Dostupni linkovi

Kontroverze oko državne subvencije FIAT-u


Fabrika Fiat, Kragujevac
Fabrika Fiat, Kragujevac
Zahtev Evropske komisije Srbiji da preispita subvencije FIAT-u zaoštrio je polemike o tome ko od državne pomoći ima koristi – gradjani i potencijalni kupci ili proizvodjač. FIAT “nacionale” iz fabrike u Kragujevcu od nedavno je jeftiniji za 3.000 evra, ali Evropa smatra da dotacija italijanskom gigantu nije u skladu sa Prelaznim trgovinskim sporazumom.

Osim jednog dela kupaca koji su se posle vesti o velikom popustu za FIAT “nacionale”, moderan automobil sa dobrom opremom, sjatili na sajam prvi su regovali uvoznici vozila, ali protestom, čije su hostese na sajamskim štandovima počele da nose majice sa natpisom “I ovaj automobil je mogao da bude jeftiniji za 3.000 evra”. Ubrzo je stigao i nalog Evropske komisije da se ispita “kompatibilnost mera državne pomoći sa odredbama Prelaznog trgovinskog sporazuma”.

Miloš Petrović, predsednik Asocijacije uvoznika vozila koja okuplja trideset inostranih proizvodjača, rekao je za RSE da od sugestija Evropske komisije očekuje mnogo.

“Morali bi da se stvore takvi tržišni uslovi da svi imaju istu startnu poziciju sa jednakim uslovima. Prema tome, ukoliko se pokaže da ova odluka narušava konkurenciju na tržištu potpuno je prirodno da se prestane sa davanjem te subvencije za prodaju. Da li će se davati za radna mesta je potpuno drugo pitanje. Ali mi moramo da zaštitimo svoja prava i da insistiramo na istim uslovima privredjivanja.”

Mada zahtev iz Evrope stiže sa najozbiljnijeg mesta, nadležni ne veruju da će biti problema jer Srbija ima rokove da uskladi svoje zakonodavstvo sa evropskim pravilima.

Aleksandar Ljubić, državni sekretar u Ministarstvu finansija i ekonomije, izjavio je da je aranžman sa FIAT-om dobar za Srbiju.

“Ako me pitate da li ovkva vrsta podsticajnih mera za otvaranje novih radnih mesta u industriji, koje smo dali FIAT-u, postoji u ovakvom obliku u Evropskoj uniji moj odgovor će biti – ne. Ali tamo apsolutno postoje druge vrste podsticajnih mera. Ja sam danas vrlo ponosan što ponovo imamo nacionalni auto. Ove podsticajne mere nemaju nikakve veze sa FIAT-om. Takve mere kod nas su dobile mnoge strane firme, ali je to isto dobilo i mnogo više domaćih kompanija.”

Za mnoge samo pusta želja

Od 22. marta, kada je počeo beogradski Sajam automobila, FIAT 500L na srpskom tržištu može da se kupi za 10.900 evra zahvaljujući protokolu Ministarstva finansija i privrede i kompanije FIAT automobili Srbija kojim je iz budžeta odobreno 3.000 evra popusta po vozilu.

Posle potpisa na ovaj dokument potencijalni kupci okupili su se oko „nacionalea“ izloženog pod sajamskim kupolama. Crveni 500L privukao je mnogo oduševljenih vozača ali i skeptika koji sumnjičavo zagledaju novi proizvod iz Kragujevca.

„Svidjaju mi se linija i dizajn, stvarno je jako dobar auto. Evo, gledam kakav kredit mogu da dobijem da bih ga kupio.“

„Ovo ne vredi ni 8.000 evra, samo našminkano, loša plastika unutra, ni na šta ne liči. Mnogo šminke, mnogo para... Skup je mnogo, nikada ga ne bih kupio.“

„Ovo je bruka. Država otima od svih gradjana da bi finansirala one koji će da kupuju FIAT. Ako se daje iz budžeta pitam onda ko puni državnu kasu, mangupi koji su ovo smislili ili gradjani.“

„Ovaj auto je za mene i dalje samo pusta želja. Mogu samo da igram loto i da čekam da me pogodi sreća. Do tada, u ovoj krizi samo krpim ono što imam a na sajam dodjem da parim oči.“


Gradjani će “nacionale” moći da kupe na kredit od pet godina sa kamatom od tri odsto, pod tim uslovima biće prodato oko 5.000 automobila u ovoj i narednoj godini, dok se za uzvrat FIAT obavezao za uzvrat u fabrici u Kragujevcu do kraja 2014. zaposli još najmanje 1.400 radnika.

Milenko Kostić, vlasnik firme Autočačak koja godišnje prodaje oko 4.000 vozila “škoda”, sa prometom od oko 50 miliona evra, kaže za RSE da je uvoznike posebno pogodilo to što je odluka o aranžmanu države sa FIAT-om saopštena tek po otvaranju Beogradskog salona automobila.

“Da smo znali da će država pomoći FIAT-u da spusti cenu mnogi od nas uvoznika sigurno ne bi ni izašli na sajam jer su troškovi izlagača vrlo veliki. Mene to košta od 250.000 do 300.000 evra. Nadali smo se da ćemo to pokriti prodajom vozila, ali posle ovog aranžmana sa proizvodjačem iz Kragujevca ne znam da li ćemo uspeti. Mislim da je ta državna odluka nekorektna. Jedno pričaju a drugo rade, govore o nekakvim korisnim subvencijama, zapošljavanju… Pa dobro, i mi zapošljavamo radnike, ne rade kod nas pilići. Ja u svojoj kompaniji imam 800 zaposlenih i ti ljudi primaju plate i imaju porodice. Posle ovoga moraćemo možda i da otpuštamo radnike ako se ovako nastavi.”

Iako je Evropskoj uniji striktno zabranjeno davanje ovakvih subvnecija proizvodjačima, u domaćim medijima se kao jedna od pozitivnih strana ove odluke države navodi podsticanje proizvodnje i stvaranje kulta dobrog nacionalnog automobila.

Ekonomista Aleksandar Stevanović zaključuje da ti argumenti donekle stoje, ali da je i sa aspekta socijalne pravde ovaj projekat vrlo problematičan.

“Najnegativnija stvar je što se ovim projektom u stvari iz budžeta daje socijalna pomoć ljudima koji su imućni. Ovim se de fakto poklanja po tri hiljade evra onima koji već dobro zaradjuju. A istovremeno svaki dan u štampi imamo članke o nebrojenim socijalnim slučajevima, dok se vode bitke za bebe i dobrovoljnim prilozima kupuju inkubatori, i dok se putem narodnih akcija plaćaju operacije srca ljudima koji mogu samo da umru ako se za njih ne skupe pare.”
XS
SM
MD
LG