Ponedjeljak, 15. septembar/rujan 2014, 04:00 CET

Hrvatska

Filmski radnici u Hrvatskoj: Vratite autorska prava autorima

Ilustracija
Ilustracija
Hrvatska filmska baština privatizirana je iza 1990. godine zajedno sa producentskim kućama, i takvim rješenjem izgubili su i hrvatska kultura i sami autori koji ne dobivaju nikakvu naknadu za te filmove, kada negdje budu prikazani. Na to je u oproštajnom pismu obitelji upozorio prošlog tjedna preminuli hrvatski filmski režiser Krsto Papić.

„U slučaju da ne preživim operaciju - upute za sprovod. Ne želim nikakav javni sprovod, nego isključivo u krugu najuže obitelji“ - ovo je dio pisma što ga je pred operaciju koja se pokazala fatalnom obitelji uputio jedan od najvećih hrvatskih filmskih režisera Krsto Papić, a koje je na komemoraciji – na inzistiranje obitelji – pročitao Papićev učenik, kolega i prijatelj Vinko Brešan

Dio oproštajnog pisma Krsta PapićaDio oproštajnog pisma Krsta Papića
x
Dio oproštajnog pisma Krsta Papića
Dio oproštajnog pisma Krsta Papića
Ima i dalje: „Za ovakav sprovod sam se odlučio zbog sramne pljačke autora koji su snimali do 90-te. Država je uzela naše filmove, dala ih protuzakonito svojim tajkunima, a da nas nitko nije za to pitao. Ova Vlada od koje smo čekali da to ispravi, nije htjela. Vratite filmove našoj djeci,“ poručio je u tom svom posljednjem pismu Krsto Papić.

U čemu je problem? Ljudi koji su od 45-te do 90-te u Hrvatskoj snimali filmove nemaju na njih više nikakva prava. Ti su filmovi ušli u privatizaciju zajedno sa filmskim kućama koje su ih davno nekada snimile, a novi vlasnici već 15 ili 20 godina eksploatiraju te filmove, nikad ne plaćajući autorska prava.

Osim Papića, zakinuti su i Tomislav Žiro Radić, Vatroslav Mimica, Antun Vrdoljak, Veljko Bulajić, ali i nasljednici redatelja Branka Bauera, Kreše Golika, Nikole Tanhofera, Zvonimira Berkovića, Ante Babaje i Zorana Tadića. Za RSE govori filmski kritičar i dobar poznavatelj problematike Nenad Polimac.

„Štos je u tome da je naša država propustila – reklo bi se da je imala prečih problema, ali ja u to baš i nisam tako uvjeren – 1990-te godine nacionalizirati filmsku baštinu. Svi ti filmovi koji su se do tada snimali, snimali su se državnim novcem. 'Jadran film' dobio bi od fonda toliko i toliko i rekao – 'idemo u projekt!' Činjenica je da to nisu filmovi 'jadran filma'. To su filmovi snimani državnim novcem i velika je pogreška što – istovremeno kada je to u prvoj polovici devedesetih napravila Slovenija – to nismo napravili i mi“, smatra Polimac.

Pravno i političko rješenje

Iako filmski režiser Antun Vrdoljak ima dogovor sa predsjednikom uprave „Jadran filma“ Vinkom Grubišićem da mu ovaj plati dio novca što ga dobije od HTV-a kada se prikaže neki od Vrdoljakovih filmova,  čijim pravima sada raspolaže „Jadran film“, Vrdoljak u izjavi za RSE niječe Grubišiću i „Jadran filmu“ bilo kakva prava na te filmove.

„Jadran film“ ne može postati vlasnik hrvatskog filma – ne može nitko kupiti Baščansku ploču! To je nacionalno dobro! Ne može postati vlasnik prije svega i zato što su po onom starom zakonu sve filmske ekipe, a posebice svi filmski autori morali unijeti u film dio svog osobnog dohotka i time ga financirati. Prema tome, čak su i po tom financijskom kriteriju autori vlasnici tih filmova, jer su dio svog honorara uložili u film.“

Cijela je priča i u pravnom postupku, a opljačkane filmske autore i njihove nasljednike zastupa odvjetnik Zoran Bauer, inače i sam sin i nasljednik režisera Branka Bauera.

„Stvari je moguće riješiti pravno, čime se ja bavim, ili politički, što je bezuspješno probao pokojni Krsto,“ kaže Bauer za RSE.

„Političko vam znači da država lupi šakom o stol, kaže 'sada je dosta, to će se riješiti ovako ili onako,' što je politički moguće jer imamo usporedne sisteme u drugim državama.“

Papić je nedavno o ovom problemu pisao i predsjedniku Europske filmske akademije, poznatom njemačkom režiseru Wimu Wendersu, a u možda posljednjem svom intervjuu kazao je kako niti u jednoj tranzicijskoj državi nije zabilježeno da su filmovi privatizirani na ovaj način.

