Željko Komšić napustio je u ponedjeljak Socijaldemokratsku partiju BiH čiji je bio potpredsjednik, potvrdio je Damir Bećirović, savjetnik za odnose s javnošću hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Komšić je razloge obrazložio u pisanoj izjavi datoj FTV u kojoj stoji:
„Nadam se da će ovaj moj potez pomoći da vrh SDP-a odustane od rješenja koja diskriminiraju ogroman broj Bosanaca i Hercegovaca i da će se vratiti favoriziranju rješenja koja garantuju ista prava svim građanima naše zemlje. Vrijeme je da se SDP vrati na ono što je obećavao građanima 2010. godine. Svi moraju znati da ne može postojati partija i lični interes koji su bitniji od države. Ukoliko ne dođe do promjene, onda je vrijeme za neke nove političke procese i političke činjenice u BiH."
Komšić je u ponedjeljak pismeno zatražio od predsjednika Opštinske organizacije SDP-a Novo Sarajevo da bude brisan iz evidencije članstva u SDP-u, čime kako je, naveo, prestaje i formalno biti član SDP-a BiH, naveo je Bećirović. U Opštinskoj organizaciji SDP-a Novo Sarajevo su za BHT 1 potvrdili da su primili kovertu, ali da im je sadržaj nepoznat, te da su kovertu proslijedili Glavnom odboru SDP-a.
SDP BiH iznenađen je informacijom da je Komšić zatražio da bude brisan iz evidencije članstva, rekao je portparol ove stranke Damir Mašić. Mašić je agenciji Anadolija rekao da u SDP-u BiH nisu očekivali ovakav Komšićev potez, te da će o ovom slučaju Predsjedništvo stranke raspravljati na sjednici zakazanoj za utorak.
Istovremeno, Socijaldemokratska partija BiH u ponedjeljak je izdala saopštenje za javnost u kojem podsjećaju da je prioritet SDP-a ispunjavanje uslova za kredibilnu aplikaciju za članstvo BiH u EU. Ta politička stranka, kako se navodi, pozvala je Željka Komšića da “aktuelizira dio prijedloga Ustava BiH koji je usvojio Glavni odbor SDP-a još 2007. o izboru jednog predsjednika BiH i četiri jednakopravna kluba u Domu naroda”.
SDP smatra da uloga Predsjedništva BiH u cijelom procesu treba biti ojačana, jer je to institucija koja je ovlašteni predlagač ustavnih reformi koje se, između ostalog, tiču i njih samih.
"Zaključak Predsjedništva SDP-a od 20. jula podrazumijeva da potpredsjednik stranke i član Predsjedništva BiH o tome razgovara s druga dva člana Predsjedništva BiH koji su ujedno predstavnici dvije političke stranke čija saglasnost je važna u procesu implementacije presude Sejdić-Finci. BiH ne smije sebi dopustiti gubitak perspektive za članstvo u EU", stoji u saopštenju.
Komšićevo “napuštanje” stranke i SDP-ovo saopštenje za javnost, podsjetimo, događa se nakon što je Željko Komšić napustio sjednicu Predsjedništva SDP-a u petak. Razlog je što se nije složio sa prijedlogom provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci, koji nudi Socijaldemokratska partija BiH zajedno sa HDZ-om, SBB-om i HDZ-om 1990.
Ove četiri političke partije dogovorile su da izbor za člana Predsjedništva BiH, prema kojem bi Federacija BiH imala dvije izborne jedinice - hrvatsku i bošnjačku, i na taj način izabrala člana kolektivnog šefa države.
"Ne priznajem zaključke koji se odnose na mene i na Predsjedništvo BiH i preporučujem onome ko je vodio sjednicu Predsjedništva SDP-a kao i njegovim pravim ekspertima da napokon počnu čitati Ustav BiH, zakone i poslovnike, u ovom slučaju koji se odnose na Predsjedništvo BiH. Znate kako kažu: kad tri čovjeka kažu da si lud, onda budi lud. Ja sam ovaj put izabrao da budem lud", rekao je u petak član Predsjedništva BiH nakon napuštanja sjednice.
Neslaganja sa Lagumdžijom
Dodatno je, kako se smatra, situaciju podgrijao potpredsjednik SDP BiH i ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić koji je, tokom sjednice, rekao kako bi između interesa partije i države izabrao partijski.
Podsjetimo, Komšić je sredinom marta ove godine predsjedniku SDP BiH Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku Glavnog odbora ove stranke Svetozaru Pudariću i generalnom sekretaru Nerminu Nikšiću uputio pismenu ostravku. Kako je tada za RSE potvrđeno glavni je razlog bilo neslaganje sa prvim čovjekom stranke Lagumdžijom, i to prvenstveno oko načina vođenja stranke, te činjenicom da je kao jedan od vodećih ljudi zapostavljen u vođenju politike stranke.
