Nakon sporazuma Socijaldemokratske partije i HDZ-a BiH u nedjelju, u ponedjeljak, kako su najavili čelnici ove dvije stranke, počinje rekonstrukcija Vlade Federacije. Za parlamentarnu većinu nedostaje još deset glasova, a HDZ i dalje ne želi Hrvatsku stranku prava i Narodnu stranku radom za boljitak u novoj vlasti. Ostaje takođe otvoreno pitanje odlaska predsjednika i dopredsjednika Federacije. Predsjednik Federacije
Živko Budimir u ponedjeljak je još jednom ponovio da neće potpisati smjenu ministara iz Stranke demokratske akcije. Politička trakavica, nastala nakon sukoba između SDP-a i SDA, oko nove parlamentarne većine i Vlade u Federaciji BiH tako se nastavlja.
Političari u BiH vrijedno rade čak i nedjeljom. Tako su, nakon što se više od godinu i po dana nisu mogli dogovoriti bukvalno ni oko čega, predsjednici SDP-a i HDZ-a BiH,
Zlatko Lagumdžija i
Dragan Čović, konačno našli zajednički jezik. U nedjelju, dan kada svi odmaraju, oni su zagrijali stolice i učinili ono što se do prije nekoliko dana činilo nemogućim - potpisali dva sporazuma. Jedan od tih dokumenta odnosi se na rad buduće Vlade Federacije, a drugi da će na svim nivoima vlasti sarađivati dvije godine.
Put je to, vjeruje Lagumdžija, da se započeto u rušenju vlada na svim nivoima okonča, a zemlja konačno dovede u red koji od nje očekuje i EU.
„Do kraja ovoga mjeseca, kao što smo već najavili, da se izvrše rekonstrukcije svih ovih vlada - i da već iduće sedmice naša povjerenstva treba da intenziviraju rad na već usaglašenim stavovima i principima vezanim za Sjedić-Finci“, kazao je Lagumdžija.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je:
„56 zastupnika u Zastupničkom domu Federacije pokriće mnoge poslove, slično i u Domu naroda.“
Novoj koalicija u kojoj se našao i Savez za bolju budućnost
Fahrudina Radončića za parlamentarnu većinu u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta potrebno je još deset glasova.
„66 će biti najmanji broj skupiti ako bude trebalo, ali mi vjerujemo da i bez toga će i predsjednik i dopredsjednici Federacije poštovati parlamentarnu volju većine“, naveo je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija.
HDZ BiH je dočekao svojih pet minuta. Nakon raskola u koaliciji nazvanoj platforma, sa SDP-om na čelu, konačno su dobili priliku za ono što traže još od opštih izbora održanih u oktobru 2010. - ulazak u Vladu Federacije na osnovu izbornih rezultata.
Podsjetimo: dok je SDA vjerovala da dva HDZ-a trebaju ući u federalnu vlast, najveći protivnik rekonstrukcije Vlade Federacije do prije samo dvadesetak dana bila je upravo Socijaldemokratska partija. Ilustracije radi evo kako je to, prije samo nekoliko mjeseci, objasnio potpredsjednik SDP-a
Damir Hadžić:
„Aposlutno ne postoji mogućnost bilo kakve rekonstrukcije Vlade Federacije zbog toga što je to želja ili interes onih političkih stranaka koje su, nažlost, propustile svoju priliku - pri tome mislimo prije svega na oba HDZ-a.“
Živimo javašluk, a ne pravnu državu
Vratimo se sporazumima potpisanim u nedjelju između SDP-a i HDZ-a. Ono što HDZ sigurno neće u budućoj vlasti su dosadašnji Lagmudžijini partneri: Hrvatska stranka prava i Narodna stranka radom za boljitak. Iste one partije sa kojima je SDP koalirao kako bi iz vlasti na nivou Federacije izbacio dva HDZ-a.
Mile Lasić
Profesor na mostarskom Sveučilištu
Mile Lasić kaže kako je riječ o definitivnom priznanju neuspješnog projekta na čelu sa SDP-om. Da apsurd bude veći, ključeve buduće koalicije drže upravo oni koji su osporavani:
„Da živimo pravnu državu a ne javašluk, konsocijaciju jaransku, dogovornu koja nikoga ni za što ne pita nego demonstrira samo osionost, nadmenost i kulturu nadbijanja, do svega ovoga ne bi došlo. Ovo je duboki poraz neojakobinske politike, iste takve političke nekulture u režiji SDP-a. A sve drugo je već viđeno“, ocjenjuje Lasić.
Neki drugi analitičari ocjenjuju da se politička situacija u Federaciji BiH može nazvati pravnom anarhijom.
„Veoma je zabrinjavajuća činjenica da se u BiH ne poštuju odluke Ustavnog suda. Veoma je zabrinjavajuća činjenica da se krše zakonodnavni postupak i poslovnici – i to vodi u jedno potpuno bezvlašće. Bojim se da u Federaciji BiH i u BiH inače imamo potpunu suspenziju pravnih normi, i ne samo pravnu anarhiju nego i suspenziju demokratskih principa odlučivanja“, ističe novinar Oslobođenja
Almir Terzić.
Dekan Fakulteta političkih nauka
Šaćir Filandra smatra da je očigledno da u BiH nema jasne razlike između lijevo ili desno orijentisanih stranaka. No još je rano, kaže on, govoriti o posljedicama rušenja i stvaranja nove vlasti.
„Pozitivna je stvar da se vlast u toku jednog izbornog mandata mijenja, da se mijenja odnos većine i demokratske manjine. To se prvi put nama dešava i to je nešto pozitivno. Očekivanja ne trebaju biti negativna i ne trebamo se prema tome odnositi na neki diskvalificirajući način. Moguće da rezultati budu i bolji. Treba tu šansu osjetiti, bez obzira na aktere“, smatra on.
Optimista, međutim, nije profesor Mile Lasić.
„Oni koji imaju iluzije o novoj koaliciji brzo će biti razočarani. Ja ih kao profesor politologije nemam pravo imati. Ova koalicija neće biti u stanju riješiti nijedno od bitnih pitanja. Dakle, zemlja će potonuti u još dublju krizu, a ova je bila beskrajno duboka, i mi ćemo ostati na samom kraju, u društvu sa Kosovom, dakle na samom repu evropskih događanja“, kaže Lasić.