Petak, 24. oktobar/listopad 2014, 11:32 CET

Programi / Na vratima Evrope

Bajtal: BiH nema građane, nego izmanipulisane etno mase

Esad Bajtal
Esad Bajtal
Na više adresa bh. političara stiglo je zajedničko pismo visokih zvaničnika Evropske unije Ketrin Ešton (Chaterine Ashton) i Štefana Filea (Štefan Füle), kojim su pozvani da ubrzaju ispunjavanje uslova za napredak u članstvo u Uniji, a posebno da provedu presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" i definišu mehanizam koordinacije. O tome, kao i o nekim ključnim problemima u Bosni i Hercegovini govori dr. Esad Bajtal, politički analitičar, pisac i publicista.
 
RSE: Gospodine Bajtal, kako ste Vi doživjeli pismo koje je stiglo političarima u Bosni i Hercegovini, u kojem se posebno naglašava da je krajnje vrijeme da se provede presuda Evropskog suda i da se utvrdi mehanizam koordinacije o kojem se za sada zaista malo zna?
 
Bajtal: Izgleda da dolazi vrijeme da pitanje provedbe Evropskog suda za ljudska prava bude konačno privedeno kraju. Dvije su stvari bitne. Posebni predstavnik Evropske unije za BiH, Peter Sorensen, dobio je ojačani mandat da osigura provedbu presude Evropskog suda iz 2009. godine. Dakle, to je već četvrta godina otkad ona visi kao bh. problem. Taj mandat daje Sorensenu mogućnost da sankcionira odgovorne, i to tako što se podrazumijevaju mjere ignorisanja političara koji otežavaju dogovor, zabranu njihovog putovanja u EU, i konačno – zamrzavanje imovine, kao najveći stupanj sankcije za neprovedbu, odnosno za otežavanje dogovora oko ove provedbe.

Što se samog pisma tiče, u pitanju je zajedničko pismo visokih zvaničnika evropskog komesara za proširenje, Štefana Filea, i visoke predstavnice EU – ovo je zanimljivo! – za vanjske poslove i sigurnost, Ketrin Ešton. Pismo odražava, citiram medije, jaku zabrinutost zvaničnika EU i poziv liderima da što prije provedu presudu Sejdić-Finci i definišu ove mehanizme koordinacije. To su dva uslova bez kojih se ne može podnijeti aplikacija za Evropsku uniju. Pismo podrazumijeva i vremenski okvir, što znači da se do kraja marta postigne dogovor o presudi Sejdić-Finci, a odmah u aprilu da se održi sastanak sa predstavnicima Evropske unije.

Takav vremenski okvir, ako ga pogledamo i promislimo bolje, sugerira hitnost rješavanja ovih problema, jer već smo u pola februara. A tu hitnost prepoznajemo i u izjavama nekih domaćih zvaničnika. Evo, na primjer, odmah nakon pisma su se oglasili iz SNSD-a i požurili s izjavom da javnosti kažu kako ovo pitanje treba, citiram, hitno rješavati. U isto vrijeme ministar Radončić pismo naziva ’urgencijom’ koja, kako je rekao, treba da nas ohrabri. Međutim, meni se čini da se tu ne radi o ’ohrabrivanju’, nego očito o imperativu. Presuda iz Strazbura nalaže uklanjanje diskriminacije iz Ustava BiH. Onog trenutka kad se provede, otvara tzv. ostalima, u koje i sam spadam, vrata Doma naroda i vrata Predsjedništva BiH.

RSE: To je minimum za provođenje presude suda u Strazburu, ali - može li to biti dovoljno za ukupne demokratske procese?
 
