BiH pokrenula pitanje zasnovanosti zahtjeva Srbije

Pravni tim koji zastupa ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića pokušao je danas pred sudom u Londonu pokrenuti pitanje zloupotrebe britanskog tužilaštva od strane Tužilaštva Srbije.
 
Novo ročište na kojem bi se trebali iznijeti dokazi o navodnim zloupotrebama od strane srbijanskog Tužilaštva zakazano je za 25. mart.

Ganić ostaje u britanskom pritvoru još najmanje dva dana, kada će Viši sud u Londonu razmatrati Ganićev zahtjev za puštanje slobodu uz kauciju.

Danas od Ganića nije traženo da se izjašnjava o navodnoj krivici.

Ganić je 1. marta uhapšen u Londonu po zahtjevu Srbije zbog navodnog ratnog zločina počinjenog u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine nad tadašnjim pripadnicima JNA.

Srbijanska ministrica pravde Snežana Malović izjavila je kako očekuje da će resorno ministarstvo do kraja tjedna uputiti zahtjev Velikoj Britaniji za izručenje Ganića.

Malović je novinarima u Skupštini Srbije rekla da Ministarstvo pravde priprema dokumentaciju od oko 500 stranica koju treba prevesti na engleski i kako očekuje da će tokom tjedna ta dokumentacija biti gotova i podnesen zahtjev za izručenje, prenio je Tanjug. 

Ambasador Velike Britanije u BiH Majkl Tatham, prilikom susreta sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Berizom Belkićem, je kazao kako je Ganićevo hapšenje prevashodno pitanje pravosuđa, a ne političko, kako se ono shvata u BiH.

Belkić je Tathamu uručio i pismo u ime 38 članova Parlamentrane skupštine BiH upućeno Donjem domu Parlamenta Velike Britanije čiji je sadržaj vezan za Ganićevo hapšenje.

Asocijacija mladih Stranke demokratske akcije organizovala je potpisivanje peticije u svim gradovima u BiH pod nazivom „Sloboda za dr. Ganića“.

Potpisivanje će trajati i sutra, a predstavnicima Ambasade Velike Britanije u Sarajevu biće uručena u četvrtak, 11. marta.

Čarls Kraford, bivši britanski amabasador u BiH, je u svom blogu postavio nekoliko pitanja u vezi sa pravnom utemeljenošću zahtjeva Srbije za Ganićevim hapšenjem.

Kraford kaže da se postavlja pitanje da li je zahtjev Srbije za ekstradiciju pravilno podnesen, da li okolnosti iz 1992., podržavaju pravne pravne uslove za ekstradiciju i da li Srbija može obezbijediti dovoljno uvjerljivih dokaza.

Bivši britanski diplomata se također pita da li nedavni sporazum BiH i Srbije u vezi sa slučajevima ratnih zločina sprječava ovakvu vrstu zahtjeva.

Pročitajte i ovo:

Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?
Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka" 
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti 
 
O onome što se zaista dogodilo u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine, pročitajte u specijalnom prilogu Omera Karabega "Svjedoci rata" - Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj, u kojem je Omer Karabeg razgovarao sa penzionisanim generalom Armije BiH Jovan Divjakom, koji je bio učesnik dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici.