Dostupni linkovi

Referendum uspio, Hrvati glasali za Europu


Referendum u Hrvatskoj o ulasku u EU
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:21 0:00
Video: Referendum u Hrvatskoj (Reuters)

Enis Zebić

Prema neslužbenim i nepotpunim, ali vrlo vjerodostojnim rezultatima – referendum je uspio! Prema rezultatima sa preko 98 posto obrađenih biračkih mjesta u Hrvatskoj, 66 posto građana glasalo je za hrvatsko članstvo u Europskopj uniji, a njih 33 posto bilo je protiv.

Referendum je karakterizirao mali odaziv i izostanak bilo kakvih ozbiljnijih incidenata. Na listiću je bio jednostavno pitanje – „Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?“ Ponuđeni odgovori bili su „za“ i „protiv“ i – sva je prigoda – „za“ je prevagnulo!.

Prvi je građanima čestitao premijer Zoran Milanović.
"Od danas definitivno sami snosimo odgovornost za svoje odluke, uspjeh ili neuspjeh ovisi o nama!“, poručio je hrvatski premijer Zoran Milanović.

„Ovako veliku odluku smo nakon dugog razmišljanja donijeli sami. Mi, nitko drugi umjesto nas! Ovo je možda i okretni moment u našoj povijesti. Od danas definitivno sami snosimo odgovornost za svoje odluke, uspjeh ili neuspjeh ovisi o nama!“, poručio je Milanović.

Predsjednik sabor Boris Šprem najavio je kako sa današnim „za“ na referendumu Hrvatskoj dolazi i bolji i sretniji život.

„Rekao bih samo još da Hrvatska i dalje ostaje 'svoja na svome', ali sa širim vidicima, širim obzorom i puno većim mogućnostima!“, kazao je Šprem.

„Danas je velik dan za Hrvatsku – i po značaju i po rezultatu referenduma“, kazao je predsjednik Ivo Josipović.

„Hrvatska je izabrala Europu, Hrvatska je izabrala zajednicu sa svim demokratskim europskim zemljama koje zajedno streme boljitku. Vrijednosti
Ivo Josipović glasa na referendumu, 22. siječnja 2012.
Ivo Josipović glasa na referendumu, 22. siječnja 2012.
koje smo usvojili tijekom pregovora, ono što očekujemo od Europske unije je isto tako veliko. Ja sam siguran da Hrvatska može, da Hrvatska zna, i današnja odluka je definitivno odredila Hrvatsku kao europsku zemlju, zemlju europske budućnosti“, ocijenio je predsjednik Hrvatske.

„To je odlična vijest za Hrvatsku“, kazala je u prvom komentaru ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, pozitivno ocjenjujući uspjeh referenduma.

„To je jasni mandat, ali je – moram reći – i jako dobra vijest za Europu u ovom trenutku. Mislim da šaljemo Europi poruku da zemlje koje znaju i razumiju cijeniti stabilnost i dugotrajni mir kao univerzalne vrijednosti znaju i koji im je stav“, navela je Pusić.

Ona je ocijenila kako odaziv birača i nije tako loš, podsjećajući da je ovo drugi izlazak na birališta u mjesec i po dana.

Pređen dug put

Glasalo se na ukupno 6750 glasačkih mjesta – na 6644 glasačka mjesta u Hrvatskoj i 106 u svijetu. Biračko pravo ima 4.092.058 osoba sa prebivalištem u Hrvatskoj i 412.628 sa prebivalištem u inozemstvu, dakle ukupno 4.504.686 građanki i građana.

Nedjeljni referendum pretposljednja je stepenica na hrvatskom putu do Europske unije. Sada slijedi ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u parlamentima 27 država članica EU, i 1. srpnja 2013. Hrvatska postaje punopravna članica EU, 28. po redu.

Glasanje na referendumu, 22. siječnja 2012.
Glasanje na referendumu, 22. siječnja 2012.
Kako je interes za referendum i njegovu regularnost doista velik, na glasačkim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu bilo je oko 1800 promatrača akreditiranih od strane nevladinih udruga i političkih stranaka. Od toga, tristotinjak promatrača nevladine udruge GONG (Građani organizirano nadgledaju glasanje) bilo je raspoređeno na 253 glasačka mjesta te organizirano u 42 mobilna tima u Hrvatskoj. Izdvojimo neke njihove primjedbe.

„Na jednom biračkom mjestu birački odbor je nastavio slušati debatu o EU na radiju, iako je bio upozoren da takvo što nije moguće na biračkom mjestu. Imamo i dvije značajne primjedbe u odnosu na adekvatnost lokacije glasačkog mjesta: u Klobučaku birački odbor je smješten u mali kontejner, a u Svinici Krstinjskoj glasačko mjesto nema ni struje ni grijanja, i zapravo je teško dostupno svima“, kazala je glasnogovornica GONG-a Jelena Berković.

Hrvatski put do Europske unije dug je 20 godina i vrlo krivudav. Članstvo u EU strateški je cilj hrvatske politike još od burnih vremena oko prvih višestranačkih izbora travnja 1990. godine.

Zbog ratnih zbivanja i stanja u regiji do prvog konkretnog koraka – potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU - prošlo je 11 godina (potpisao ga je u Bruxellesu 28. listopada 2001. godine tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan).

Dinamika se ubrzava - 2003. Hrvatska podnosi zahtjev za članstvo u EU, sljedeće godine dobija status kandidata, 3. listopada 2005. započinju pristupni pregovori koji su 30. lipnja 2011. godine formalno i zaključeni.

Pristupni sporazum Hrvatske sa EU potpisan je 9. prosinca prošle godine i otada Hrvatska ima status zemlje pristupnice – aktivan je sudionik u europskim institucijama, ali bez prava odlučivanja.
XS
SM
MD
LG