Bajtal: Kritički gledano i sa sa stanovišta modernih demokratija, ni to nije konačno rješenje nego samo pomak na putu da jednog dana sve te institucije svih nivoa, bez ikakvog etno prebrojavanja budu otvorene za sve ljude ove zemlje koji imaju političkih ambicija i koji ispunjavaju ili ispune uslove izbornih kvota, odnosno za sve one koji zadobiju povjerenje glasača u nekim budućim izbornim procesima. Danas to, naravno, nije tako. Čuvari ’vitalnog nacionalnog interesa’ doveli su zemlju do ekonomskog i moralnog kolapsa, do neviđene bijede i siromaštva, do ljudskog poniženja i totalne pauperizacije. Pri tome oni sami žive na nivou standarda svjetskih bogataša. Dakle, očito da Evropa više – barem tako izgleda – nije spremna da sve to mirno gleda.
 
RSE: Većina građana, kad razmišlja ili kada želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu u članstvu Evropske unije,  prvo pomisli da će konačno imati pravnu državu. Da li je to za one koji odlučuju istovremeno razlog da ove procese usporavaju?
 
Bajtal: Ući u Evropu znači prihvatiti pravila, prihvatiti standarde, znači dovesti pravnu državu u Bosnu i Hercegovinu, i dovesti sebe u situaciju da odgovara za ono šta si učinio, kako si učinio, da li si ili nisi učinio. Taj momenat mora se po svaku cijenu izbjeći i upravo zato je ova država disfunkcionalna. Pokradeno nacionalno bogatstvo ove zemlje može se sačuvati samo tako – izbjegavanjem pravne države, koja će nužno doći onog momenta ako jednog dana uđemo u Evropsku uniju koja je pravno sasvim dobro uređena.
 
RSE: Sjećam se vaše izjave da su građani Bosne i Hercegovine odlučili da ne odlučuju o svojoj sudbini i budućnosti. Ako uzmemo u obzir da se tokom brojnih protesta u regiji, posebno u Sloveniji traži odlazak iz vlasti korumpiranih političara ili ostvarivanje radničkih prava,  u Bosni i Hercegovini kao da nema dovoljno motiva ili razloga da se digne glas protiv postojeće situacije. Otkud ta apatija, gospodine Bajtal?
 
Bajtal: Uz činjenicu da je situacija u regionu uglavnom ista, tu činjenicu bi morala slijediti i činjenica jednake reakcije građana. Ako se to ne događa, a  ne događa se, ona se može jedino tumačiti sa stanovišta činjenice da ovdje ono što mi zovemo građanima zapravo i ne postoji. Ovdje postoje tri kompaktne etno mase koje su uzajamno suprotstavljene vještim političkim i mas-medijskim manipulacijama. Dakle, sve dok ne ustanu združeno, sve dok ih glad i siromaštvo ne prisili da postupe kao građani, da pritom zaborave da su Bošnjaci, Srbi  ili Hrvati, oni neće imati mogućnosti da se oslobode jarma koji im sada stoji za vratom. Da budem malo oštriji: glad i siromaštvo još nisu došli da bi ih prisilili da ustanu u odbranu svog ljudskog dostojanstva.
 
RSE: Statistika ili zvanični podaci ipak govore o izuzetno teškoj socijalnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
 
Bajtal: Sedamsto hiljada ljudi živi ispod granice siromaštva, 550.000 ljudi nema posla u ovoj zemlji, prosječna plaća stanovnika ove zemlje mnogo je niža od evropske, a cijene jednake ili više od evropskih cijena. Dakle, sve je to još uvijek nedovoljno da ih mobiliše u situaciji kad se manipulira medijima i kad se u ovoj zemlji odlučuje partitokratski. Ovdje se partitokratija izvrgla u svojevrsnu demokraturu. Umjesto vladavine naroda – kako se govori da je ovo demokratska zemlja – mi imamo vladavinu nad narodom. Princip partijnosti već u svojoj osnovi logički degradira Parlament BiH, degradira poslanike Bosne i Hercegovine, a oni pri tome šute. Zašto? Zato što su svoju šutnju, svoju degradaciju otkupili enormno visokim plaćama koje su najviše u regiji.
 
