Dostupni linkovi

DPS pristao na prekograničnu regiju Sandžak?


Incidenti u Novom Pazaru zbog gradnje obdaništa, septembar 2010, foto: Samir Delić
Incidenti u Novom Pazaru zbog gradnje obdaništa, septembar 2010, foto: Samir Delić
Pitanje autonomije Sandžaka ne prestaje da bude aktuelno u Crnoj Gori. Bošnjačka stranka koja je u koaliciji sa vladajućom DPS tvrdi kako su te dvije partije uoči referenduma o državnoj nezavisnosti potpisale sporazum o tome da Sandžak treba da bude prekogranična regija.U DPS-u takvo tumačenje sporazuma smatraju kao nekorektno i nedobronamjerno smještanje u pogrešan kontekst.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Hazbija Kalač ocjenjuje kako Bošnjaci bez Sandžaka nikada ne bi podržali suverenu Crnu Goru i da je to bio razlog što je ta partija sa vladajućom DPS uoči referenduma potpisala sporazum koji predviđa formiranje prekogranične regije Sandžak.

Portparol Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević, međutim, ocjenjuje kako sporazum o saradnji sa Bošnjačkom strankom Kalač ne tumači na pravi način.

,,U jednom od članova tog sporazuma dvije partije se obavezuju na afirmaciju decentralizacije vlasti i primjene Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u dijelu najviših standarda za ravnomjeran ekonomski razvoj sjevera Crne Gore. U tom kontekstu razvoj Sandžaka vidimo kao multientičku, kao multikonfesionalnu i multikulturalnu prekograničnu regiju sa transparentnom granicom koja bi bila most spajanja a ne zid razdvajanja Srbije i Crne Gore. Dakle, stavljanje ove odredbe sporazuma u bilo koji drugačiji kontekst i njeno tumačenje na načine koji izlaze iz domena onoga što ona predstavlja nije politički korektno i mogu slobodno reći politički dobronamjerno"
, navodi Kovačević.

Hazbija Kalač, pak, pozivajući se na istu stavku koju je pročitao Rajko Kovačević, odbacuje optužbe u DPS da nije dosljedno tumačio sporazum.

,,U tački 4 tog sporazuma jasno stoji zalaganje Bošnjačke stranke i DPS da Sandžak vidimo kao multientičku, kao multikonfesionalnu i multikulturalnu prekograničnu regiju sa transparentnim granicama koje bi bile most spajanja a ne zid razdvajanja Srbije i Crne Gore. Prosto, iz ovakvog stava ne vidim zašto bi bio doveden u pitanje naš koalicioni sporazum. Čitavo ovo pitanje je u korelaciji sa našim sporazumom"
, tvrdi Hazbija Kalač.

Rožaje protiv regionalizacije


I dok potpisnice sporazuma isti tekst tumače na različite načine, Nusret Kalač, funkcioner DPS-a i predsjednik opštine Rožaje koja bi, prema zamisli pobornika autonomije Sandžaka, bila njen sastavni dio, tvrdi kako većina stanovnika te opštine nije za regionalizaciju Sandžaka.

,,Iz prostog razloga što se ne radi o konkretnim stvarima i stvaranju povoljnijih uslova za život ljudi na tom prostoru, nego se radi o politizaciji odnosa u ovom regionu koji je u posljednje vrijeme postao vrlo interesantan za destabilizaciju prilika na ovom prostoru. Generalno govoreći, smatram da je Rožaje u Crnoj Gori, da nas zanimaju svi odnosi promjena ukupne ekonomske situacije, odnosno poboljšanja uslova za život građana na ovom prostoru koji je vezan prije svega za teritoriju Crne Gore. Regionalizacija, nove teritorijalne podjele, samo mogu da štete"
, ocjenjuje Nusret Kalač.

Podsjetimo, kao optimalno rješenje pitanja Sandžaka glavni muftija islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić u posljednjem javnom nastupu pomenuo je formiranje prekogranične regije između Srbije i Crne Gore poput Južnog Tirola, koji omogućava slobodan protok ljudi i robe, a ne ugrožava državni integritet ni Italije ni Austrije.

Sličnu viziju u Bošnjačkoj stranci u Crnoj Gori, kako nam je nedavno izjavio predsjednik te partije i ministar u crnogorskoj vladi Rafet Husović, imaju od svog osnivanja 2006. Istovremeno, predsjednik Bošnjačkog savjeta Šerbo Rastoder, koji se od početka oštro suprostavljao ideji autonomiji Sandžaka, konstatovao je u izjavi za naš radio kako tu nije riječ o Austriji i Italiji već o Srbiji i Crnoj Gori.

,,Dvije zemlje u tranziciji, sa još uvijek sumnjivim demokratskim kapacitetom i zemlje koje još nijesu naučile da određene inicijative i pitanja razrješavaju dijalogom i na demokratski način.Ta činjenica ovu inicijativu na neki način usložnjava. Demokratizacija Srbije i Crne Gore i njena evropska perspektiva ovo pitanje po sebi čine aktuelnim i lakše rješivim od onoga kako to danas izgleda"
, smatra Rastoder.

Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi
Kada će bošnjačka zajednica u Srbiji dobiti svoje predstavnike
Kakav je danas položaj Bošnjaka u Srbiji
Raspušten Nacionalni savet Bošnjaka
XS
SM
MD
LG