Dostupni linkovi

Hiljade migranata "pogrešne" nacionalnosti na grčko-makedonskoj granici


Migranti, 2016.
Migranti, 2016.

Priredila: Milena Mitrović

Za samo tri dana krajem prošlog mjeseca, hiljade migranata vraćeno je u Grčku sa graničnog prelaza Idomeni, posljednjog mjesta u ovoj državi prije granice sa Makedonijom, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch - HRW (Hjumans Rajts Voč).

Nakon što bivaju vraćeni sa granice ovi ljudi, umjesto u uređene kampove, odlaze u pogranični dio u kojem su uslovi izuzetno loši.

Veliki broj njih pokušava da iliegalno nastavi put. Međutim, rijetki u tome uspiju. Kada ih uhvate, makedonski policajci fizički nasrću na njih.

Situaciju vješto koristi i organizovani lanac krijumčara ljudi, ističe HRW.

"Neuspjeh Evropske unije da se izbori sa migrantskom krizom, rezultirao je pooštravanjem mjera na granicama, što je izbjeglice dovelo u još gori položaj. Više nego ranije, izloženi su opasnostima od eksploatacije i zlostavljanja", izjavio je Peter Bouckaert (Piter Bukert), direktor HRW-a za vanredne situacije.

"Očajni ljudi, koji su zbog svoje nacionalnosti zaustavljeni na granici u nastojanju da je ilegalno pređu, često bivaju fizički zlostavljani od makedonskih policajaca. Takođe, lak su plijen za krijumčare ljudi", navodi dalje Bouckaert.

Ukoliko nisu građani Sirije, Iraka ili Avganistana koji nastoje da zatraže azil u Njemačkoj ili Austriji, izbjeglicama iz ostalih država, grčke vlasti ne dozvoljavaju prelazak u tzv. ničiju zemlju na putu do Makedonije.

Makedonija, Srbija i Hrvatska od 18. novembra prošle godine prelazak granice dozvoljavaju samo izbjeglicama iz navedenih država.

Odluka o ograničenju prolaza uslijedila je dan nakon odluke slovenačkih vlasti da zabrane prolazak migrantima iz Irana, Eritreje, Somalije, Libije, Pakistana, Maroka i Alžira.

Migranti
Migranti

Nakon toga, tačnije 21. januara ove godine, vlasti Makedonije uvode dodatnu mjeru. Naime, prelazak granice je dozvoljen izbjeglicama iz Sirije, Iraka i Avganistana samo ako planiraju da zatraže azil u Njemačkoj ili Austriji.

Ovu odluku makedonske vlasti obrazložile su time da će ostali migranti biti vraćeni u Makedoniju, jer neće moći da pređu srpsku, hrvatsku i slovenačku granicu.

Međutim, restriktivne mjere koje su na granici uvele makedonske vlasti, ograničile su azilantima drugih nacionalnosti da pređu granicu, iako bi mogli imati legitiman zahtjev za azil.

Zbog dugoročno lošeg upravljanja sistemom za dobijanje azila dodatno zakomplikovanog grčkom ekonomskom krizom i velikim prilivom izbjeglica, azilanti se suočavaju sa mnogobrojnim preprekama prilikom podnošenja zahtjeva za azil u Grčkoj. Takođe, ova države ne nudi ni adekvatnu zaštitu azilantima.

Zbog dodatnih zahtjeva, na hiljade azilanata i migranata koji ih ne ispunjavaju zarobljeni su u Grčkoj.

Neki od njih koje je Human Rights Watch intervjuisao, izbjeglice su iz Irana, Libana, Šri Lanke, Pakistana, Maroka, Alžira, Bangladeša, Palestine (Pojasa Gaze i Libana), Somalije i Eritreje.

Pojedini bi mogli biti regularni migranti sa slabim šansama za dobijanje azila, ali, sa druge strane, ima i onih imaju dobre izglede.

Demokratski aktivista iz Irana kojeg je HRW predstavio kao Hosseina Fatemizadeha (Hoseini), dok njegovo pravo ime iz bezbjednosnih razloga nije otkriveno, kazao je da je pet godina proveo u ozloglašenom zatvoru. Iza rešetaka se našao zbog učešća na demonstracijama 2009. u Teheranu. Da bi izbjegao još tri godine zatvora, pobjegao je iz zemlje. Međutim, grčke vlasti na granici sa Makedonijom nisu mu dozvolile prolazak, jer je iz Irana.

Avganistanac Samad Ahadi (38) sa svojom jedanaest godina mlađom suprugom utekao je iz Irana, nakon što je njena porodica koja im nije dala blagoslov, zaprijetila da će ih ubiti. Na makedonskoj granici rečeno mu je da samo on može da nastavi put, jer je građanin Avganistana. Ali, njegovoj ženi nisu dozvolili prolazak "zato što je iz Irana".

