Dostupni linkovi

Čime se države Balkana predstavljaju svijetu


Bosanskohercegovački reditelj Danis Tanović
Bosanskohercegovački reditelj Danis Tanović

Umjetnost ne poznaje granice. Ono što je vrijedno, prelazi barijere, jezične, ali i one političke. Čime se države regije predstavljaju svijetu? To je naša tema tjedna.

Bosna i Hercegovina, i ove godine, ima predstavnika u službenoj konkurenciji Berlinskog Filmskog Festivala. Neki kritičari, čak među favorite, ubrajaju ostvarenje oskarovca Danisa Tanovića, "Smrt u Sarajevu", rađenog prema predlošku francuskog filozofa Bernard-Henri Lévyja. Tanović je već dobio Grand Prix Berlinalea, za film "Epizoda iz života berača željeza". Laureat ovoga Festivala je i Jasmila Žbanić, sa filmom Grbavica. Bh. filmski autori su, jamačno, najznačajniji reprezenti ove zemlje, ali na velikoj svjetskoj pozornici su, također, značajna likovna i književna imena. Priču "Oni znaju preskočiti kućni prag" donosi Budo Vukobrat.

Najboljima Srbija nije majka. Bilo da su to talentirani znanstvenici, matematičari, umjetnici ili sportaši, ne čini ništa da ih podrži i zadrži. Naravno, kada steknu svjetsku slavu, i te kako se onda gura da se ogrije pod tim njihovim oreolima, zaslugama i priznanjima. Tako je bilo, tako jeste i tako će, nažalost, izgleda i dalje biti – kaže naša Branka Trivić u tekstu "Umetnici u Srbiji bili i ostali poslednja rupa na svirali".

Najmlađa država u Evropi polako se, zahvaljujući svojim talentiranim umjetnicima i sportašima, probija kroz svijet. Pored britanske pop zvijezde, Rite Ore, koja je inače rođena u Prištini, Kosovo se predstavlja brojnim drugim uspješnim ljudima – navode sugovornici Amre Zejneli u priči "Osvetlili obraz Kosovu".

Ko su kulturni stvaraoci i umjetnici po kojima se danas u svijetu prepoznaje Crna Gora? Pitali smo nagrađivanog književnika Andreja Nikolaidisa i međunarodno priznatog pijanistu Ratimira Martinovića. Više detalja u tekstu Lele Šćepanović "Umjetnici najbolji ambasadori Crne Gore".

Iako je za mandata prošle Vlade lijevog centra, dosegnut povijesni minimum izdvajanja za kulturu, pa je u te svrhe išlo svega 0,49 posto državnog proračuna, hrvatska je kultura prisutna u svijetu u značajnoj mjeri. Malo novca ne smije biti alibi da se ne stvori zanimljivo i kreativno, što će biti prepoznato i u svijetu. Pojedinosti ima Enis Zebić u priči "Kultura kao najefektniji izvozni proizvod".

XS
SM
MD
LG