Dostupni linkovi

Pitanje za milion dolara: Gde se kriju Vučićeve desetine hiljada novozaposlenih?


Aleksandar Vučić
Aleksandar Vučić

Nezaposlenost u Srbiji smanjena je ove godine za 46.588 osoba. Objavi to građanstvu pre nekoliko dana premijer Aleksandar Vučić. Ako se pre te izjave i nije mogao naći baš čelični dokaz da se Premijer polako razvodi od grbave srpske stvarnosti, sada se ni pri najboljoj volji to ne može prevideti. Stiče se utisak da u nedostatku bolje ponude, građanima počinje da nudi prilično jadna Potemkinova sela. Samo, moglo bi se, kao i u završnici prethodne vlasti, pokazati da će građani odbiti da ponovo kupe istu maglu, te da bi ta potemkinovska priča, s obzirom na dodatni umor i siromašenje ljudi, mogla ovog puta mnogo kraće trajati.

Ako ili kada se to desi, više se niko neće sećati ko je Premijeru podmetao te vesele statistike; da li mu je najservilnije sekundirao junak našeg doba Aleksandar Vulin koji je napričao da je stopa nezaposlenosti opala za 3,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, da je trenutno tek nešto više od 20 posto, da je u prvih osam meseci ove godine zaposleno više od 140.000 ljudi, što nikako nema veze sa sezonskim poslovima i tako dalje i tome slično; ili je to bio direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, izvesni Zoran Martinović, koji ga je usrećio podatkom da danas da u Srbiji ima 45.000 zaposlenih više nego u februaru.

Ipak, nisu se još svi baš savršeno glajhšaltovali, pa je, srećom, državni orkestar donekle raštimovan. Ministarstvo finansija tako u avgustu navodi da je smanjena i stopa nezaposlenosti i stopa zaposlenosti. Tvrdi, doduše, još, pozivajući se na Zavod za statistiku, da je broj zaposlenih u javnom sektoru ostao nepromenjen, ali šta bi sa informacijom bivšeg ministra finansija Lazara Krstića onomad o hiljadama novozaposlenih u javnom sektoru u poslednja dva prošlogodišnja meseca - to ne saznadosmo.

U Vučićeve i Vulinove podatke o smanjenju nezaposlenosti ne veruju ni opozicija, ni sindikati ni ekonomisti.

Borislav Stefanović, potpredsednik Demokratske stranke i šef njenog poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, za Radio Slobodna Evropa kaže da je rast zaposlenosti potpuna neistina jer je porez na dohodak građana opao, što bi bilo nemoguće da je broj zaposlenih porastao:

„To je potpuno fingirana informacija. Iskorišćena je neverovatna praksa nacionalne službe za zapošljavanje da ljudima zakazuju obavezno javljanje u određeni dan, pa ih, ako se iz nekog razloga ne pojave, skidaju sa evidencije. Na taj način su hiljade ljudi na veštački način skinuli sa evidencije nezaposlenih građana. Drugi element je porast sezonskih poslova, što oni predstavljaju kao rast zaposlenosti. Jedino što je poraslo u Srbiji – to su cene i porezi. A prihodi u budžetu su manji i pored viših poreskih stopa. Prema tome, ta informacija o porastu broja zaposlenih je neistinita, jedino je istina da su oni armiju svojih stranačkih vojnika od nekoliko desetina hiljada zaposlili mahom u javnim preduzećima i državnim institucijama. Setimo se samo onog što nam je javno rekao bivši ministar finansija Lazar Krstić – da je u tom momentu to bila brojka od 30 ili 40 hiljada ljudi - to su sve ljudi u javnom sektoru, dakle, svi su stranački zaposleni“, kaže Stefanović.

