Dostupni linkovi

Beograd zabrinut zbog zabrinutosti Dodika


Vlast u Srbiji zabrinuta je zbog zabrinutosti Milorada Dodika i njegovog viđenja ponašanja turskih zvaničnika, ali ni posle sastanka u Beogradu nije razjašnjeno da li je premijer Turske rekao da će "svako ko dirne Bošnjake imati 100 miliona Turaka protiv sebe". Beograd je posle svega saopštio da očekuje reakciju međunarodnih faktora.

Aleksandar Vučić, predsednik Vlade Srbije, izjavio je da želi da veruje da navodna izjava turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana o „brodovima Turske u Neumu“ ipak nije data i saopštio da je zaključak susreta sa predsednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom puna saglasnost da su regionu potrebni mir i stabilnost.

Vučić je rekao da je obaveza Srbije da poštuje Dejtonski sporazum i, kako se izrazio, svoj srpski narod i njegovu želju da bude zaštićen.

„Republika Srpska nema svoju vojsku, ona nije mogla da napadne i ugrozi bilo koga, i nadam se da to svi drugi imaju u vidu. Nama nije potrebno da se preti bilo kakvim armijama, bilo čime, pošto nama sukobi nigde i ni na koji način nisu potrebni. Ali kao što ćemo uvek biti spremni da štitimo integritet Srbije, i kao što nikada ni u čiji integritet i suverenitet nećemo da diramo, takođe ćemo poštovati i svoje međunarodno pravne obaveze i štititi interese svog naroda“, poručio je Vučić.

Da li je i, eventualno, šta izjavio turski premijer nije objašnjeno jer, kako je rekao Vučić, nisu sve ambasade Turske u regionu dale isti odgovor po pitanju Erdoganove izjave. Ambasador Turske u Beogradu Mehmet Kemal Bozaj, navode u Vladi Srbije, uveravao je premijera Vučića da nikakva izjava nije data.

Uprkos rezervi Beograda prema mogućnosti da je sporna izjava izrečena, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik uveren je u suprotno.

“Erdogan je to rekao. Ako može da zabrani Tviter, može i da skine svoju izjavu sa nekih medija. Turska u kontinuitetu pokušava da ojača politički interes Bošnjaka. Bosnu i Hercegovinu gleda kao svoje dvorište i pokušava da tamo ostvari maksimalni interes. Mi smo protiv toga, protivimo se da Turska bude promoter Bosne i Hercegovine na bilo kom planu. Ne verujemo u dobre namere Turske i to je ono što sam ja ovde danas govorio”, naveo je Dodik.

Do hitnog sastanka najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije u Beogradu, uprkos objašnjenju da su glavna tema konsultacija bili odnosi RS-Srbija, nedavne poplave i stabilnost u regionu, došlo je posle pisanja hrvatskog „Večernjeg lista“ u izdanju za Bosnu i Hercegovinu da je Erdogan navodno na jednom predizbornom skupu izjavio „da bi svako ko na bilo koji način dirne Bošnjake protiv sebe imao 100 milona Turaka“, i navodno dodao „da zato ne treba da čudi kada turski ratni brod uplovi u Neum jer je to znak podrške suverenitetu BiH“. Da je ovo uopšte izrečeno demantovali su ambasadori Ankare u Beogradu i Sarajevu.

Profesor Žarko Korać, nekadašnji poslanik u Skupštini Srbije i poznavalac prilika u regionu, kaže za RSE da se nazire šta se krije iza iznenadnog beogradskog susreta.

„Ili je to jednostavno Vučićeva politička greška, u šta baš ne verujem jer je iskusan političar, ili je to potpuno svesno pomaganje Dodiku. On koji u suštini proganja Bošnjake i vređa ih na svakon koraku sada odjednom dolazi u Beograd kao ogromna žrtva turske imperije i njene mornarice. To su besmislice na koje pristaje Vučić. On sada ima vremena da učestvuje u toj patetičnoj predstavi. Očigledno sa željom da mu pomogne na izborima ili da u odnosima sa Banjalukom ojača svoju nacionalnu stranu koja mu je jako oslabljena posle uspešnih pregovora sa Prištinom i poboljšanja odnosa sa Evropskom unijom“, ocenjuje Korać.

Iako nema potvrde da se sporna izjava dogodila, Beograd je u ovu priču odmah uključio i diplomatiju pa je slučaj koji nije dokazan u Beogradu službeno prezentovan i Viktoriji Nuland, pomoćnici državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država.

Ivica Dačić, ministar inostranih poslova Srbije, rekao je da će to učiniti i u Briselu, na donatorskoj konferenciji za Srbiju i BIH.

„Mi očekujemo da reaguju i međunarodni faktori. Jer u 21. veku govoriti o Osmanlijskom carstvu, i nekim paralelama od nekoliko vekova u nazad, je ne samo istorijski anahronizam već i nešto što je apsolutno neprihvatljivo za moderne evropske vrednosti kojima Srbija teži“, konstatovao je Dačić.

Mada se, bar kako je rečeno na susretu sa novinarima, mišljenja učesnika beogradskog sastanka o ulozi Turske i mogućim izjavama nisu poklopila, Beograd je rešio da iznese stav.

Aleksandar Vučić je, podsećajući na dileme oko nekih ranijih Erdoganovih izjava, rekao da bi diplomatski odgovor Srbije bio oštriji da je poslednji slučaj potvrđen.

„Miorad Dodik ima pravo na svoje zaključke, mi imamo pravo na svoje zaključke. Ali mislim da, kao predsednik vlade, nemam pravo da negiram i omalovažim zabrinutost predsednika Republike Srpske. Sa druge strane, nisam do kraja dobio ni sliku te izjave iz Prizrena. Sa treće strane, nisam do kraja dobio ni ono što je bilo u Beču pre petnaest dana kada je celo austrijsko rukovodstvo odbilo da se sastane sa turskim rukovodstvom zbog njihovih izjava“, naveo je Vučić.

A sve je, smatra Žarko Korać, moglo da prođe bez ovolike buke da se Beograd za objašnjenje jednostavno obratio na pravu adresu - kabinetu Redžepa Tajipa Erdogana. Ovako, zaključuje Korać, Srbija se ne pokazuje samo kao garant Dejtonskog sporazuma.

„Srbija se podebelo meša u unutrašnje stvari u Bosni i Hercegovini. Ja bih ipak ovo nazvao mešanjem u unutrašnje stvari BIH. Na ovo treba da reaguje tamošnja federalna vlast i vlada u Sarajevu. Nisam siguran i da je takva izjava zaista data, a izgleda da nije data ili je demantovana, da bi čak i bošnjačka strana bila srećna zbog otvorenog paternalizma Turske u BIH koji sigurno na duži rok ne bi koristio niti Erdoganu, koji takođe ima predsedničke izbore, niti Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.“

XS
SM
MD
LG