RSE: Takvi ljudi imaju moć, oni odlučuju o svemu, iako nemaju viziju kako zemlju izvući iz krize.
 
Bajtal:  Ovdje ideje ne odlučuju ni o čemu. Ovdje odlučuju interesne grupacije i pojedinačni interesi moćnih ljudi ove zemlje. Kad kažem ’moćni’, to znači ili da pripadaju tim snažnim partijskim, stranačkim krugovima, ili da pripadaju onima koji su tobožnjom tranzicijom uspjeli svo nacionalno bogatstvo Bosne i Hercegovine strpati u svoje džepove. Pokazuju to istraživanja, i to strana istraživanja: u ovoj zemlji 85 njenih stanovnika drži u svojim džepovima devet milijardi dolara! Ovo istraživanje pokazuje da je kategorija ’multimilioner’ ona koja se odnosila na pojedince koji u svom džepu imaju više od trideset miliona dolara. Dakle, u tih 85 nisu ušli ljudi koji imaju 25 miliona, 15 miliona, nego oni koji imaju preko trideset miliona. Građani, stanovnici i sama Bosna i Hercegovina kao država, i njeni entiteti i njeni kantoni su taoci ove osamdesetpetorice.

Gordana Sandić-Hadžihasanović

sandicg+rferl.org

Bila urednik Prvog programa Radio sarajeva do 1993. godine. Uređivala informativne i specijalne emisije. Saradnik Radija Slobodna Evropa postala 1996. godine. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica pod nazivom Radio 27, što je jedan od zapaženijih projekata Radija Slobodna Evropa.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Monetarista
16.02.2013 01:24
Prije rjesavanja gradjanskog pitanja, treba rijesiti nacionalno pitanje u BiH. Ovo sto se dogadja u Bosni moze se porediti samo sa Diktaturom Kralja Aleksandra i u ovodjenjem srpske hegemonije pod parolom gradjanske demokracije i racionalne drzavne organizacije. A zavrsilo je kraljevim ubojstvom, Baniovinom Hrvatskom, debaklom u aprilskom ratu i Endehazijom.

Ime: more
14.02.2013 14:40
Volio bih da mi netko nabroji koje su to gradjanske drzave u blizem i daljnjem okruzenju. Ja mislim da ih nema, ili ih ima veoma malo.
Bajtal kaze: "Sedamsto hiljada ljudi živi ispod granice siromaštva, 550.000 ljudi nema posla u ovoj zemlji .." Treba ga pitati, da li ce se zaposlenost i standard povecati ako ne budemo "izmanipulisane etno mase". Ako doticni gospodin misli ja je "etno
izmanipuliran" on ima priliku da to promijeni i postane "gradjanin" , ali nema pravo da kaze da smo svi "etno izmanipulisani". Ja nisam izmanipuliran niti moja obitelj, ja imam svoj nacionalni identitet i sve sto uz to pripada. Istim se ne moze bas lako manipulirati. To je psiholoske kategorija odnosno stvar osjecanja. Naime, poznato je ko zagovara ovakvu ideju i zasto? RSE se "ubi" pisuci o ovakvim temama, sireci "bratstvo i jedinstvo". Autorima ovakvih tekstova trebalo bi biti jasno kako su zavrsile drzave u kojima je ciljano sireno "bratstvo i jedinstvo". Ja, a i svatko drugi moze biti dobar "gradjanin" i kao pripadnik jedne nacionalne skupine.
Odgovor

Ime: Hajrudin Grad: Sarajevo
14.02.2013 16:29
Dok je bilo "bratstva i jedinstva" znalo se ko je ko i zivjelo se u skladu i harmoniji. Sad su zaposjeli sve seljaci koji su dosli sa okolnih brda i koji sigurno u svojim kucama potajno drze sliku Karadzica i zahvaljuju mu se sto ih je protjerao iz njihovih sela i otvorio im vrata grada da namecu svoju politiku. Na zalost, mozes seljaka izvest iz sela, ali selo, konzervativnost i primitivizam iz njih, kao sto je doticni sto komentarise, ne mozes.
Odgovor

