Četvrtak, 27. novembar/studeni 2014, 18:10 CET

Svijet

EU: Bogati sjever i siromašni jug

Ilustracija
Ilustracija
Evropska unija sve se jače dijeli na bogati sjever i siromašni jug, ocjenjuje Evropska komisija u čijem se izvještaju kaže da je trend jačanja razlika izrazito intenziviran u posljednjih pet godina. Istovremeno, u novembru 2012. godine ukupan broj nezaposlenih u eurozoni iznosio je skoro 19 miliona.

Nikada toliko ljudi nije bilo bez posla u zajednici evropskih država, gdje je samo u posljednjih godinu dana čak dva miliona ljudi postalo nezaposleno.

Od ovih milion i 800 hiljada nezaposlenih četvrtina otpada na Španiju i Grčku, što nije nikakva utjeha, kažu u Evropskoj komisiji. Stručnjaci procjenjuju da južna Evropa pati od siromaštva i nezaposlenosti, a da zemlje na sjeveru od takvog stanja samo vuku ekonomsku dobit.

Stopa nezaposlenosti dostigla je u EU procenat od 11,8 posto, u prosjeku naravno. Dok je prije pet godina bila skoro ista na sjeveru i na jugu, danas se ona razlikuje za čitavih 8 procenata.

U Grčkoj, na primjer, samo za jednu godinu povećana je stopa nezaposlenosti za više od 7 postotaka, i sada, slično kao u Španiji dostiže procenat od 26 posto. U Njemačkoj, baš kao i u Austriji ili Holandiji, čak i među mladima je zaposlenost visoka. Tek svaki deseti ispod 25 godina starosti, u tim zemljama nema posla.

Paralelno u Grčkoj, Španiji, Slovačkoj, Irskoj i Baltičkim zemljama najveća nezaposlenost vlada među mladima. Tamo je tek jedan od sedam ljudi trajno zaposlen.
Njemačka: Znak eura na staklenim vratimaNjemačka: Znak eura na staklenim vratima
x
Njemačka: Znak eura na staklenim vratima
Njemačka: Znak eura na staklenim vratima

Uz to, u pojedinim zemljama članicama, realni prihodi domaćinstava pali su za dvije trećine. U Grčkoj, porodice imaju petinu manje para nego su imali 2009.godine, u Španiji i na Kipru 9 posto manje. Za to vrijeme, u skandinavskim zemljama, Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj, unatoč krizi, ljudi imaju više u džepu.

I socijalni izvještaji su poprilično crni. Unatoč hitnih pozajmica vrijednih više milijardi eura, te različitih pomoći za spas juga, spirala se u tim zemljama uporno strmoglavljuje. Sav je novac zapravo samo bio predah, ali ne i trajni spas. Izvan eurozone jaz između sjevera i juga zato je mnogo manji.

Da stvar bude gora prognoze za iduće mjesece su poražavajuće. Procjene ekonomskih revizora iz Ernst & Young kažu kako će u drugoj polovini ove godine broj nezaposlenih u eurozoni doći do 20 miliona.

Tome, prema stručnjacima najviše doprinosi slaba ekonomija i predvidjanja za 2013.  "Još je jedna teška godina pred eurozonom", pišu autori studije.

Osobito porazne su prognoze za Grčku. Očekuje se da će ekonomija pasti za 4,3 posto, i da se izvjestan rast očekuje tek u 2015.godini.

Teško da će bolja situacija biti u Španiji, gdje Ernst & Young očekuje stopu nezaposlenosti od 27 posto.

Sabina Čabaravdić

Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: eNDe Grad: Beograd, Srbija
09.01.2013 10:00
"Što južnije, to tužnije"! Poodavno je to poznato, a vidljivo kada se naprimer krene automobilom iz Nemačke. Opšti utisak (pored puta): Kroz Nemačku "sve pod konac", kroz Austriju skoro isto, kroz Mađarsku znatno lošije, u Srbiji "Bože sačuvaj", kroz južnu Srbiju i Makedoniju "Sačuvaj me Bože", u Grčkoj (ako uđeš i prođeš zbog štrajkova) ne gledaš ništa jer si već "otupeo i sasvim smoren". Ko mi ne veruje, neka se uveri. Ekonomski revizori Ernst & Young su vrlo, vrlo uverljivi (nažalost).

Ime: P. A.
09.01.2013 08:54
Sunce. Sunce je problem. Sunce je na jugu odvlacilo ljude od intelektualnih poslova i usmjeravalo ih na zabavu i uzivanje. Na sjeveru su ljudi citali, razmisljali i jednog dana, krenuli protiv crkve. Luter, Gutenberg, Dekart, Napoleon i onda kolonije od Afrike preko Bosfora do Azije. Za to vrijeme Jug se kupao, suncao, jeo agrume i vodio ljubav.
Odgovor

Ime: eNDe Grad: Srbija, Beograd
09.01.2013 19:02
Dekart (jezuitski učenik) kažete, („Cogito, ergo sum“ ili „mislim, dakle postojim“) jeste velika filosofija i matematika. Ali slično je nekad mislio (tada teolog) Sveti Avgustin (samoizvesnost mišljenja), te deo komentara o religiji ne stoji. Što se matematike i prirodnih nauka tiče, jest genije. Ali, i južni prostori su iznedrili svetske genije (Tesla, Pupin, Andrić....., pa grci, italijani...). Mnogo njih, više nego srazmerno.
Mislim da je sada evropskom (kontinetalnom) jugu najteža matematika i to kamatni račun
na relaciji „sever-jug“. Poznato nam je ko garantuje plaćanje kamate i (neisplative) glavnice. Do kada, sam Bog zna!
Takođe su poznate, ne tako davne, istorijske relacije „zapad-istok“, (Napoleon, Hitler), pa recimo Staljinova (kontra) „istok-zapad“ sve do zida u Berlinu itd...., Da izuzeci potvrđuju pravilo, primer je to Otomansko carstvo, na pravcu „jug-sever“. Uzgred, pod Sulejmanom Veličanstvenim (posle Mohača), poraženi su potpisali mir i bili posluženi prvi put crnom kafom. S´ mukom su je popili. Pride, svestrani Sulejman je istovremeno „ponešto poradio“ na još dva kontinenta.
Ne bi se moglo dovesti mnogo toga novedenog u komentaru u vezu sa suncem, ljubavlju..... Kaže veliki Njegoš: „Efendija ti ga neugoneta, no si poč´o s´kraja, od tanjega“.