Dan kasnije ostavku je povukao rekavši kako je odlučio da se bori i da ne želi da se povlači i bježi, već da se suoči s problemima. Upravo je tada najavio i svoju kandidaturu za predsjednika stranke na narednom Kongresu – odnosno proglasio se direktnim suparnikom na ovoj poziciji dosadašnjem predsjedniku Zlatku Lagumdžiji. Za dobre poznavaoce prilika u SDP BiH sama Komšićeva najava da će se kandidovati bila je dovoljna da sebi napiše izlaznu kartu iz stranke.
U jednom od intervjua Komšić je nakon povlačenja prve ostavke kazao kako njegovo članstvo u stranci nije i nikada neće biti upitno, već da je podnio ostavku samo na funkciju koju obavlja u stranci. Ovaj je put otišao korak dalje, te poput Nijaza Durakovića koji je to učinio 2002. godine, trajno zatražio brisanje iz članstva. I u Durakovićevom je slučaju presudilo vođstvo Lagumdžije na čelu stranke, te neslaganja s njim. Iste godine SDP BiH napustilo je i nekoliko članova koji su se nezadovoljni Lagumdžijinim čelništvom u stranci kandidovali na njegovu poziciju i izgubili.
S druge strane za Komšića se smatra kako je zapravo on taj zbog kojeg je stranka, između ostalog, i ostvarila takve rezultate. Bez obzira na osporavanja njegovog legitimiteta kao predstavnika Hrvata, koji ne dolazi iz stranke koja nosi takav predznak, Komšić je na posljednjim izborima ostvario preko 330 hiljada glasova i oko 70 hiljada više nego SDP BiH.
Bez obzira na stranku, Komšić u svom drugom mandatu ostaje u Predsjedništvu BiH.
Još je ranije kazao kako ga je na tu funkciju izabrao narod, a ne stranka.
Jedna od teza koja se provlači nakon Komšićeve ostavke jeste vezana i za funkciju u Predsjedništvu, a koja navodi kako je zapravo namjera da se u Predsjedništvo BiH na narednim izborima, a po principu koji se zagovara u SDP, na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva nađe Fahrudin Radončić, predsjednik SBB BiH, a hrvatskog Dragan Čović predsjednik HDZ BiH. Lagumdžiji bi, prema navodnom dogovoru ove dvije stranke pripalo mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Komšić je razloge obrazložio u pisanoj izjavi datoj FTV u kojoj stoji:
„Nadam se da će ovaj moj potez pomoći da vrh SDP-a odustane od rješenja koja diskriminiraju ogroman broj Bosanaca i Hercegovaca i da će se vratiti favoriziranju rješenja koja garantuju ista prava svim građanima naše zemlje. Vrijeme je da se SDP vrati na ono što je obećavao građanima 2010. godine. Svi moraju znati da ne može postojati partija i lični interes koji su bitniji od države. Ukoliko ne dođe do promjene, onda je vrijeme za neke nove političke procese i političke činjenice u BiH."
Komšić je u ponedjeljak pismeno zatražio od predsjednika Opštinske organizacije SDP-a Novo Sarajevo da bude brisan iz evidencije članstva u SDP-u, čime kako je, naveo, prestaje i formalno biti član SDP-a BiH, naveo je Bećirović. U Opštinskoj organizaciji SDP-a Novo Sarajevo su za BHT 1 potvrdili da su primili kovertu, ali da im je sadržaj nepoznat, te da su kovertu proslijedili Glavnom odboru SDP-a.
SDP BiH iznenađen je informacijom da je Komšić zatražio da bude brisan iz evidencije članstva, rekao je portparol ove stranke Damir Mašić. Mašić je agenciji Anadolija rekao da u SDP-u BiH nisu očekivali ovakav Komšićev potez, te da će o ovom slučaju Predsjedništvo stranke raspravljati na sjednici zakazanoj za utorak.
Istovremeno, Socijaldemokratska partija BiH u ponedjeljak je izdala saopštenje za javnost u kojem podsjećaju da je prioritet SDP-a ispunjavanje uslova za kredibilnu aplikaciju za članstvo BiH u EU. Ta politička stranka, kako se navodi, pozvala je Željka Komšića da “aktuelizira dio prijedloga Ustava BiH koji je usvojio Glavni odbor SDP-a još 2007. o izboru jednog predsjednika BiH i četiri jednakopravna kluba u Domu naroda”.
SDP smatra da uloga Predsjedništva BiH u cijelom procesu treba biti ojačana, jer je to institucija koja je ovlašteni predlagač ustavnih reformi koje se, između ostalog, tiču i njih samih.
