Kada evropski parlamentarci govore o Bosni i Hercegovini, najčešće su to poruke u pravcu reformi, hvatanja voza evropskih integracija, konsenzusa o budućnosti bh. države.
Međutim, rasprava o BiH, koja je prije nekoliko dana održana na Vanjsko-političkom komitetu Evropskog parlamenta, nije zvučala tako - vehabije, fundamentalizam, bile su riječi koje su se najčešće čule, zbog čega je, nastojeći zaustaviti diskusiju o tome, slovenački parlamentarac
Jelko Kacin poručio kolegama: Bosna i Hercegovina nije Saudijska Arabija.
„Tema o vehabizmu je nametnuta. Ta tema zapravo ne postoji. Ta Maoča je potpuno izolovana. Zadnji incident koji se desio usred Sarajeva, u kojem je sudjelovala jedna naoružana osoba koja je inače došla iz Srbije, jednostavno ne može stvarati drugačiju sliku o Bosni i Hercegovini nego što stvarno postoji. Takva rasprava ide na štetu kako Islamske zajednice, tako i cijele Bosne i Hercegovine i jednostavno je treba zatvoriti i poklopiti. Bosna i Hercegovina nije Saudijska Arabija", rekao je Kacin.
Jelko Kacin, slovenački parlamentarac: BiH svoju evropsku perspektivu traži sa evropskim rješenjima – sa kompromisima, dijalogom, demokratskim pristupom.
On je naglasio da je BiH multietnička, multikonfesionalna zajednica koja svakako ima svojih problema, ali ima i jasnu evropsku perspektivu.
"I svoju evropsku perspektivu traži sa evropskim rješenjima – sa kompromisima, dijalogom, demokratskim pristupom. To je ono o čemu moramo raspravljati. Mislim da je na drugoj strani potrebno jasno reći da se očekuje od međunarodne zajednice da se oglasi kada neko negira genocid unutar Bosne i Hercegovine, da je to isto toliko osjetljiva tema, da jednostavno treba reagovati. Ne govorim o tome da treba koristiti bonska ovlaštenja i nekoga skinuti s funkcije, ali treba naći primjeren način da se za to opredijeli i da jasno poruči šta Evropska unija očekuje od javnosti, od države, od institucija, i prije svega od onih koji obavljaju najvažnije funkcije na nivou entiteta ili na nivou države, kantona ili opštine – da odrade za svoju Bosnu i Hercegovinu koju želimo vidjeti u Evropskoj uniji“, rekao je Kacin.
Stvar prenapuhana
Evropski parlamentarci su, odbacujući ideju da između Bosne i Hercegovine i vehabizma stoji znak jednakosti, raspravom pokazali tek da lanac reakcija na reakcije, započet prije mjesec dana samo jednim zapažanjem jednog svoga ekstremno desnog kolege o islamskom fundamentalizmu u BiH, nije prekinut, a to je, očito, trebalo davno učiniti.
Švedska zastupnica bh. porijekla,
Anna Ibrišagić vjeruje da je problem u tome što su bh. mediji napuhali stvar.
„Definitivno jeste prenaduvana, dobrim dijelom i komentarima u bh. medijima koje onda ovdje ljudi citiraju. Otvara se ponovo jedna nepotrebna debata jer mislim da je svima jasno, a to su ovdje i neke kolege napomenule, da ovaj način ekstremizma na koji je gospodin Belder poentirao, dakle vehabizam, nije u principu problem, odnosno da velika većina ljudi takav ekstremizam niti prihvata niti se identificira s njim. Prema tome, to pitanje jednog kolege koji je dao amandman, koji su jednostavno mediji svud okolo preuveličali. Mislim da je nepotrebno da se bavimo takvim stvarima koje apsolutno nisu slika i prilika situacije u Bosni i Hercegovini. apsolutno nisu. I kao što je kolegica iz Socijaldemokratske stranke, Gomes, rekla – to vrijedi za cijeli svijet, možemo da upozoravamo na ekstremizam svih strana, svih religija, u cijelom svijetu. U ovom slučaju je ova debata apsolutno prenaduvana jer se ne radi o problemu koji je specifičan samo za Bosnu i Hercegovinu“, kazala je Ibrišagić.
Suvišno potencirati marginalne ekstremizme
Za još jednog člana Evropskog parlamenta iz Slovenije,
Ivu Vajgla, parlamentarci su ti koji su obrnuli teze - umjesto da podstiču pozitivne tokove, po svaku cijenu traže negativne, bez obzira kako minorni bili.
„Apsolutno je suvišno da se potenciraju kojekakvi izmišljeni ili marginalni ekstremizmi u političkom, vjerskom, kulturnom i drugom životu Bosne i Hercegovine. Onaj koji Bosnu i Hercegovinu zna, taj zna poštivati njenu unutrašnju sposobnost života sa svim tim razlikama. To ne treba pokušavati prevesti na neki jezik evropskih ekstremista. Mislim da je tu naš bazični nesporazum i da često ta neka svoja ekstremna gledišta unosimo u Bosnu i Hercegovinu, umjesto da mi unosimo ono što je prava perspektiva i što ima težinu u životu Bosne i Hercegovine – to je njena ekonomska orijentacija, budućnost mladih, sposobnost integracije u moderne tokove društava u Evropskoj uniji. To je perspektiva i to je slika Bosne i Hercegovine. Ne treba nam vraćati stalno rasprave u neko vrijeme koje je prošlo“, kaže Vajgl.
Samoj autorici Rezolucije o Bosni i Hercegovini, izvjestiteljki za BiH,
Doris Pack, dosta je polemike o fundamentalizmu. Umjesto toga iskazuje očekivanja od bh. državnih struktura.
„Ako ispune sve što su obećali, krenuće ravno ka evropskim integracijama. Biće to dobar signal. Biću sretna ukoliko preduzmu te korake", izjavila je Pack.
Toliko o promišljanju evropskih parlamentaraca o tome da li o vehabizmu i
fundamentalizmu u Bosni i Hercegovini uopšte treba promišljati. Čini se da je ta tema konačno vraćena gdje joj je mjesto - za sada, jer ostaje utisak u zraku da se ovo pitanje stavlja na raspolaganje svima koji bi eventualno željeli priču o Bosni i Hercegovini skrenuti na neki drugi kolosjek, kolosjek koji ne vodi nigdje.