH porastao je preko noći nekoliko puta. Samo jednog petka, iz autobusa jednog od bh. prevoznika, u Briselu se iskrcalo 80 osoba koje su došle sa istim ciljem - da u Ministarstvu za izbjeglice Belgije traže azil. Bio je to dovoljan razlog za uzbunu belgijske strane, koja je podsjetila da je u vrijeme davanja bezviznog režima Bosni i Hercegovini i Albaniji naglašena i klauzula po kojoj, u slučaju zloupotreba, Evropljani mogu ponovo uvesti vize.
Štampa u Bosni i Hercegovini osvanula je sa velikim naslovima „Evropska komisija razmatra ponovno uvođenje viza za BiH“. Analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Alexandra Stiglmayer, komentariše tu mogućnost.
"To je besmislica. To je nemoguće jer bi to zahtijevalo amandmane na odgovarajući zakon, što bi trajalo najmanje šest mjeseci. Trebao bi i Parlament EU to prihvatiti, a tamo Bosna i Hercegovina ima velike prijatelje. Znači, to je skoro nemoguće."
RSE: Mi, pored svega toga, pogotovo kad poredimo cifre lažnih azilanata koji dolaze iz drugih država regiona, govorimo o vrlo niskom broju ljudi koji iz Bosne i Hercegovine traže azil.
Ljudi dolaze jer su jako siromašni, ovdje dobiju neki smještaj nekoliko mjeseci dok procedura traje, dobiju hranu, dobiju medicinsku skrb, djeca mogu ići u školu, dobiju odjeću, obuću itd.
Alexandra Stiglmayer: Da, ove godine iz Bosne i Hercegovine je oko trideset ljudi tražilo azil u Belgiji, a sada, u augustu i septembru, brojevi su se povećali na 70-80. No, to je još uvijek mali broj. Belgija prima 2.000 zahtjeva mjesečno. Znači, to je ništa ako se gleda cjelokupna EU. Broj bosanskih tražioca azila je ove godine opao 40 posto, ako se gleda prvih pet mjeseci.
RSE: Kako onda komentarišete ovu paniku koja se javila u Belgiji i Evropskoj uniji?
Alexandra Stiglmayer: Belgija je već prošle godine bila jako glasna kada je imala problem sa tražiocima azila iz Srbije i Makedonije. Izgleda da se oni boje da će im se nešto takvo opet ponoviti, ali mi mislimo da Belgija može puno napraviti da se to ne dogodi. Tražioci azila su do sada s Balkana išli u one države EU gdje je procedura duga. Oni znaju da će dobiti odbijenicu – prošle godine azil je dobilo samo dva posto, a to su uglavnom bili humanitarni slučajevi – ali, ljudi dolaze jer su jako siromašni, ovdje dobiju neki smještaj nekoliko mjeseci dok procedura traje, dobiju hranu, dobiju medicinsku skrb, djeca mogu ići u školu, dobiju odjeću, obuću itd. Za jako siromašne ljude to se isplati.
Bezvizni režim je ugovor
Međutim, za belgijsku stranu je cijela stvar izgledala puno ozbiljnije.
"Da, stvari se, nažalost, mijenjaju u lošem smjeru. Riječ je o tome da je sve više građana BiH koji dolaze u Belgiju kako bi tražili azil i to sa pogrešnim razlozima jer niti jedan od njih neće biti prepoznat kao izbjeglica. Međutum, problem je u tome što kada traže azil, oni ozbiljno dovode u pitanje sam sistem vizne liberalizacije. Zašto? Zato što bezvizni režim koriste iz pogrešnih razloga - koriste ga za traženje azila. Zbog toga sam upozorio bh. vlast, ali i Evropsku komisiju da, ukoliko se nastavi zloupotreba sistema, ne samo u slučaju Bosne i Hercegovine, već i ostalih balkanskih država, tada ćemo postaviti pitanje postojanja samog sistema", kazao je belgijski ministar za azil i imigracije, Melchior Whatelet.
RSE: Možda nije argument, ali neko će reći da su brojke lažnih azilanata koji dolaze iz Bosne i Hercegovine neznatne u odnosu na hiljade lažnih azilanata koji su do sada došli iz Srbije i Makedonije. Prošlog mjeseca je iz BiH bilo nešto više od 80 onih koji su tražili azil u Belgiji. Da li je zasta dovoljno razloga da se u bh. slučaju zvoni na uzbunu?
Melchior Whatelet: Naravno, to jeste razlog jer je problem u činjenici da se sistem zloupotrebljava. Mislim da pretjerujete sa ciframa azilanata iz Srbije i Makedonije ali u svakom slučaju bezvizni režim je ugovor - ugovor između EU i država regiona. Mi smo to poštovali i ispunili svoj dio posla, usmjerili Uniju u pravcu oslobađanja od viza. Ja sam lično bio u Sarajevu govoreći im: ovo je ugovor, zajednički angažman, ali ako se to ne poštuje, ako se zloupotrebljava i dovodi u teškoće sistem azila u svim državama EU, tada BiH, a to važi i za Srbiju, CG, Makedoniju, Albaniju, ne ispunjava svoj dio obaveza. Tada nemamo drugog izbora nego da postavimo pitanje nastavka bezviznog režima. Ljudi u Bosni i Hercegovini moraju znati da će, ako dolaze u Belgiju da traže azil, biti brzo vraćeni kući, doživjeće kaznu od strane bh. vlasti, biće kontorlirani na granicama. A ako neki u zemlji nastave da zloupotrebljavaju sistem, kazniće tako sve građane BiH jer će se ugroziti bezvizni sistem.
