Dostupni linkovi

Obilježena 14. godišnjica genocida u Srebrenici


U Memorijalnom centru Potočari, više od 35.000 ljudi prisustvovalo je ukopu posmrtnih ostataka 534 žrtve genocida počinjenog prije 14 godina.

Među najmlađim žrtvama su Mehrudin Alić, Izudin Malagić i Saudin Muminović, koji su imali po 14 godina kada su ubijeni.

Dženazu je predvodio poglavar Islamske zajednice reisu-l-ulema Mustafa ef.Cerić, koji je, obraćajući se porodicama žrtava i brojnim zvaničnicima iz zemlje i svijeta, rekao:
Mustafa ef. Cerić: "Ovo je mjesto i ovo je dan koji podsjeća svakog čovjeka, ma ko bio i ma gdje bio, da se istina o zločinu protiv nevinog čovjeka ne može sakriti i da se pravda ne može izbjeći."
''Ovo je mjesto i ovo je dan koji podsjeća svakog čovjeka, ma ko bio i ma gdje bio, da se istina o zločinu protiv nevinog čovjeka ne može sakriti i da se pravda ne može izbjeći. I ovo je mjesto i ovo je dan kada svi treba da upamtimo da je ljubav, a ne mržnja naš zajednički spas, da je mir, a ne rat naša zajednička sreća, da je suživot, a ne nasilje naša zajednička blagodat, da je pravda, a ne krivda naše zajedničko pravo, te da je pomirenje, a ne osveta naša zajednička obaveza.''

Američki ambasador u BiH Čarls Ingliš poručio je da svi koji poriču genocid u Srebrenici postaju saučesnici u tom procesu:

Čarls Ingliš: "Onima koji poriču genocid, pokušavaju ga minimizirati ili ne priznaju odgovornost za njegove posljedice kažem: time samo činite da mrlja postane još veća, usložnjavate ovaj zločin i postajete saučesnici u tom procesu." Foto: Midhat Poturović
''I dok se sjećamo ove tragedije, dok se sjećamo genocida koji se ovdje dogodio, moramo još jednom priznati da svijet nije ništa učinio, da nije spriječio pokolj nevinih građana Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Žepe, Milića, Zvornika, Rogatice, Višegrada.

Onima koji poriču genocid, pokušavaju ga minimizirati ili ne priznaju odgovornost za njegove posljedice kažem: time samo činite da mrlja postane još veća, usložnjavate ovaj zločin i postajete saučesnici u tom procesu.

Onima koji iskorištavaju ovu tragediju u političke svrhe kažem: onim što činite ne iskazujete poštovanje prema žrtvama, niti dajete utjehu onima koji za njima žale. Danas ovdje ponovo tražimo da pravda bude zadovoljena za žrtve i njihove porodice i shvatamo da će se i onama suditi po onome što činimo u traženju pravde.''


Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić svoju poruku uputio je susjedima:
Haris Silajdžić: "Susjedima, posebno Srbiji, šaljemo poruku da želimo dobrosusjedske odnose, ali da to nije moguće u potpunosti ostvariti sve dok ne prizna zločine koje je počinio bivši beogradski režim." Foto: Midhat Poturović

''Susjedima, posebno Srbiji, šaljemo poruku da želimo dobrosusjedske odnose, ali da to nije moguće u potpunosti ostvariti sve dok ne prizna zločine koje je počinio bivši beogradski režim, te dok Ratka Mladića drži na slobodi, a istovremeno proganja one koji su nas branili. Priznanje nije znak slabosti, nego snage i zrelosti. Istina i pravda nisu neprijatelji mira. Upravo na njima se temelji mir i stabilnost",
poručio je Silajdžić.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Incko izjavio je da je zadatak svih osigurati da oni koji su počinili genocid u Srebrenici budu privedeni pred lice pravde:

''Ovo se ne tiče samo onih koji su ožalošćeni. Svako ko razmišlja ispravno će se sa užasom i dubokom tugom sjećati groznog zločina koji je ovdje počinjen. Zato je danas Dan žalosti, ne samo za ljude iz Srebrenice, već sve građane BiH, Evrope i svijeta.
Valentin Incko posjetio je Srebrenicu i Memorijalni centar u Potočarima takođe 20. maja 2009: "Moramo učiniti sve da se ova mržnja zaustavi. Naša je obaveza da obrazujemo i informiramo, a mir se gradi na pravoj informaciji, mir se gradi na istini i pravdi."

