Država posredne demokratije

Predstavnici vlasti u BiH su u proteklom periodu nebrojeno puta zanemarivali interese građana u BiH, što je rezultiralo brojnim protestima nezadovoljnih otpuštenih radnika, ratnih vojnih invalida, poljoprivrednika, prosvjetnih radnika i mnogih drugih. Građani su nemoćni i nemaju pravne instrumente da pozovu političare na odgovornost i spriječe sve prisutnije bahato ponašanje predstavnika vlasti, ocjenjuje Goran Marković, autor studije o neposrednoj demokratiji. Marković napominje da Ustav BiH predviđa model posredne, predstavničke demokratije, sa pasivnom ulogom građana:

„Demokratija u BiH je dosta ograničena, formalna, siromašna, elitistička. Zbog toga smo smatrali potrebnim da predložimo Parlamentarnoj skupštini BiH i javnosti BiH amandmane koji bi omogućili građanim da u većoj mjeri neposredno učestvuju u donošenju najvažnijih odluka.“

Civilni sektor smatra da je rješenje promjena Ustava koja bi omogućila građanima da putem referenduma promijene ono što im se ne dopada:

„To znači da ako određen broj građana svojim potpisima podrži prijedlog nekog zakona ili druge odluke, a mi predlažemo da to bude najmanje 5.000 građana, onda bi Parlamentarna skupština BiH bila dužna da taj prijedlog uzme u razmatranje i da se o njemu izjašnjava. Drugo, ovim amandmanima mi predlažemo uvođenje u Ustav BiH referenduma. Ako 30.000 građana BiH to zahtijeva, Parlamentarna skupština BiH bi bila dužna da raspiše referendum i ako građani se izjasne za taj prijedlog zakona ili druge odluke, ona bi stupila na snagu nezavisno od toga šta Parlamentarna skupština BiH misli o tom zakonu ili drugom aktu. “

Demir Mahmutčehajić, aktivista pokreta ''Dosta'', smatra kako je krajnje vrijeme da građani počnu koristiti svoja prava koja im omogućuje demokratija i uzmu učešće u izgradnji bolje budućnosti, umjesto da čekaju novu generaciju političara:

„Nakon usvajanja ovih amandmana više nećemo doći u poziciju da građani kad potpisuju peticiju strukturama vlasti kažu: ’Ma nema nikakve koristi od toga, oni se neće obazirati na to.’ Usvajanjem ovih amandmana svaka potpisana peticija postaje pravosnažna, postaje način kako da ih prisilimo na odgovornost. Zamislite da smo imali mogućnost narodnog opoziva u slučaju gospodina Brankovića koliko bi pomoglo da se umanji agonija u ovih zadnjih godinu dana.“

Udruženje građana ''Zašto ne'' u saradnji sa partnerima pokrenulo je kampanju za uvođenje direktne demokratije u Ustav BiH koja će biti sprovedena u 15 bh. gradova. Predsjednik Udruženja građana „Zašto ne“ Darko Brkan:

„Prvi dio kampanje će ići putem ovih publikacija i putem direktnog kontakta sa ljudima na ulicama gdje ćemo pokušati ljudima objasniti šta je to, zašto mi to predlažemo i na koji način će oni moći u budućnosti koristiti ove institute ukoliko oni budu usvojeni. Mi ćemo pokušati skupiti 30.000 potpisa građana i građanki u bar 15 gradova. Na taj način ćemo zajedno sa tim potpisima amandmane, nadamo se u ovoj formi u kojoj su trenutno, uputiti ka Parlamentarnoj skupštini BiH i pokušati dobiti od njih usvajanje ovoga.“

Predstavnici civilnog društva svjesni su da možda neće odmah naići da odobravanje predstavnika vlasti jer bi se ovim promjenama omogućilo građanima da ne samo predlažu zakone i zaustave usvajanje onih koji su na njihovu štetu nego bi im dalo mogućnost da opozovu izabrane političare ukoliko ne budu radili svoj posao kako priliči. No, bitno je pokrenuti javnu raspravu, kažu naši sagovornici, i otpočeti proces koji će kad-tad morati uroditi plodom - ili kroz aktivan angažman velikog broja građana, ili u neko bolje vrijeme kad se sadašnje političke elite penzionišu.