Četvrtak, 23. oktobar/listopad 2014, 01:07 CET

Bosna i Hercegovina

U Mađarskoj djeluje bošnjačka zajednica katolika

Pečuh
Pečuh
Bosanci i Hercegovci rasuti su po cijelom svijetu i u gotovo svim zemljama imaju svoje male zajednice unutar kojih djeluju i oživljavaju svoju tradiciju. U Mađarskoj djeluje zajednica građana bh. porijekla, katolika, koji se nazivaju Bošnjacima. Svakodnevno čuvaju bosansku tradiciju, nose bosanske nošnje, a u Pečuhu čak jedna od glavnih ulica nosi ime Bošnjačka. U BiH se o bošnjačkoj zajednici u Mađarskoj ne zna gotovo ništa. Tek nedavno, boravkom jednog od članova zajednice u Tuzli saznali su se vrijedni detalji.

Činjenica koja je u BiH gotovo nepoznata je da u Mađarskoj djeluje bošnjačka zajednica katolika koji vuku porijeklo iz BiH, a koji se nazivaju Bošnjacima. Bošnjačka zajednica broji 8.000 članova. Svi oni čuvaju bosansku tradiciju. Na čelu bošnjačke zajednice je sveučilišni profesor i sociolog Ivica Đurok iz Mađarske. Kaže da u nekim naseljima u okolini Pečuha ljudi čak nose nošnju bosanskih krajeva:

Ivica Đurok, Foto: tuzlanski info portal, tip.ba
„Suočiti ćete se s činjenicom da je ta nošnja gotovo istovjetna s nošnjom koja je u okolici Olova i nekim tim područjima. Pitanje je moralnog i identičkog aspekta jako važno za te ljude, za tu zajednicu.“

I dok se neki bh. državljani dans odriču svoje domovine, ljudima koji pripadaju bošnjačkoj zajednici u Mađarskoj veoma je važno da ih BiH zaštiti, jer oni žele upravo svoju matičnu zemlju. Oni na taj odgovor još uvijek čekaju, kaže profesor Đurok:

„U Pečuhu ima sedam naselja gdje kažu za sebe da su Bošnjaci. Kažu da su katolici, iz Bosne, Hrvati i pitaju: imamo li mi pravo na svoju matičnu domovinu koja se zove Bosna i Hercegovina? Na ovo pitanje netko treba da nam odgovori. Mi znamo odgovor. Ima li BiH neku obavezu brinuti se o tim ljudima? Ne financijski, to nam ne treba, ali u moralnom smislu – ima li Sarajevo, Tuzla, općenito BiH, neke obaveze da se brine o nama?“

Bošnjakuša


Bez obzira na bilo kakvu podršku iz BiH, pa i moralnu, bošnjačka zajednica u Mađaskoj ima sjajnu budućnost. U nju se sve više uključuju mladi koji žele pronositi bosansku tradiciju. Na to je profesor Đurok veoma ponosan:

Tamás Szalay, Foto: tuzlanski info portal, tip.ba
„Evo, radi primjera, ovo se dogodilo prije par dana. Studentica dolazi kod mene i ja kažem: „Šokice“, a ona kaže: „Ne, ne, ja sam Bošnjakuša“. Ja opet kažem: „Ne, vi ste Šokica“, a ona: „Ne, ja sam Bošnjakuša“. Da li trebam išta osim toga kazati?“

Mađarski grad Pečuh, koji je ove godine europska prijestolnica kulture, u bogati kulturni program uvrstio je i promociju knjige Jasmina Imamovića „Molim te, zapiši“ koja je prema tamošnjim književnim kritikama najznačajnije književno djelo u Mađarskoj u 2010. godini. Umjetnički direktor EKF (Europska prijestolnica kulture), Tamás Szalay:

„Ne zbog osobe, vašeg načelnika, već zbog značaja tog romana, povjesnog romana, mišljenja smo da je to jedan od naših najznačajnijih projekata u cijeloj godini.“