Ime: P. A.
14.02.2013 15:36
"Ja, a i svatko drugi moze biti dobar "gradjanin" i kao pripadnik jedne nacionalne skupine".
Tacno.
Ali ako se hoce razgovarati, ne smiju se tudji stavovi prvo shvatati bukvalno, a onda kritikovati. Bajtal odgovara na pitanja novinara na jedini moguci nacin: govori o vecini, govori o fenomenu. Da je na nekom simpozijumu, vjerovatno bi iznio i tacne cifre, pa bi uz pomoc statistike dokazao da njegova tvrdnja dobro ilustruje stanje u Bosni.
Nazalost niko ne moze biti gradjanin u zemlji koja nije - gradjanska. To je vrlo jednostavno i za Bosnu, tuzno pravilo. Da bi se izrazio (manifestovao, djelovao) kao gradjanin, tebi drzava mora da da priliku za to. A to Bosna ne daje. Gradjanin mora da ima stabilnu ekonomiju inace nije ni gradjanin, ni (skoro) covjek, vec uplasena zivotinja kojom se lako manipulise. Gradjanin mora da ima buducnost: djak iz osnovne skole zna da ce studirati, student zna da ce dobiti posao, penzioner zna da ce dobiti penziju. Nista od ovoga ne "radi" u Bosni. Politicari su odvojeni i od ljudi i od stvarnosti. Mediji nisu slobodni. Ljudi se nepismeni. Sve ovo stvara jedan nepovoljan miljo da se djeluje gradjanski. Itd. Moglo bi se nbrajati do sutra zasto je Bajtal u pravu.

Ime: beli Grad: usa
14.02.2013 05:20
Gradjanske drzave na prostorima eks JU neci biti za jedo 20 godina. I to je pitanje kad se uzme u obzir sta se sve uci deci u skolama.

Ime: Anonimni posjetilac
11.02.2013 19:09
i LDP poziva građansku Srbiju na okup....ali ni kod nas nema gradjana sve sami nacionalisti i lazni socijalisti...tesko nama ....svim narodima balkana sa ovim nacio-politicarima sto su milioneri i nijeih briga za sirotinjom...samo gledaju dgje ima drzavno preduzece da se moze prodati ili preprodati a lovu salju u svajcarsku, kipar, moskvu i po svjetu

Ime: Sana
11.02.2013 14:18
Pa kažem ja,nema građana...A da bismo se oslobodili hijena i štakora ne treba nam ,,bratstvo i jedinstvo".A ta presuda...ma,dokle će nam je poturati kao nerešiv problem.Zna se kako se postaje vlast na Balkanu,a bogami i u svijetu.Ko više obeća i slaže,a uz to ima i sredstva prinude i moći,taj je ,,rođen za vladara".Ostali će ostati ostali pa da svaki ovozemaljski sud presudi suprotno.Ovo je samo zaglupljivanje,da se zabavimo dok karavana prolazi.
Odgovor

Ime: gradjanska institucija Grad: BiH NGO
11.02.2013 18:04
85 i to ne posto nego samo 85 pojedinacno BiH stanovnika drži u svojim džepovima devet milijardi dolara! 9 biliona dolara....i mi treba da znamo ko su ti ljudi sto nas drze ko taoce...molimo listu
Odgovor

Ime: Monetarista
15.02.2013 11:34
Znamo tocno tko su. Novine ne smiju da objave da ih ne zatvore. RFE bi mogao.... Sve junak do junaka. I slabo gradjanina na toj listi.
Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
11.02.2013 18:00
BiH ima građane, a ima i izmanipulisane etno mase zahvaljujuci dajtonu i srbijanskim agentima u banja luci koji koce reforme i i placeni su dobro da zakoce da BiH provedue presudu Sejdić-Finci ....i EU zana to dobro samo sad podmuklo suti zasto....upitajmo se....suti kao i 1992....do 1995
Odgovor