„Pitao sam mađarskog kolegu Istvána Szaba što se dogodilo s njegovim filmovima. Rekao mi je: 'Vlasnik filmova koje sam snimao u socijalizmu je država, ali oni niti jednu projekciju ne naprave a da meni ne pitaju, a kamoli da mi ne bi platili autorska prava.'“ 

Podjednako tako, kada su bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela pitali za prodaju filmskih studija Barrandov i češke kinematografije, odgovor je bio – studije i tehniku se može prodati, ali filmovi su kulturno nacionalno blago i to se ne prodaje – nikome!

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Vasiljko Vukoje Grad: protjerani Dubrovcanin
14.02.2013 06:33
Izgleda da hrvatski drzavljani vape za vracanjem, autori autorskih prava, radnici zaradjenih placa, penzioneri odavno zaradjenih penzija, bolesnici izgubljenog (bez veze)zdravlja, stedise ustedjevina i mozda nas, protjeranih, najveci broj, trazimo vracanje nasih ilegalno oduzetih stanova i kuca, zbog pogresnih "krvnih zrnaca", u vrijeme zlocinackog HDZ-a. Nazalost, ne mogu nam vratiti izgubljene zivote ocajnika, Srba uglavnom, koji su se trazeci pravdu u medjuvremenu ubili, kao nekoliko mojih bivsih susjeda ili komsija u Dubrovniku, a kojima je zivot ionako gorak, zagorcavan prijetnjama ili pucanjem oko kucnih vrata u dva ujutro. Sada, ovih dana, kad HDZ izbaci Jadranku Kosor, (strasan problem!!!) hoce li je izbaciti i iz stana kojega je oduzela braci Drobac??? Ili, hoce li ikada u zatvor osoba koja je pred sudom u Dubrovniku izjavila da ja u rodnom gradu, (iz kojeg do dolaska HDZ-a nikada nisam izlazio duze od tri dana) nikada nisam zivio? Hoce li EU vratiti pravo i pravdu hrvatskim drzavljanima, bez obzira na nacionalnost? Ukljucujuci tu i autorska prava koje gospodin Papic, a nazalost i mnogi drugi, nisu docekali.
Odgovor

Ime: Marangun Grad: DBK
15.02.2013 19:31
Ne Vasiljko citajuci tvoj komentar jedino sto si tacno napisao je o vasim (pogresnim zrncima ), da ste imali prave nebi vratili Hrvatsku ekonomski za 50 godina unazad,a o ljudskim zrtvama se nemoze ni govoriti.Mozda sam malo pogrijesio kad pisem o (vasim zrncima) zato se izvinjavam svim postenim Srbima ,a kojih ima u gradu koji su dijelili sve tegobe sa nama, sto se tice tebe i tebi slicnim, koji su se veselili kad su vase horde palili i ubijali po Konavlima i govorili da ce sutra Dubrovnik biti njihov, tu moram da budem okrutan i da recem da vi nemate nista traziti u nasoj Hrvatskoj.
Pozdrav od Maranguna
Odgovor

Ime: Sipcinar Grad: San Pedro
16.02.2013 05:41
Marangun,dobro si priznao da Gosp.Vasko Vukoje nema sto traziti u vasoj Hrvatskoj.Protjerani Vasko Vukoje bezuspjesno trazi nazad svoje namjestene opljackane stanove od nacisticke Hdz-a ali bezuspjesno.A usput jos veliki apsurd od Dubrovackoga suda,da Vasko i njegova familija nikad nisu zivili u Dubrovniku.A ko je 1989 godine dobio nagradu Grada,mozda moja pokojna baba.A gdje da se vrati,taj rodjeni Dubrovcanin,i gdje da spava,mozda u hotelu Vis,medju onom sirotinjom,dok drugi uzivaju u njegovim opljackanim stanovima
Odgovor

Ime: Marangun Grad: DBK
16.02.2013 10:45
Sipcinar ovdje se vidi u tvom komentaru da ce se tvoja pulenta brzo ohladiti ako tako nastavis da tako mijesas, ja nisam ni sa jednom jedinom rijeci rekao da Vasiljko i njegova familja nisu zivjeli u gradu,ali, ja znam da Vasiljko nije bio tuzan ka su granate padale po gradu,Babinom Polju,Nuncijati,pa i Sipcinama,sto se tice nacistickog HDZa potpuno sam siguran da si namjerno zaboravio jednog covjeka sto je rekao da"gdje ima jednog srbina da je to Srbija"naravno ti si zaboravio i Arkan, Seselja,Karadzica,Mladica,Srebrenicu,Ovcaru i.t.d,i.t.d
tako ti je to moj , SIPCINARU ???
Pozdrav od Maranguna, ako znas sto je to?