Jasmin Imamović, načelnik Tuzle, kaže da će grad na zrnu soli također biti europskim gradom kulture kada BiH za to dođe na red. Imamović kaže da su veze Tuzle i Pečuha stoljetne, ali da se o njima vrlo malo zna:

„Supruga njihovog najznačajnijeg vladara svih vremena, srednjevjekovnog kralja Lojoša I Velikog – je bosanska princeza Elizabeta, koja se 1353. godine udala za Lajoša I Velikog i postala najmoćnija evropska kraljica, koju Mađari zovu kraljicom Eržebet. Ona je rođena u Srebreniku. Valja napomenuti i da se mađarski „so“ kaže „šo“, pa otud Šokci samo oko Tuzle i oko Osjeka, znači gdje su išli putevi soli. Jedna velika zajednica, bošnjačka zajednica – izjašnjavaju se kao Bošnjaci – opstala je tamo, sa svojim jezikom, sa svojim imenima. Sedam, osam hiljada građana koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, a oni koji su vjernici, oni su katoličke vjere. Nema nikakve diskriminacije. A oni su vezani za Bosnu i Hercegovinu.“
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari stranica of 3
    Naredni 
Ime: Ivan Grad: Hrvatska
26.05.2010 13:04
"Naravno da takvi ne postoje, nego je autorica ovog priloga pomjesala neke stvari. Ivan Đurok je je mađarski sociolog i sveučilišni profesor te kulturno-politički djelatnik hrvatske manjine u Mađarskoj. Nije predstavnik nikakvih Bosnjaka nego predstavnik hrvatske manjine u Madzarskoj. Naravno da ovaj narod sto on predstavlja da su to Hrvati i tako se i iznjasnjavaju, nego ono Bosnjak znaci da su porijeklom iz Bosne. Dakle to su Hrvati , katolici porijeklom iz Bosne i sami sebe smatraju Hrvatima a ne novokomponiranim narodom od 1993."

Evo sve složenosti sukoba poimanja i imenovanja koja se prebijaju preko leđa običnih ljudi, koji bi sad iz ovog vremena sopstvenom imenovanju htjeli dati novo značenje. Autor tvrdi da njegovo bošnjaštvo samo znači da vode porijeklo iz Bosne. To je suština problema, koj aje tačna. Ti ljudi vode prorijeklo iz Bosne i da generacije nebi zaboravile prostor (zemlju ali i narod porijekla) oni, ili okruženje ih je imenovalo Bošnjaci. Tada je Bošnjak (baš kao kasnije Bosanac) bilo ime za vlasnika zemlje Bosne bez obzira na religijsku propadnost. (Bosanac je germansko ime za vlasniak zemlje Bosne a Bošnjak njegova latinizirana izvedenica).
Kasnije hrvatizacijom bosanskih katolika (kao i srbizacijom bosanskih pravoslavaca), ti Bošnjaci katolici postaju Hrvati (iako im je zemlja porijekla Bosna, iako njihovo hrvatstvo ne znači i da su vlasnici zemlje Hrvatske).

I evo nas u novoj generaciji koja bi da nekako pomiri i jedno i drugo, ali i brani to da su oni ipak Hrvati i ako nisu iz Hrvatske iako ne žive u Hrvatskoj ali katoličanstvo im ostavlja i tu mogućnost, favorizujući hrvatstvo, potiskujući ili zabranjujući bošnjaštvo.

Život piše romane, ali su toponimi imena krajeva i naroda knjiga u kojoj se što-šta može izčitati, ako želimo.