Ime: P. A.
11.02.2013 15:14
"...a bogami i u svijetu."
Vazno je naglasiti da ovo nije tacno. Vazno je, jer kad bi bilo tacno, onda bi sva borba i snovi o demokratiji u Bosni bili uzaludni i nepotrebni. Nije tacno, jer na Zapadu i te kako postoji politicka borba sa jasno definisanim pravilima. Drzavna TV koja se finansira pretplatom, informise balansirano i cim vlast nesto zine, eto i 2 minuta za opozicionog prvaka da kaze zasto to ne valja (naravno, nikada se ne bi slozio, pa i kad bi vlast rekla da je danas ponedeljak). Vec tu gradjanin dobije sansu da procijeni sam sta je bolje. Velika firma sa ucescem drzave u vlasnistvu je automatski odgovornost vlasti. IOpozicija samo ceka neki skandal (kao recimo prodaju telefona u Uzerbekistan uz mito) da skoci vlastima u oci. I tako iz dana u dan. Pored TV, gradjani mogu citati novine sa desnim ili lijevim usmjerenjem. I sve to zajedno gradjanima daje mogucnost da kad glasaju, kazu sta misle o vlastima, a sta o opoziciji. A ovo je samo dio politicke borbe. Tu su jos parlamant, odbori, debate u medijima... Ne treba o politici suditi imajuci pred sobom Dacica, Vucica, Dodika ili Karamarka.
Odgovor

Ime: Santa
15.02.2013 04:04
Daj Boze, P.A. da je sve kao sto ti kazes.
Odgovor

Ime: P. A.
15.02.2013 14:45
Ne mora se Bog angazovati. Ovo o cemu ja pisem funkcionise vec vijekovima na zapadu. Ono sto ljudi cesto smetnu s uma jeste svakodnevni zivot u demokratiji i krupna filozofska pitanja koja se pokrecu u istim tim demokratskim zemljama. Recimo u Svedskoj koja je demokratska zemlja jedan moze da kaze da je to demokratija jer moze da se informise iz mnogo nezavisnih izvora, moze slobodno da glasa, moze da kaze sta misli bez reperkusija. Itd. u nedogled. U isto vrijeme neko drugi moze da kaze da Svedjani izvoze topove u diktatorske zemlje i da tu odlucuje mali broj ljudi. Jeste, ali sta da se radi? Civilizacija je u Svedskoj razvijena, ali nije idealna. Nigdje jos uvijek nema idealnog drustva, niti ce ga ikada biti. I onda se obican covjek fino najede, napije, toplo mu, ima posao u svojoj demokratiji i onda tako sit, fino pocne da filozofira o jadnim gradjanima Saudijske arabije na koje ce se mozda pucati iz svedskih topova.
Na ovakvim mjestima gdje se polemise, najlakse je zauzeti svaki svoj nivo i onda definitivno nema zajednickog rjesenja polemike.

Ime: P. A.
11.02.2013 07:40
Kako ce ih (gradjane) imati???
Nisu ih imali ni u 45 godina mira i tzv. prosperiteta, a ne danas desetak godina poslije rata. Prvi, rudimentirani tragovi gradjanske svijesti na terenu bivse Jugoslavije (bilo koje Jugoslavije!) pojavili su se sredinom 80-ih godina u Sloveniji okupljeni oko lista Mladina i u Beogradu okupljeni oko SKC-a. I to je bilo sve. Nakon toga se Slovenija odvojila i nastavila svoj gradjanski razvoj, a Beograd utonuo u mocvaru koju su mu napravili crkva i konzervativna desnica koja zivi u proslosti. Tezak je i dug put do gradjanina.