Goran Hadžić, poslednji haški begunac koji je optužen za ratne zločine u Hrvatskoj početkom devedesetih uhapšen je u sredu u rejonu Fruške Gore u Vojvodini
Hrvatska Vlada zadužila je u četvrtak Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo da poduzmu mjere radi preuzimanja progona haškog optuženika Gorana Hadžića i izvršavanja dosuđenih kazni u Hrvatskoj.
Eksperti upozoravaju da je izručenje Hadžića Hrvatskoj sada nemoguće, ali da treba surađivati s Haškim tužiteljstvom na mogućem dopunjavanju optužnice protiv njega.
Zbog dvije presude protiv Gorana Hadžića za ratne zločine i jedne podignute optužnice za ratne zločine, Vlada je u četvrtak zaključkom zatražila od Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva da poduzmu mjere radi preuzimanja progona Gorana Hadžića i izvršavanja dosuđenih kazni u Hrvatskoj, odnosno radi izručenja Hadžića ne Hagu, već Hrvatskoj.
FOTOGALERIJA - Goran Hadžić
x
Goran Hadžić
1/9Goran Hadžić stiže u Okučane na sednicu parlamenta tkz. Republike Srpske Krajine, april 1993.
2/9Goran Hadžić razgovara sa novinarima ispred sedišta UN-a u Njujorku, februar 1993.
3/9Pripadnici JNA i srpski dobrovoljci sprovode civile, Vukovar, 1991.
4/9Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić na sednici na Palama, januar 1993.
5/9Goran Hadžić uhapšen u Srbiji, 20. jul 2011. FOTO: POLITIKA
6/9Serbia - Officer of A Serbian gendarme guards the entrance of the special court for war crimes in Belgrade, 20Jul2011 - Pripadnik žandarmerije na ulasku u Specijalni sud u Beogradu. 20. jul 2011.
7/9Hadžić ulazi u sudnicu Specijalnog suda u Beogradu, 20. jul 2011.
8/9Predsednik Srbije Boris Tadić gestikulira tokom konferencije za novinare povodom hapšenja Hadžića, 20. jul 2011.
9/9Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević stiže na konferenciju za novinare povodom hapšenja Hadžića, 20. jul 2011.
Prethodni slajd
Naredni slajd
“On je bio jedan od najažurnijih provoditelja velikosrpske Miloševićeve agresivne politike. O tome najviše znaju i mogu o tome govoriti ljudi na istoku Hrvatske, ali i mnogi drugi. Prema tome, to je zaista trenutak kada i mi - kao država u kojoj je pravomoćno osuđen za dva teška kaznena djela - moramo učiniti sve”, izjavila je premijerka Jadranka Kosor.
Hadžić je 1995. godine osuđen na 20 godina zbog raketiranja Šibenika i Vodica početkom devedesetih, 1999. godine je osuđen na 20 godina zbog ratnih zločina nad Hrvatima u Tenji pored Osijeka, a 2002. godine je protiv njega, “vukovarske trojke” i vojnog vrha JNA podignuta optužnica za ubojstvo gotovo 1300 Hrvata u Vukovaru, Osijeku, Vinkovcima, Županji i drugdje.
Eksperti međutim upozoravaju da Hadžić ne može biti izručen Hrvatskoj.
“Prvo,” kaže za RSE pravna ekspertica osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Veselinka Kastratović, “on sigurno ima i srpsko državljanstvo pa ne može biti izručen Hrvatskoj, i drugo –zakonodavstva obje zemlje stavljaju Hag u apsolutnu prednost pred nacionalnim pravosuđima.”
“Optužnica koja je protiv Hadžića podignuta 2004. godine u Hagu tereti ga za kaznena djela progona na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenja, mučenja, ubojstva, nečovječna djela, deportacije, prisilno premještanje... Čim postoji takva optužnica protiv Hadžića u den Haagu, i Hrvatska i Srbija su – prema zakonima koje su te dvije države donijele – u obavezi da takvu osobu transferiraju u Hag i da se njoj tamo sudi”, kazala je ona.
Zahtjev za izručenje ne bi uspio
Istog je stava u izjavi za RSE i odvjetnica s haškim iskustvom Vesna Alaburić.
“Nema nikakve sumnje da Hag ima prednost pred nacionalnim zakonodavcima i nacionalnim pravosuđem, tako da je ocjena gospođe Kosor kako bi bilo logično da se Hadžića izruči Hrvatskoj - posve neosnovana”, kaže Alaburić.
Veselinka Kastratović
Po njenoj ocjeni, Vlada je željela poslati političku poruku da su u Hrvatskoj vođeni sudski procesi protiv Hadžića, i da ih je hrvatsko pravosuđe spremno i dalje voditi.
“Iskreno rečeno, mislim da je Vlada svjesna ili bi barem morala biti svjesna da zahtjev za izručenjem Hadžića Hrvatskoj ne bi uspio i da on može imati samo određeno deklaratorno unutarnjepolitičko značenje.”