Ime: D Grad: B
06.05.2010 17:46
Svako ima pravo biti sto hoće. ali je činjenica da se većina Bošnjaka katolika preko vjere asimiliralo u Hrvate i sada su veći Hrvati od Slavenskih Hrvata i takodje Bošnjaci pravoslavci su se preko pravoslavne vjere poistovijetili sa Srbima i danas su veći Srbi od Slavenskih Srbijanaca, i tu se dosta umiješalo i Stanovnika države Vlaške koje su Turci okupacijom Bosne i Hercegovine i dijelova Hrvatske vodili sa sobom kao radnu snagu, a stanovnici države Vlaške valjda su se zvali Vlasima ili , po dnašnje u Dalmaciji - Vlajima. Samo su nas naopako učili u školama da je VLAH pogrdan naziv za Srbe pa da Vlahe ne treba spominjati. Neki su za istinu a drugi se stide svog porijekla. Imaju se pravo i stiditi i biti Eskimi ako to žele, ali današnji Bošnjaci muslimanske vjere nisu se dali asimilirati u Srbe niti u Hrvate iako je bilo pokušaja komunističke vlasti, a pogotovo ne u Turke, jer su sa Turcima ratovali žešće nego Srbi i Hrvati zajedno na čelu sa Husein kapetanom Gradaščevićem ( rat je trajao dvije godine - u isto vrijeme Obrenovićeva Srbija je bila u miru sa Turskom - i to nismo učili u školi dok su Srpski ustananci, Kosovska i Marička bitka trajale po nekoliko dana pa su detaljno obradjivani u školskim programima).U Srbiji i Makedoniji je ostalo nešto Turske manjine koji su sačuvali svoj jezik. Ja sam do sada upoznao u Hercegovini samo dva čovjeka koji su Turskog porijekla. A velika je zabluda i greška sto su mnogi pokušavali autohtone Bošnjake ( koji su samo promijenili vjeru umjesto bogumilske prihvatili islamsku, odnosno, muslimansku) asimilirati u Turke pa je ostao naziv ''turska kafa'' iako Turci nikako ne piju kafu nego, kao Englezi, piju čaj Kao što se malo zna za Bošnjake katolike u Mađarskoj isto tako se malo zna za Bošnjake muslimane u Turskoj koji još čuvaju bošnjački jezik i običaje, iako ih Turci promjenom prezimena nastoje asimilirati na sličan način kao što Bošnjake katolike asimiliraju ili Mađari ili Hrvati ili se sami žele asimilirati. Nemam ništa protiv ako se žele sami asimilirati.Ipak, želimo, valjda, svi živjeti u demokratskim državama pa oni koji ne žele prihvatiti asimilaciju treba ih uvažavati.

Ime: sdsd
03.05.2010 18:08
****************
ma naravno, kad pregledaš sve sajtove na hrvatskom jeziku otkrit ćeš tako kako ti kažeš.. radi se dakle o jednom "hrvatskom" prijevodu njegovih izjava na tom sajtu kojeg preporučuješ, kao što se radi o hrvatskoj wiki..
****************
Ta izjava stoji na "Bosnjackom" sajtu

evo link

http://www.tip.ba/2010/04/27/tuzla-dala-znacajan-doprinos-da-pecuh-bude-europska-prijestolnica-kulture/


Sto se tice da vase sumnje u hr Wikipediju najbolje je da poslajete mail osobno gosp. Ivici Djuroku i da mu postavite par pitanja u vezi toga dali je on predstavnik hrvatske ili bosnjacke manjine u Pecuhu.


TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ
Godina XIX, broj 44 29. listopada 2009. cijena 100 Ft

http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2009_2/glasnik2009-44-internet.pdf

Ime: Pataren
03.05.2010 12:35
BOSANAC... moj komentar se odnosio na Bošnjaka , a ne Bosanca... Pozdrav od Bosanca iz Bosne...