Zloupotreba na svakom koraku

Tokom boravka na makedonskoj granici predstavnici HRW-a mogli su da se uvjere da policajci vraćaju sve one koji su imali lažne isprave ili nisu pripadali odgovarajućoj naciji sa spiska onih kojima je prelazak dozvoljen.

U više navrata policija nije dozvolila predstavnicima HRW-a da intervjuišu vraćene migrante, kao ni međunarodne posmatrače. Dešavalo se da oko ljudi, koji su vraćani za Atinu, budu raspoređeni policajci sve dok ne stigne autobus.

Ipak, Human Rights Watch stupio je u kontak sa nekoliko migranta koje su makedonski graničari brutalno pretukli nakon što su ilegalno pokušali da pređu granicu.

Migranti
Migranti

Međunarodni posmatrači na granici izjavili su da su u više navrata vidjeli da se migranti vraćaju sa povredama, nakon što su bezuspješno pokušali ilegalno da uđu u Makedoniju. Prema njihovim pretpostavkama, migrante su pretukli makedonski čuvari.

"Ovakav vid zlostavljanja je nedopustiv i oni koji to čine treba za to da odgovaraju", navodi HRW.

Još jedna zabrinjavajuća pojava, kako navodi ova organizacija, jeste da migranti i azilanti kojima nije dozvoljen prelazak grčke granice postaju laka meta krijumčara.

Organizovane kriminalne grupe krijumčara za najmanje 1.200 dolara prodaju migrantima lažne dokumente i prevoz do Beograda ili Njemačke.

Većina azilanata i migranata kazali su da su im krijumčari prilazili u Atini, zatim na benzinskoj pumpi EKO u gradu Polikastru u koji pojedini migranti odlaze nakon što ih vrate sa makedonske granice.

Nakon što im uzmu novac, krijumčari nestaju bez traga.

Humanitarne organizacije među kojima su Visoki komesar UN za izbjeglice (UNHCR) i "Ljekari bez granica", uspostavile su tranzitni kamp na graničnom prelazu Idomeni u kojem pružaju medicinsku pomoć i zaštitu.

U okviru kampa koji može da primi 1.200 ljudi, nalaze se topli šatori sa krevetima, hranom, vodom i odgovarajućim sanitarijama. Međutim, krajem januara samo trećina kampa bila je popunjena.

Prema navodima humanitarnih organizacija, od 9. decembra 2015 godine, grčka policija je azilante i migrante koji su na graniči prelaz Idomenu dolazili autobusima, preusmjeravala 15 kilometara dalje od granice na benzinsku stanicu EKO u blizini grada Polikastro.

Nema zaliha hrane osim one koja se može kupiti na benzinskoj stanici. "Ljekari bez granica" formirali su manji centar u kojem pružaju medicinsku pomoć u ovom području.

Podignuto je nekoliko šatora, međutim nema dovoljno kreveta za sve ljude. Većina njih tokom hladnih dana spava napolju grijući se kraj vatre.

Kamp u Idomeniju
Kamp u Idomeniju

Predstavnici HRW-a su u tri navrata posjećivali ovaj izbjeglički kamp. Svaki put bi zatekli oko tri hiljade ljudi, među kojima je veliki broj porodica sa bebama, malom djecom, lica sa posebnim potrebama, te starijih i nemoćnih osoba.

Oko njih oblijeće veliki broj krijumčara. Predstavnici NVO izrazili su zabrinutost za bezbjednost tih ljudi, koji lako mogu postati žrtve seksualnog i zlostavljanja bilo koje druge vrste uključujući i trgovinu ljudima.

Humanitarne organizacije koje su prisutne u tom dijelu Grčke, navode da su vlasti odluku o slanju ljudi u Polikastro opravdale tvrdnjom da nastoje da izbjegnu incident koji se dogodio u novembru. Naime, nakon što je prelazak granice bio dozvoljen samo za Sirijce, Iračane i Avganistance, izbili su sukobi.

Onemogućavanje podnošenja zahtjeva za azil na osnovu nacionalne pripadnosti protivno je Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i pravu na azil propisanom Poveljom EU o temeljnim pravima.

Iz organizacije Human Rights Watch upozoravaju zvaničnike iz Grčke, ostalih balkanske zemlje, da pooštravanjem graničnih prelaza praktično izlažu migrante i azilante opasnostima od eksploatacije i trgovine ljudima.

Dalje se navodi da je nehumano da vlasti dozvoljavaju da ljudi usred zime spavaju pod vedrim nebom.

XS
SM
MD
LG