"Zaključak Predsjedništva SDP-a od 20. jula podrazumijeva da potpredsjednik stranke i član Predsjedništva BiH o tome razgovara s druga dva člana Predsjedništva BiH koji su ujedno predstavnici dvije političke stranke čija saglasnost je važna u procesu implementacije presude Sejdić-Finci. BiH ne smije sebi dopustiti gubitak perspektive za članstvo u EU", stoji u saopštenju.
Komšićevo “napuštanje” stranke i SDP-ovo saopštenje za javnost, podsjetimo, događa se nakon što je Željko Komšić napustio sjednicu Predsjedništva SDP-a u petak. Razlog je što se nije složio sa prijedlogom provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci, koji nudi Socijaldemokratska partija BiH zajedno sa HDZ-om, SBB-om i HDZ-om 1990.
Ove četiri političke partije dogovorile su da izbor za člana Predsjedništva BiH, prema kojem bi Federacija BiH imala dvije izborne jedinice - hrvatsku i bošnjačku, i na taj način izabrala člana kolektivnog šefa države.
"Ne priznajem zaključke koji se odnose na mene i na Predsjedništvo BiH i preporučujem onome ko je vodio sjednicu Predsjedništva SDP-a kao i njegovim pravim ekspertima da napokon počnu čitati Ustav BiH, zakone i poslovnike, u ovom slučaju koji se odnose na Predsjedništvo BiH. Znate kako kažu: kad tri čovjeka kažu da si lud, onda budi lud. Ja sam ovaj put izabrao da budem lud", rekao je u petak član Predsjedništva BiH nakon napuštanja sjednice.
Neslaganja sa Lagumdžijom
Dodatno je, kako se smatra, situaciju podgrijao potpredsjednik SDP BiH i ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić koji je, tokom sjednice, rekao kako bi između interesa partije i države izabrao partijski.
Podsjetimo, Komšić je sredinom marta ove godine predsjedniku SDP BiH Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku Glavnog odbora ove stranke Svetozaru Pudariću i generalnom sekretaru Nerminu Nikšiću uputio pismenu ostravku. Kako je tada za RSE potvrđeno glavni je razlog bilo neslaganje sa prvim čovjekom stranke Lagumdžijom, i to prvenstveno oko načina vođenja stranke, te činjenicom da je kao jedan od vodećih ljudi zapostavljen u vođenju politike stranke.
Dan kasnije ostavku je povukao rekavši kako je odlučio da se bori i da ne želi da se povlači i bježi, već da se suoči s problemima. Upravo je tada najavio i svoju kandidaturu za predsjednika stranke na narednom Kongresu – odnosno proglasio se direktnim suparnikom na ovoj poziciji dosadašnjem predsjedniku Zlatku Lagumdžiji. Za dobre poznavaoce prilika u SDP BiH sama Komšićeva najava da će se kandidovati bila je dovoljna da sebi napiše izlaznu kartu iz stranke.
U jednom od intervjua Komšić je nakon povlačenja prve ostavke kazao kako njegovo članstvo u stranci nije i nikada neće biti upitno, već da je podnio ostavku samo na funkciju koju obavlja u stranci. Ovaj je put otišao korak dalje, te poput Nijaza Durakovića koji je to učinio 2002. godine, trajno zatražio brisanje iz članstva. I u Durakovićevom je slučaju presudilo vođstvo Lagumdžije na čelu stranke, te neslaganja s njim. Iste godine SDP BiH napustilo je i nekoliko članova koji su se nezadovoljni Lagumdžijinim čelništvom u stranci kandidovali na njegovu poziciju i izgubili.
S druge strane za Komšića se smatra kako je zapravo on taj zbog kojeg je stranka, između ostalog, i ostvarila takve rezultate. Bez obzira na osporavanja njegovog legitimiteta kao predstavnika Hrvata, koji ne dolazi iz stranke koja nosi takav predznak, Komšić je na posljednjim izborima ostvario preko 330 hiljada glasova i oko 70 hiljada više nego SDP BiH.
Bez obzira na stranku, Komšić u svom drugom mandatu ostaje u Predsjedništvu BiH.
Još je ranije kazao kako ga je na tu funkciju izabrao narod, a ne stranka.
Jedna od teza koja se provlači nakon Komšićeve ostavke jeste vezana i za funkciju u Predsjedništvu, a koja navodi kako je zapravo namjera da se u Predsjedništvo BiH na narednim izborima, a po principu koji se zagovara u SDP, na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva nađe Fahrudin Radončić, predsjednik SBB BiH, a hrvatskog Dragan Čović predsjednik HDZ BiH. Lagumdžiji bi, prema navodnom dogovoru ove dvije stranke pripalo mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