Ime: Damir Grad: Pariz
03.05.2010 08:39

Autorica teksta je trebala provjeriti znacenje rijeci u madjarskom jeziku. U madjarskom se rijec Bosanac ili Bosanka pise "Bosnyak" (izgovor "Bosnjak" slovo s u madjarskom se izgovara kao sh). Dakle kad neko za sebe na madjarskom kaze da je "Bosnyak" znaci da je Bosanac/Bosanka, jer je naziv Bosnjak svakako stari naziv za sve one koji su iz Bosne (i Szegedu, Pesti, Debrecenu itd. se nalaze ulice pod nazivom "Bosnyak ter" (bosanski trg) ili "Bosnyak utca" (bosanska ulica). Isti slucaj je u poljskom, donekle ceskom i slovackom, kao i dosta drugih starih jezika. Npr. poljskim knjigama o Bosni zbog toga nastaje konfuzija, jer autori konstantno moraju objasnjavati da iako u poljskom rijec "bosnjak" (koja se tako i izgovara) i "bosanac" znace jedno te isto, da u praksi razlika postoji jer oznacava razliku izmedju pripadnosti etnickoj grupi i pripadnosti zemlji.

Ime: Bajac
03.05.2010 07:17
Ivica Đurok smatra sebe Hrvatom, a Bošnjak mu je samo bliže hrvatsko određenje, hrvatski subetnikum, poput Šokac, Bunjevac, Gradišćanski Hrvat i sl. Novinaru je to, svjesno ili nesvjesno, promaklo

Ime: Bosanac Grad: Ona Bosna i Hercegovina
03.05.2010 05:10
Ja sam Bosanac i nema te sile na ovom planetu a pogotovo ne u komsiluku da mi moje pravo da se tako izjasnim uskrati, da vam bude jasno. Okaci istoriju macku o rep jer su je isti pisali oni koji danas pisu ove "nove verzije" novije istorije koje se ja itekako sjecam.

Ime: @sdsd
03.05.2010 00:24
ma naravno, kad pregledaš sve sajtove na hrvatskom jeziku otkrit ćeš tako kako ti kažeš.. radi se dakle o jednom "hrvatskom" prijevodu njegovih izjava na tom sajtu kojeg preporučuješ, kao što se radi o hrvatskoj wiki..

Ime: Dervish and life Grad: Illumination
02.05.2010 19:17
Bosanski patareni ili bogumili, su historijski, kulturološki i sociološki fenomen, evropskoj kulturnoj javnosti malo ili nikako poznat. Rijetki poznavaoci fenomena bosanskih bogumila, fascinirani kulturnim tragom koji su iza sebe ostavili, u kamenim nadgrobnim spomenicima, će im odrediti epohalno i grandiozno mjesto u kulturi i umjetnosti Evrope pa i svijeta. Tako će švedski historičar Hans Furuhagen ustvrditi `da su inspirisali protestantizam u Evropi` misleći na Martina Lutera i reformizam (1517. godine) koji je građen na bogumilskom principu obraćanja Gospodu na svom jeziku. Nesuđeni hrvatski nobelovac Miroslav Krleža će zapisati da `Evropa i nema spomenike kulture osim bosanskih bogumilskih stećaka`. Engleski arheolog Artur Evans (poznat po otkriću Minoiske palate kod Knososa na Kreti) svojim istraživanjem i knjigom o stećcima je evropskoj janosti otkrio i stećke i pataransku kulturu. Profesor Džemal Sokolović je bosanske bogumile nazvao `prvim evropskim protestantima`. Cijeloj priči dodajmo i plejadu umjetnika koji su stvarali inspirisani stvaralaštvom bosanskih bogumila poput Tina Ujevića, Lazara Drljače, Maka Dizdara... ili velikana koje su njihova djela i vjerovanja među bogumile smjestila Lava Tolstoja ili Mahatmu Gandhija. Mak Dizdar će za bogumilske stećke reći: "Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost."

Izvor:

http://sevko.blogg.se/2009/march/bogumili-kao-inspiracija.html

Ime: Pataren
02.05.2010 18:23
Da završim rečenicu. Vi koji ime Bošnjak svojtate samo za ime bosansdkih muslimana prolistajte istoriju, pa će te uviditi svoju grešku.
Komentari stranica of 3
    Naredni