U Memorijalnom centru Potočari sa današnjim danom ukopano je 3.749 srebreničkih Bošnjaka.
Njihovi posmrtni ostaci ponađeni su u 150 masovnih grobnica, koliko ih je do sada otkriveno. Mnoge žrtve genocida još uvijek nisu pronađene.

Neki još nisu uspjeli da razumiju ljudsku propast koju predstavlja ovaj zločin. U tom nerazumijevanju leži sjeme širenja mržnje za buduće generacije. Zato moramo učiniti sve da se ova mržnja zaustavi. Naša je obaveza da obrazujemo i informiramo, a mir se gradi na pravoj informaciji, mir se gradi na istini i pravdi.''

U Memorijalnom centru Potočari sa današnjim danom ukopano je 3.749 srebreničkih Bošnjaka.

Njihovi posmrtni ostaci ponađeni su u 150 masovnih grobnica, koliko ih je do sada otkriveno. Mnoge žrtve genocida još uvijek nisu pronađene.

Predstavnice srebreničkih udruženja žale danas što mnoge majke nisu žive dočekale trenutak da pronađu posmrtne ostatke svoje djece i da ih dostojanstveno ukopaju.

Hrvatska i Crna Gora proglasile Dan sjećanja na genocid


Hrvatski sabor i crnogorski parlament su 11. juli proglasili Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

U saborskoj raspravi je napomenuto da je Europski parlament početkom godine predložio da se u cijeloj Europskoj uniji 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, s pozivom da to učine i sve države Zapadnog Balkana.

Takva odluka izostala je u Bosni i Hercegovini i u Srbiji.

Poruka nevladinih organizacija iz Srbije

Poruka nevladinih organizacija iz Srbije


Povodom 14 godina od genocida u Srebrenici, koji zasigurno predstavlja najveći organizovani zločin u Evropi od drugog svetskog rata, organizacije za ljudska prava iz Srbije izražavaju zabrinutost što država Srbija nije imala razumevanja za zahteve da se 11. juli proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici.

Podsećamo da se veliki broj građana i nevladinih organizacija u proteklih šest meseci, svakog 11. dana u mesecu okupljao ispred predsedništva Srbije i Narodne skupštine apelujući na odgovorne predstavnike vlasti Republike Srbije da proglase 11. juli Danom sećanja na genocid u Srebrenici, jer to ne samo što proističe iz preporuke Evropske unije, tj usvojene rezolucije Evropskog parlamenta i presude Međunarodnog suda pravde, nego i iz moralne obaveze države prema žrtvama.

Akcije građana i nevladinih organizacija, kao i pozitivni primeri malobrojnih političkih partija koji podržavaju zahteve da se 11. jul proglasi danom sećanja na genocid u Srebrenici, nesumnjivo će biti nastavljene, uz velika očekivanja da će i najodgovorniji državni organi – a pre svih Narodna Skupština - uvideti da je jedini ispravan put priznavanje i obeležavanje zločina. Time bi se nedvosmisleno poslala poruka da država nikada više neće stati iza ovakvih zločina.

Ako jedan zločin zaslužuje najveću kaznu, onda je to genocid i bilo kakvo poigravanje sa brojevima, žrtvama, poricanjem ne sme imati podršku države, a još manje sme biti državna politika jedne zemlje koja ide ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Beograd, 11. 07. 2009. godine

Potpisali: Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM, Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Centar za unapređivanje pravnih studija i još 55 organizacija iz Srbije
XS
SM
MD
LG