O motivima Vlade i kolegica Kastratović:
“Meni se čini da je to više stvar nekih dobrih želja koje bi možda mogle poslužiti u predizborne svrhe.”
Ona međutim dodaje da Hrvatska u načelu može suditi Hadžiću - ako ga Hag eventualno oslobodi, ili nakon što ga osudi i on odsluži kaznu, ali samo za one stvari za koje ga Hag nije sudio.
Iako, po njenoj bi ocjeni bilo bolje da Hadžić završi u Hagu, jer Hrvatske i Srbija imaju zatvorske kazne od maksimum 20 godina, a u Hagu bi – kaže – mogao dobiti koliko je i zaslužio, dakle – više!
Pravni stručnjak Željko Horvatić je u izjavi za javni radio sugerirao još jednu dimenziju suradnje sa haškim tužiteljstvom – na onim dijelovima optužnice protiv Hadžića za ratne zločine u Hrvatskoj koji kod njih možda nisu potpuni.
“Ako bi u haškoj optužnici bilo nekih propusta u odnosu na ono što mi imamo dokaze, onda bi bez daljnjega Državno odvjetništvo trebalo dostaviti sve potrebne dokaze i inzistirati na tome da se optužnicom obuhvati i ono što mi znamo i mi možemo dokazati”, istakao je Horvatić.
Biografija Gorana Hadžića
(VIDEO: Intervju sa Goranom Hadžićem nakon pada Vukovara 1991. godine)
Biografija Gorana Hadžića
Goran Hadžić rođen je 7. septembra 1958 u selu Pačetin pokraj Vukovara.
Rat je dočekao kao skladištar u kombinatu "Borovo". Politikom se počeo aktvinije baviti krajem 80-tih, kada članstvo u SKJ, zamjenjuje onim u tek osnovanoj Srpskoj demokratskoj stranci na čijoj se političkoj hijerarhiji brzo uspinje tokom rata u Hrvatskoj.
U javnosti postaje poznat na samom početku rata . Uhapšen je u martu 1991., na Plitvicama zajedno s Željkom Ražnatovićem Arkanom i to po povratku iz Knina gdje se dogovarao sukob s Hrvatima.
S grupom istočno slavonskih Srba 25. juna 1991. odlučuje formirati takozvanu SAO , Srpsku autonomnu oblast Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Nešto kasnije se ta tvorevima priključuje još jednoj samoproglašenoj tvorevini, takozvanoj Republici Srpskoj Krajini.
U februaru 1992. s mjesta premijera smjenjuje Milana Babića, kasnijeg haškog osuđenika. Smatrao se produženom rukom i kurirom Slobodana Miloševića.
"Posao" premijera, pa onda i predsjednika, završava mu 1994. kada je za predsjednika tzv RSK izabran Milan Martić, koji je 8.oktobra 2008. osudjen na 35 godina zatvora.
U Hrvatskoj ostaje dok je istočna Slavonija bila pod protektoratom UN, čak je bio predsjednik distrikta, ali nakon mirne reintegracije tog dijela Hrvatske seli u tadašnju SR Jugoslaviju.
U srpskoj javnosti se pojavljuje 2000., na sprovodu ratnog druga Arkana koga naziva "velikim herojem".
Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu protiv njega je podigao optužnicu 4.juna 2004., a objavljena je 16.jula 2004. Neposredno uoči hapšenja nestaje iz svoga doma u Novom Sadu.
Haški sud ga tereti za sdjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu kao suizvršilac. Svrha tog zločinačkog poduhvata bila je da se trajno ukloni većina hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s otprilike jedne trećine teritorija Hrvatska kako bi to postalo dijelom nove države pod srpskom dominacijom.
Navodi se da je taj udruženi zločinački poduhvat započet najkasanije 25. juna 1991. i trajao barem do decembra 1993.
Optužen je u 14 točaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1. augusta 1991. do kraja juna 1992.
Između ostalog za istrebljenja i ubojstva stotina civila Hrvata i drugih nesrba, uključujući žene i starije osobe, u Dalju, Erdutu, Klisi, Lovasu, Grabovcu i Vukovaru.
Dugotrajan i čest prislini rad hrvatskih i drugih nesprskih civila koji je uključivao kopanje grobova, tovarenje municije za srpske snage, kopanje rovova, kao i druge oblike fizičkog rada na linijama fronta.
Hadžiću se na teret stavljaju deportacija najmanje 5 tisuća stanovnika Iloka i 20 tisuća stanovnika Vukovara u Srbiju, te prisilno premještanje unutar Hrvatske 2 i po tisuće stanovnika Erduta.
Također se smatra odgovornim i za logore Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica, te za uništavanaja kuća, vjerskih i kulturnih objekata u Dalju, Erdutu, Lovasu, Tovarniku i Vukovaru.
Veselinka Kastratović
Po njenoj ocjeni, Vlada je željela poslati političku poruku da su u Hrvatskoj vođeni sudski procesi protiv Hadžića, i da ih je hrvatsko pravosuđe spremno i dalje voditi.