Dostupni linkovi

“Jugoslavija od početka do kraja” u beogradskom muzeju


Grb SFRJ, sa izložbe
Grb SFRJ, sa izložbe
Prvog decembra 2012. otvara se izložba pod nazivom “ Jugoslavija od početka do kraja” koja će predstavljati osnovu buduće stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije, nekadašnjeg Muzeja 25 maj ili Titovog muzeja, kako ga i dan danas mnogi zovu.

Regionalni naučni tim radio je na osmišljavanju ove izložbe još od 2009. godine.

Jugoslavija, “hvaljena i osporavana, izgrađivana i potkopavana, krajem XX veka je nestala sa geografske i političke mape sveta, ali njeno nasleđe i danas snažno utiče na živote ljudi sa ovog prostora” poručuju autori izložbe.

Ana Panić, kustos izložbe o tome šta će sve posetioci moći da vide kaže:

“Tu su grbovi Kraljevine Jugoslavije i SFRJ, zatim udžbenici iz vremena Kraljevine koji odlično pokazuju da je ideja jugoslovenstva, jugoslovenske nacije mnogo više promovisana u vreme kralja Aleksandra nego kasnije u SFRJ. Zatim, čuveni crveni pasoši, maskota agencije Kompas, sportski rekviziti i medalje kao što su maskote Vučka i Zagija, zatim originalna olimpijska baklja kojom je zapaljen olimpijski plamen u Sarajevu 1984. godine, predmeti koji svedoče o represiji kao što su oni iz mitrovačke kaznionice izmedju dva svetska rata. U delu o ekonomiji, izložene su ambalaže čuvenih brendova poput Kraša, Fruktala, mehaničkih kalkulatora, digitrona Buje, mesare Gavrilović...Jedan od zanimljivih eksponata koji do sada nije izlagan je zvezda petokraka koja je 5. oktobra 2000. skinuta sa Skupštine grada i koju je Zoran Djindjić predao Muzeju. Tako da to i simbolično pokazuje kraj Jugoslavije”, objašnjava kustos izložbe i Muzeja.

S obzirom na različite stavove o nekim periodima u istoriji države nastale i nestale u istom veku a sanjane mnogo više, barem u dva, računajući današnje sanjare možda i u tri veka, zanimljivo je da li je bilo i za koji period najviše dilema.

Zagrebački istoričar dr Hrvoje Klasić, jedan od autora izložbe za RSE locira kontroverze u periodu, ne poslednjeg, već pretposlednjeg rata koji je zahvatio Balkan.

Hrvoje Klasić
Hrvoje Klasić
“Drugi svetski rat smo, ipak, gledali kao proces dezintegracije države koji je, naravno, ujedno i početak integracije druge države, i tu smo imali nekih razjašnjenja, i to ne na srpsko hrvatskoj relaciji, jer se i kolege iz Srbije ne slažu kako oceniti ulogu nekih vojnih formacija koje su na području Jugoslavije, posebno Srbije i Bosne funkcionirale, treba li ih gledati kao antifašiste ili ne", kaže Klasić.

RSE: Govorite o četničkom pokretu?

Klasić: Govorim o, kako su me ispravljali, Jugoslovansekoj vojsci u otadžbini. Ali, to je predmet znanstvenog spora a mi, mi smo kolege i prijatelji koji smo odlično funkcionirali.

Klasić dodaje kako je nekim medijima, na pitanje oko čega su se najviše sporili, šeretski odgovorio: oko toga koju picu da naručimo. Ovu ili onu.

Jedini član autorskog tima koji nije istoričar, beogradski sociolog Jovo Bakić, objašnjava kako su prikazane 90-te - godine raspada države:

“Devedesete su prikazane putem inserata sa programa RTS-a i sa HRT-a. Tu je skrenuta pažnja na nacionalizam koji je bujao tada u svim delovima Jugoslavije ali je sigurno taj srpsko-hrvatski pleksus bio najranjiviji. I ako tu imate nacionalizam velikih razmera, onda je Jugoslavija sigurno bila u problemu.”

“Ovo je samo jedna od mnogih priča o Jugoslaviji. Šta vi mislite? Želimo da čujemo vaše mišljenje”, ovim rečima se autorski tim obratio budućim posetiocima.

Posetiocima koji će ući i izaći iz Muzeja sigurno sa različitim emocijama.

"Vrlo teško će se nekome ko je jugonostalgičar a koji je trenutno ostao bez posla, nema nikakvih uvjeta za egzistenciju, sada govoriti da je Jugoslavija bila tamnica naroda, a sa duge strane, onome ko je završio u Lepoglavi ili Staroj Gradišci zato što je pevao pesmu Ustani bane, pa završio deset godina u zatvoru, teško je govoriti mu da je to bilo puno bolje, nego u većini Evrope. Mi smo pokušavali djelovati kao povjesničari, ukazati na niz pozitivnih stvari koje je ta zemlja u svom kontinuitetu pružila, kao i niz negativnih. Dva povijesnirača, na primer, misle različito, jedan je napisao da smo možda previše naglasili crnu stranu, dok drugi misli da smo previše naglasili pozitivnu stranu. Povjesničari, koji se znanstveno bave time, nemaju izgrađen konsenzus oko vrijednosnog sustava, a kamoli običan posjetitelj koji svoju priču unosi u taj Muzej”, kaže Hrvoje Klasić.

Izložba se završava sa 15. januarom 1992. godine, datumom kada je EU priznala nove države nastale na teritoriji bivše Jugoslavije.

Da li autori izložbe odgovaraju na pitanje da li se Jugoslavija morala raspasti?

“Mi smo se kao tim trudili da ona nije morala da propadne”, kaže Jovo Bakić.

Izložba će trajati tri meseca, uz poziv na dijalog u okviru pripreme stalne postavke o istoriji države koje više nema.
XS
SM
MD
LG