RSE: Toga se svi plašimo. Ako se kojim slučajem ovaj trend, i pored intervencija, nastavi, šta će biti vaš naredni korak?
Melchior Whatelet: Moj će naredni korak u tom slučaju biti da tražim od komesarke za unutrašnje poslove Evropske komisije, Cecilie Malmstrom, da ispuni svoju dužnost - jer kada smo oslobodili viza Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, tada je, kao aneks odluci, usvojena i deklaracija. A tu stoji da, ukoliko bude zloupotrebe bezviznog režima, mi taj režim možemo suspendovati. Tada ću tražiti od komesarke da ispuni ono što je navedeno u deklaraciji. Međutim, to bi značilo da nismo uspjeli, ni Bosna i Hercegovina ni Evropska unija. Postoji drugi način: preduzeti sve neophodne mjere kako bi se zaustavila zloupotreba bezviznog režima. A to ovisi i od BiH i Evropske komisije. Zato sam upozorio obje adrese da zaustave ovu zloupotrebu, jer od toga moramo načiniti uspješnu priču, pokazati da je i Bosna i Hercegovina i Unija u stanju da zaustavi ove zloupotrebe, što bi bilo u korist svima. Međutim, ako se cifre lažnih azilanata nastave penjati, neće nam preostati drugi izbor nego da tražimo od Evropske komisije da poštuje navedeno u deklaraciji.
Svi će biti vraćeni u BiH
A već do polovine protekle sedmice su iz Sarajeva put Brisela poslali generalnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova, Bakira Dautbašića, koji je istom ovom ministru prenio uvjeravanja kako će BiH učiniti sve da se ovaj negativni trend zaustavi.
"Mogu samo reći da je belgijska strana izuzetno zadovoljna načinom na koji je Bosna i Hercegovina pristupila ovom problemu i načinom na koji mi želimo da se ovaj problem riješi. Belgijska strana je navela da je ovo prvi put da jedna od zemalja Zapadnog Balkana ovako konkretno i ovako brzom vremenskom periodu pokušava da iznađe rješenje za povećani broj azilanata. Mislim da ćemo u narednom periodu riješiti na obostrano zadovoljstvo ovaj problem budući da su dogovoreni svi modaliteti rješavanja ovog problema, uključujući i vraćanje tih lica nazad u Bosnu i Hercegovinu."
RSE: O kolikom broju tih lica konačno govorimo? Prošle godine kada su u pitanju bile Srbija i Makedonija govorilo se o desecima hiljada. Za Bosnu i Hercegovinu došlo se do stotinu.
Bakir Dautbašić: Otprilike. U Kraljevini Belgiji to je oko dvije stotine bh. državljana. Mi ne želimo to da brojimo, mi naše građane vraćamo, bez obzira koliko ih je. Nažalost, u posljednjem periodu imali smo povećanje u Belgiji – samo u posljednjem mjesecu je tačno stotinu lica, ali, bez obzira na broj, mi smo dužni, shodno našim obavezama, sve da ih vratimo, i mi ćemo ih vratiti.
RSE: : Šta ste konkretno rekli belgijskoj strani, čime su oni bili posebno zadovoljni?
Bakir Dautbašić: Bili su zadovoljni mjerama koje smo već poduzeli – od same posjete ministra Ahmetovića regiji iz koje je najviše azilanata, pa do samih operativnih mjera koje smo mi poduzeli i koje, naravno, još uvijek nisu za javnost, te načina kako smo podržali da se svi ti lažni azilanti iz Bosne i Hercegovine vrate zračnim putem, dakle, da osiguramo da to bude što bezbjedniji transport nazad.
RSE: Šta je po vašem mišljenju osnovni razlog da je povećan broj tih lažnih azilanata i zašto baš Belgija?
Bakir Dautbašić: Isključivo zbog špekulacija koje su se pojavile na terenu, koje mi sada istražujemo postoji li krivično djelo u svemu tome, a Belgija je zbog toga što su u Kraljevini Belgiji najduže procedure za dobivanje azila, odnosno za odbijanje azila. Znači, to je isključivi razlog i očigledno je da su lažni azilanti dobro bili informisani gdje da idu, dakle, nisu otišli bilo gdje. U pravilu to su uvijek Belgija i Švedska, zato što tamo procedure najduže traju.
Na belgijskoj i evropskoj strani trebali bi biti umireni bh. reakcijom i obećanim mjerama - za sada. Pojačane kontrole mogu dati efekta na kratke staze. Sva dugoročnija rješenja već zadiru u prilike zbog kojih bi bh. političari trebali sa razlogom da budu zabrinuti.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
