Srijeda, 20. avgust/kolovoz 2014, 12:41 CET

Hrvatska

U dijelu Hrvatske BDP na razini devedesetih

Sa prosvjeda radnica Kamenskog, Zagreb, 27. rujan 2010
Sa prosvjeda radnica Kamenskog, Zagreb, 27. rujan 2010
Hrvatsko je gospodarstvo tek 2005-te doseglo razinu BDP-a iz 90-te, a neke regije, kao Slavonija i Dalmacija, i danas su ipod te razine, pokazuje najnoviji znanstveno istraživački projekt skupine ekonomista, okupljenih u Razvojnom forumu Zagreb, na kojem su kontinuirano radili od 2004.

Riječ je o prvom znanstvenom istraživanju BDP-a u Hrvatskoj koje uspoređuje županije i regije u u odnosu na 1990. godinu, pojasnio je nositelj istraživanja i nekadašnji ministar finacija u Račanovoj Vladi dr Mato Crkvenac:

„Dakle, 2005-e Slavonija, u odnosu na ono što je stvorila te godine, bila je oko 20 posto ispod onog što je stvorila 15 godina ranije, 90-te godine, što je jako zabrinjavajući podatak, a iznenađuje i Dalmacija. Dalmacija je 2005-te još uvijek za 4,7 posto manje stvarala nego li predratne 90-te godine
“, kaže Crkvenac.

Istraživanje pokazuje da je Hrvatska  u cijelosti tek 2004-e dosegla bruto društveni proizvod koji je imala prije rata, što je ozbiljan problem i njezini građani to itekako osjećaju:
Od većih gradova, na prvom mjestu po razvijenosti našao se Zadar, zatim Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin. Najuspješnije regije su Zapadna Hrvatska (Istra), pa Središnja (Zagreb, Sjeverna (Varaždin), a onda Južna Hrvatska (Dalmacija) i na zadnjem mjestu Istočna Hrvatska (Slavonija)

„Nije, dakle, uopće bilo poslijeratnog poleta, obnove i buma i on je kompletno izostao u Hrvatskoj. I nama je trebalo skoro 14-15 godina samo da se vratimo na ono gdje smo bili i to se odrazilo na sve što se događa i kasnije. Najveći gubitnici u ovome što se zove hrvatska tranzicija i hrvatska nova ekonomska politika jesu one regije koje su imale jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, što je zapostavljeno ili pretvorbom uništeno, a sada je svima jasno da rješavanje hrvatske krize ovisi o ralnom sektoru i toj bazi.“


Najviše se razvio Zadar


U istraživanju je obuhvaćeno svih 127 hrvatskih gradova, jer u njima se i odvija čak 95 posto ukupne proizvodnje u zemlji.Uspoređivana je efikasnost njihovih poslovnih sredstava, izvozna usmjerenost, profitabilnost, proizvodnost rada i investicije u dugotrajnu imovinu.

Na temelju tih indikatora,od većih gradova, na prvom mjestu po razvijenosti našao se Zadar, zatim Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin. Najuspješnije regije su Zapadna Hrvatska (Istra), pa Središnja (Zagreb, Sjeverna (Varaždin), a onda Južna Hrvatska (Dalmacija) i na zadnjem mjestu Istočna Hrvatska (Slavonija).

„Ta polarizacija prostora Hrvatske u gospodarskom smislu iznosi u omjerima 30:70 .30 posto prostora obuhvaćaju gradovi i zone gospodarski potentne gospodarske zone, a 70 posto prostora Hrvatske je ruralna zona koja je i demografski prazna i demografski i biološki impotentna na neki način", kaže profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Vladimir Čavrak.

Koncentracija stanovništva i gospodarstva u gradovima, dodaje dr Čavrak, nije nikakva specifičnost Hrvatske, ali u Hrvatskoj je ona potencirana ispražnjenošću ruralnih krajeva zbog rata koja i danas zjape prazna.

„Hrvatska je u kontekstu neoliberalne politike u zadnjih 20 godina propustila priliku da optimalno razvija sve svoje dijelove i onda je, naprosto, stihijski došlo do razvoja Zagreba, velikih gradova, no rat je samo jedan dio odgovora na to pitanje"
, kaže dr Čavrak.

No, puno su važniji ostali aspekti koji su usporili razvoj, a to je krivi model pretvorbe, nedovoljno znanje, umiješanost politike u gospodarstvo i korupcija. Hrvatska naprosto mora ubrzati gospodarski rast, pitanje je hoće li on u 2010-oj godini biti iznad nule, a bez 4,5 posto godišnje, zaključuje dr Crkvenac, Hrvatskoj, jednostavno, nema izlaska iz recesije.

„Hrvatska danas uvozi 80 posto hrane, a milijun i 300.000 hektara zemlje leži neobrađeno, a nema nikakvih razloga za to pa samo da sadimo ljekovito bilje na tim područjima već bi se isplatilo, a da se ne govori o nužnom proširenju proizvodnje hrane. U toj monopolno-rentnoj poziciji svakako je i turizam na pravi način, ali to nije dovoljno. Za zaokret po formuli 'ubrzati gospodarski rast i investicije, a usporiti daljenje zaduživanje' nužno je istodobno pokrenuti razvoj užih područja znanosti, tehnologije, proizvoda i usluga i u tome Hrvatska može biti u vrhu svjetskog izvoza“
, zaključuje dr Crikvenac.

Ankica Barbir-Mladinović

Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.
 
Nema sadržaja.