Human Rights Watch (HRW) u ovogodišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u više od 90 zemalja u svijetu je ustvrdio da su u mnogima od tih država ugroženi demokratski procesi.
Istraživačica HRW za Istočnu Evropu i Balkan Lidija Gall u razgovoru za Radio Slobodna Evropa naglašava da zaštita ljudskih prava na Zapadnom Balkanu nije u skladu s nastojanjima vlada tih zemalja da se pridruže EU.
"Različit je izvještaj napretka u suđenjima za ratne zločine. Malo je napravljeno u smanjivanju diskriminacije i spriječavanju zlostavljanja Roma ili u riješavanju izbjegličkih pitanja. Zabrinuti smo i zbog odnosa prema novinarima, kao i pripadnicima LGBT populacije u Srbiji, dok u Hrvatskoj nije institucionalno riješeno pitanje osoba sa intelektualnim i mentalnim poteškoćama”, kaže Gall.
Ona dodaje da vlade država na Zapadnom Balkanu žele biti dio Evrope, ali i “zaštita ljudskih prava onda mora imati evropske standarde.
To se odnosi, kako na Hrvatsku, koja bi 1. jula trebala postati 28 članica EU, tako i na zemlje kandidate, kao što je Srbija.
Po riječima Gall, HRW najviše brinu etničke tenzije u sjevernom dijelu Kosova, posebno Mitrovici.
Kada su u pitanju burna dešavanja u arapskim zemljama, direktor HRW-a Kenneth Roth, predstavljajući izvještaj u Londonu, je istaknuo kako je splasnula prethodna euforija oko dometa Arapskog proljeća .
"Mnogi su zabrinuti i razočarani jer je situacija teža nego u trenutku kada su s vlasti zbačeni Mubarak ili tuniski predsjednik Ben Ali. Vidimo snaženje islamističkih političkih partija koje religijom žele smanjiti prava žena, disidenata ili manjina! Ipak, pogrešno je usporedjivati ovo s vremenom diktature", istakao je Roth.
Human Rights Watch razočaran je ponašanjem Rusije i Kine prema Siriji koje se suprostavljaju oštrim sankcijama prema režimu Bašara al Asada, posebno embargu na uvoz oružja. Ova nevladina organizacija također smatra da je nužno da se Međunarodni krivični sud uključi u osudu zločina koji se čine u Siriji, kako od strane režimskih, tako i opozicijskih naoružanih snaga.
U Rusiji, naglašava HRW, je najveći pad demokratskih sloboda od raspada Sovjetskog saveza. Glavnu odgovornost snosi predsjednik Vladimir Putin koji se plaši mogućeg narodnog ustanka.
Putin se plaši ruskog naroda. Odlučan je suprostaviti se svemu što nije u skladu s njegovim viđenjem stvari i želi spriječiti izražavanje nezadovoljstva koje se lako dalo vidjeti u brojnim akcijama građana.
Ruske vlasti su od juna prošle godine donjele više zakona kojima žele spriječiti djelovanje civilnog društva.
"Vjerujem da je ovo najteža godina za ljudska prava u nedavnoj povijesti Rusije. Mnogi zakoni koji su doneseni su izrazito represivni. Ti zakoni ugrožavaju ljudska prava i slobode u Rusiji", kaže Anna Sevortian, direktorica HRW za Rusiju.
Ova nevladina organizacija također upozorava na kršenje slobode govora i izražavanja širom Centralne Azije, kao i na hapšenja kritičara režima.
Iranske vlasti također nastoje “zauzdati” civilno društvo, a predstavnicima opozicije je onemogućeno sudjelovanje na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. Neki od oporbenih lidera su u kućnom pritvoru više od godinu dana.
Afganstanska vlada nije uspjela zaštititi žene koje su izložene najtežim oblicima zlostavljanja u obitelji i društvu, istče se u izvještaju Human Rights Watcha.
Istraživačica HRW za Istočnu Evropu i Balkan Lidija Gall u razgovoru za Radio Slobodna Evropa naglašava da zaštita ljudskih prava na Zapadnom Balkanu nije u skladu s nastojanjima vlada tih zemalja da se pridruže EU.
"Različit je izvještaj napretka u suđenjima za ratne zločine. Malo je napravljeno u smanjivanju diskriminacije i spriječavanju zlostavljanja Roma ili u riješavanju izbjegličkih pitanja. Zabrinuti smo i zbog odnosa prema novinarima, kao i pripadnicima LGBT populacije u Srbiji, dok u Hrvatskoj nije institucionalno riješeno pitanje osoba sa intelektualnim i mentalnim poteškoćama”, kaže Gall.
Ona dodaje da vlade država na Zapadnom Balkanu žele biti dio Evrope, ali i “zaštita ljudskih prava onda mora imati evropske standarde.
To se odnosi, kako na Hrvatsku, koja bi 1. jula trebala postati 28 članica EU, tako i na zemlje kandidate, kao što je Srbija.
Po riječima Gall, HRW najviše brinu etničke tenzije u sjevernom dijelu Kosova, posebno Mitrovici.
Kada su u pitanju burna dešavanja u arapskim zemljama, direktor HRW-a Kenneth Roth, predstavljajući izvještaj u Londonu, je istaknuo kako je splasnula prethodna euforija oko dometa Arapskog proljeća .
"Mnogi su zabrinuti i razočarani jer je situacija teža nego u trenutku kada su s vlasti zbačeni Mubarak ili tuniski predsjednik Ben Ali. Vidimo snaženje islamističkih političkih partija koje religijom žele smanjiti prava žena, disidenata ili manjina! Ipak, pogrešno je usporedjivati ovo s vremenom diktature", istakao je Roth.
Human Rights Watch razočaran je ponašanjem Rusije i Kine prema Siriji koje se suprostavljaju oštrim sankcijama prema režimu Bašara al Asada, posebno embargu na uvoz oružja. Ova nevladina organizacija također smatra da je nužno da se Međunarodni krivični sud uključi u osudu zločina koji se čine u Siriji, kako od strane režimskih, tako i opozicijskih naoružanih snaga.
U Rusiji, naglašava HRW, je najveći pad demokratskih sloboda od raspada Sovjetskog saveza. Glavnu odgovornost snosi predsjednik Vladimir Putin koji se plaši mogućeg narodnog ustanka.
Putin se plaši ruskog naroda. Odlučan je suprostaviti se svemu što nije u skladu s njegovim viđenjem stvari i želi spriječiti izražavanje nezadovoljstva koje se lako dalo vidjeti u brojnim akcijama građana.
Ruske vlasti su od juna prošle godine donjele više zakona kojima žele spriječiti djelovanje civilnog društva.
"Vjerujem da je ovo najteža godina za ljudska prava u nedavnoj povijesti Rusije. Mnogi zakoni koji su doneseni su izrazito represivni. Ti zakoni ugrožavaju ljudska prava i slobode u Rusiji", kaže Anna Sevortian, direktorica HRW za Rusiju.
Ova nevladina organizacija također upozorava na kršenje slobode govora i izražavanja širom Centralne Azije, kao i na hapšenja kritičara režima.
Iranske vlasti također nastoje “zauzdati” civilno društvo, a predstavnicima opozicije je onemogućeno sudjelovanje na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. Neki od oporbenih lidera su u kućnom pritvoru više od godinu dana.
Afganstanska vlada nije uspjela zaštititi žene koje su izložene najtežim oblicima zlostavljanja u obitelji i društvu, istče se u izvještaju Human Rights Watcha.
