Četvrtak, 23. maj/svibanj 2013, 09:53 CET

Svijet

Još planeta možda krije život

Veličina slova - +
Autor: Jonathan Ball, BBC; prevela: Ena Stevanović

Novi kompjuterski modeli ukazuju na to da bi moglo biti života na još više planeta nego što se ranije mislilo.

Naučnici su razvili modele koji im pomažu identificirati planete u udaljenim solarnim sistemima koji su u stanju podržavati život.

Procjene o broju naseljivih planeta se zasnivaju na vjerovatnosti postojanja površinskih voda na njima. Međutim, novi model omogućava naučnicima da identificiraju planete sa podzemnim vodama koje se održavaju u tečnom stanju uz pomoć planetarne toplote.

Istraživanje je predstavljeno na Britanskom naučnom festivalu u Aberdeenu.

Voda je osnova života koji poznajemo.

Na planetama koje su preblizu svom suncu se površinske vode isparavaju u atmosferu.

Površinske vode na planetama koje su udaljene od svog sunca su duboko zaleđene.

Prema dosadašnjim pretpostavkama, da bi planeta imala vodu u tečnom, za život potrebnom obliku, ona mora biti u odgovarajućoj udaljenosti od sunca, u tzv.nastanjivoj zoni.

Sean McMehon, doktorant Univerziteta u Aberdeenu i nositelj projekta objašnjava:

„Ideja se zasniva na širokom spektru udaljenosti od zvijezde unutar kojih površina planeta sličnih Zemlji nije ni pretopla ni prehladna kako bi voda ostala u tečnom stanju.

„Dakle, ljudi su obično govorili da, ukoliko je planeta u ovoj ‘zoni Zlatokose'-ne previše toploj i ne previse hladnoj, onda može imati vodu u tečnom stanju na svojoj površini i stoga biti naseljiva.“

Međutim, naučnici smatraju da je teorija Zlatokose ipak previše jednostavna.

Planete mogu primati toplotu iz dva izvora- direktno iz zvijezde ili toplotu koja nastaje duboko unutar planete.

Kako idemo dublje ka Zemljinoj kori, temperatura postaje sve viša i viša. Čak i kada je površina smrznuta, voda može postojati ispod nje. To su zapravo ogromne vodene površine koje su bogate primitivnim oblicima života.

Profesor John Parnell sa Univerziteta u Aberdeenu to objašnjava ovako:

„Ispod površine zemlje se nalazi značajno stanište mikroorganizama koje se proteže i do nekoliko kilometara. Neki naučnici vjeruju da bi se većina života na zemlji mogla prebaciti u ovu duboku biosferu.“

Dakle, tim iz Aberdeena razvija model kojim će biti moguće predvidjeti na kojim udaljenim planetama bi mogli biti skriveni podzemni rezervoari tekuće vode i mogućnost izvanzemaljskog života.

Objašnjavajući svoje razloge, g.McMahon je rekao: „Ako uzmete u obzir postojanje duboke biosfere, onda imate problem da se pomirite sa idejom uske nastanjive zone koja je definirana isključivo uvjetima na površini.“

Što se više udaljavate od zvijezde, količina toplote koju planeta prima od zvijezde se smanjuje i površinska voda se zamrzava, ali voda koja se zadržava duboko unutar planete će ostati u tečnom stanju ukoliko je unutrašnja toplota dovoljno visoka. I upravo ta voda je u stanju podržavati život.

Čak i planeta koja je jako udaljena od zvijezde od koje ne prima gotovo nikakvu količinu toplote bi i dalje mogla imati podzemnu tekuću vodu.

Kako navodi g.McMahon: „Imati ćemo nekoliko puta više naseljivih planeta.“
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Anonimni posjetilac
13.09.2012 13:10
Kao prvo nigdje ne pise koliko je ta planeta udaljena od Zemlje. Kao drugo, ako je udaljena npr. 1000 svjetlosnih godina onda to znaci da je svaka nasa obzervacija te planete stara tacno 1000 godina. Dakle pravi naslov bi bio planeta je prije 1000 godina bila povoljna za zivot a danas ko zna. A cak i da je i sad ovog trena povoljna za zivot, treba ti barem 1000 godina da do nje dodjes, i jos i tih 1000 godina planeta treba ostati povoljna za zivot. I koja bi budala jos krenula na put koji traje 1000 godina?! Ne mozemo ni na Mars da posaljemo covjeka, patimo se toliko decenije sa Mjesecom a razmisljamo o nekim dalekim planetama.
Dalje, pretpostavka svakog interplanetarnog putovanja je da se otkrije jeftin nacin da putujemo brze od svjetlosti, a to pravi takve paradokse u uzrocno-posljedicnom sistemu da je i budali jasno kako to nikad nece biti moguce. Sto se jeftinog putovanja tice, mi ne mozemo naci ni nacin da jeftino putujemo izmedju dva grada, jos uvijek smo ovisni o transportnoj tehnologiji staroj preko 100 godina (motori sa unutarnjim sagorijevanjem), a reaktivni pogon koji se prije 50 godina cinio sjajnim pokazao se kao skup i nepotreban corsokak. Pa kojem to ozbiljnom znanstveniku mogu pasti na pamet planete?!
Dajte kutarisite nas ovisnosti o fosilnom gorivu i omogucite nam makar da do Mjeseca dodjemo brzo i u jednom komadu (mada se na Mjesecu nema apsolutno nista za vidjeti), a onda istrazujte ostale planete.
Odgovor

Ime: NEKI DRUGI ANONIMNI
17.09.2012 17:26

ANONIMNI,
I ja bih tako rekao kao ti, a nisam znao, pa mi ostaje samo to da čujem još pametnijeg od nas, ako se nađe.

Ime: Miroslav Đukić Grad: Unutar zemlje
12.09.2012 15:05
Treba čitati Žil Verna - "Put u središte Zemlje".