Dostupni linkovi

Krst na Zlatištu postavljen uprkos protestima


Krst na Zlatištu
Krst na Zlatištu

Na Zlatištu iznad Sarajeva u nedjelju ujutro je osvanuo spomen - krst. Kako je izjavio Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, krst predstavlja znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba.

U prvim reakcijama u Sarajevu, predstavnici udruženja koja okupljaju porodice poginulih Sarajlija tokom njegove opsade, postavljanje krsta osuđuju.

Krst na Zlatištu
Krst na Zlatištu

Komisija za državnu imovinu BiH nije odobrila podizanje ovog spomenika, jer je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio da se preisipita odluka od 19. novembra 2012., kada je odlučeno da se parcela državnog zemljišta izuzme i dodijeli lokalnim vlastima u RS-u.

Krst na Zlatištu iznad Sarajeva je obojen u bijelu boju. Njegova približna dimenzija je 10 metara visine i četiri širine. Krst se vidi iz pravca Skenderije i iz drugih dijelova centra Sarajeva.

Predsjednik Saveza logoraša RS-a Branislav Dukić je rekao da je Savez postavljanjem krsta ispunio ranije dato obećanje o njegovom podizanju, čime su, kako je rekao, na najbolji način demantovane sve moguće spekulacije o odustajanju od njegovog podizanja. "Podigli smo spomen-krst da ga gleda Bog i da ga gledaju i čuvaju Srbi", poručio je Dukić.

Postavljanje spomen - krsta pozdravili su i predstavnici Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine. Tako je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Staša Košarac izjavio da su se oko te ideje okupili “mnogi građani, nevladine organizacije i politička javnost RS-a kao izraz potrebe da se obilježi stradanje Srba u Sarajevu”.

Sarajlije ogorčene zbog postavljanja krsta

U prvim reakcijama u Sarajevu, predstavnici udruženja koja okupljaju stradale Sarajlije, tokom troipogodišnje opsade grada, ogorčeni su zbog podizanja krsta na Zlatištu.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva, kazao je da je iznenađen i zatečen. "To je očito jedna u nizu provokacija, namjera da oni realizuju ono što su naumili. Da na Zlatištu postave taj krst i to spomen obilježje na mjesto sa kojeg su mnogi nevini građani Sarajeva ubijani, između ostalog i veliki broj djece. Ta provokacija ne bi trebala proći. To prije svega je državno zemljište, koliko ja znam, i mislim da bi nadležni trebali da učine sve u ovom slučaju kako se to ne bi održalo", kazao je Grabovica.

Mirsad Tokača
Mirsad Tokača

Za Mirsada Tokaču, direktora Istraživačko-dokumentacionog centra, radi se o provokaciji. “U Sarajevu je ukupno, prema istraživanju koje smo mi vrlo detaljno uradili, stradalo na različite načine 3300 građana Sarajeva srpske nacionalnosti. Od tog broja, 2202 su učestvovali u opsadi Sarajeva, a preko 400 ih je poginulo braneći svoj grad. Prema tome, mi ne smijemo nasijedati na te izmišljotine koje ti zlonamjerni ljudi plasiraju u javnost. Mora se sve učiniti da se takve provokacije spriječe i da se provokativni križevi uklone”, kaže Tokača.

Podsjetimo, Komisija za državnu imovinu BiH nije odobrila podizanje krtsta na Zlatištu, jer je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio da se preisipita odluka od 19. novembra 2012. godine, kada je odlučeno da se parcela državnog zemljišta izuzme i dodijeli lokalnim vlastima u RS-u.

Najavu o gradnji krsta pratili su protesti građana Sarajeva koji su naglašavali da se protive provokacijama, mržnji i gradnji bilo kakvih vjerskih obilježja, pogotovo na mjestu odakle su snajperima, tenkovima, bombama i granatama ubijani građani Sarajeva.

Istovremeno, u junu je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH saopšteno da se "vjerski simboli ne smiju koristiti da bi se namjerno inicirala međuetnička napetost".

XS
SM
MD
LG