Sindikalni čelnici više su nego nepoverljivi prema ovoj statistici vlasti. Branislav Čanak, predsednik sindikata „Nezavisnost“, pre veruje da Vučićeva brojka od od 46.000 ljudi uhljeblje pronašla u javnom nego u realnom sektoru:

Branislav Čanak
Branislav Čanak

“Ja verujem da su od ovih 46.000 svi tamo zaposleni jer ne znam da se igde ijedno radno mesto otvorilo u realnom sektoru. To je fantastičan ‘skok’! To je nešto što je nezabeleženo i to bi svi preneli – od Financial Timesa do CNN-a! Ja nisam primetio da je bilo ko to javio. Prema tome, to je vrlo šokantan bro i neodrživ. A, drugo – može lako i da se proveri. Ako su ti ljudi zaposleni, to znači odmah u budžetu ima 46 000 novih poreza. Kako onda oni i dalje jadikuju kad ovoliki rast imaju i priliva u budžet i priliva doprinosa u penzioni i zdravstveni fond?! Nije mi jasno: ili su poslodavci zaboravili da plate poreze i doprinose tim novim zaposlenima ili se ta nova zaposlenost nije ni desila. Pre će biti ovo drugo. Dakle, morali bismo da znamo vrlo važan podatak, koji bi bio indikacija i za strane investitore: gde je to došlo do eksplozije novih prilika, povoljnih za otvaranje radnih mesta? Gde se desilo to čudo? Ja ću prvi da ulažemo tamo, sto dinara –sto dinara! Ali je neverovatno da niko ne govori gde je ta koncentracija, ta eksplozija optimizma, ko je to naglo imao priliku da otvara radna mesta, pa da pozovemo i druge da tu ulažu. Očigledno je da je neko pronašao zlatnu žicu”, sarkastično komentariše Čanak.

On je pre je sklon da poveruje u podatak ministarstva finansija da je došlo do i do pada zaposlenosti i do pada nezaposlenosti, a ovo poslednje ovako objašnjava:

“Postoje evidencije nezaposlenih i ako ja sa te evidencije otputujem u Ameriku ili Kanadu ili Australiji, ja više nisam na evidenciji jer nisam nezaposlen u Srbiji. Drugo, ima ljudi koji čekaju zaposlenje u sigurnijim okolnostima jer mnogo poslova postoji u ovoj zemlji, poslova koji su krajnje neizvesni, da li će da vas prijavi gazda, da li ćete raditi na crno ili na belo, da li ćete imati penziju i zdravstveno osiguranje i da li ćete uopšte dobiti bilo kakvu platu. I mladi ljudi, naravno, izbegavaju, koliko god da su u očajnoj situaciji da iz jedne očajne situacije utrče u drugu očajnu situaciju kao rešenje jer to onda i nije rešenje. Dakle, ti ljudi sede kod kuće i čekaju da dobiju posao gde će im biti garantovana kakva-takva sigurnost ili su spakovali kofere i otišli, pa više ne obitavaju ni u knjigama ni u statistikama Srbije”, kaže Čanak.

I ekonomisti su nepoverljivi u pogledu Vučićeve i Vulinove matematike smanjenja nezaposlenosti. Ti podaci su marketinški spin jer srpska netransformisana privreda nije mogla proizvesti nova radna mesta, ocenjuje za RSE Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna ispitivanja.

“Ja ne bih uopšte toj veštački isforsiranoj pozitivnoj vesti pridavao poseban značaj. Imate, s jedne strane, svakako, uticaj sezone, naročito u građevinarstvu i poljoprivredi, a uz to treba imati u vidu i da je došlo do pojačanog angažmana na otklanjanju posledica od poplava – bilo da je reč o obnovi građevinskih ili infrastrukturnih objekata, tako da je i to uslovilo povećanje sezonske zaposlenosti. Pri tome je minorno ono što je iz sive zone ‘uskočilo’ u legalnu zonu poslovanja. Uz to, treba imati u vidu da imamo konstantan odliv kadrova iz zemlje, što dovodi do odliva ljudi sa evidencije nezaposlenih, a takođe je po novim propisima moguće da čovek radi jedan jedini dan pa se vodi kao zaposlen. Time bi se uglavnom i iscrpli faktori kojima bi se moglo objasniti to neko ‘pojačano’ zapošljavanje”, ocenjuje Saša Đogović.

XS
SM
MD
LG