Dostupni linkovi

Dejtonski praznik u Republici Srpskoj


Banjaluka
Banjaluka
Bosna i Hercegovina ni 14 godina nakon Dejtona nema zakon o državnim praznicima. U pravilu: što se slavi u jednom entitetu, ne slavi se u drugom. Tri konstututivna naroda u parlamentarnoj proceduri ne mogu se složiti ni oko kriterija ni oko datuma.

Jedni se zalažu za to da se ne vraća u prošlost, drugi se vraćaju nekoliko vijekova u nazad u vrijeme Kotromanića, treći bi ponešto i od jednog i drugog kriterija. Za sada entitetske vlade određuju datume za praznike, ali i to se iz godine u godinu mijenja. U RS tek od prije dvije godine Dejton je postao tako važan da se obilježava kao entitetski praznik, a predlaže i kao državni.

U Republici Srpskoj se 21. novembar – dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, drugi put nakon donošenja entitetskog zakona o praznicima obilježava kao neradni praznični dan. Ne rade entitetske i opštinske institucije, te preduzeća i druge javne organizacije.

Datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma se, zbog nepostojanja državnog zakona o praznicima, ne obilježava i u cijeloj Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH traju pripreme za proslavu 25. novembra kad se obilježava Dan državnosti BiH i 66. godišnjica Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a.

Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šefik Džaferović mišljenja je da je određivanje značajnih praznika stvar države a ne entiteta, te da bi RS, ako već cijeni Dejtonski sporazum, to mogla pokazati i na drugačiji način.

Šefik Džaferović
„Na primer kad bi se praktično jako podržao Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, podržali se povratnici, omogućio im se normalan život, kada bi se Odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, koji je također dio Dejtona, poštovala. Država BiH ima po principu kontinuiteta i Zakon o Danu državnosti i Zakon o Danu nezavisnosti. To su praznici koji se po principu kontinuiteta, ako se već pozivamo na Dejton i hoćemo da poštujemo Dejton, moraju poštovati u cijeloh BiH.“

Prema ocjeni zvaničnika iz RS, Dejtonski sporazum je najbolje precizirao odnose u BiH i obezbijedio njeno funkcionisanje. Delegat SNSD-a u Domu naroda u državnom Parlamentu Dušanka Majkić.

„Ako ne možemo da zajednički proslavljamo datum potpisivanja dejtonskog sporazuma, ja ne znam koji bismo to onda, pored ovih uobičajenih datuma kao što su međunarodni praznici Nova Godina i Prvi maj, šta bismo to drugo trebali da slavimo. Slaviti i obilježavati praznike bivše zemlje, a pritom učinili smo sve da je što prije rasturimo, djeluje zaista - ne znam koji bih termin upotrijebila za tako nešto.“


Neprihvatljiv i novi zakonski prijedlog


Dušanka Majkić
U parlamentarnu proceduru upućen je novi prijedlog zakona o praznicima i neradnim danima BiH. Osim vjerskih praznika, kao praznici BiH predlažu se Nova godina, Prvi maj - međunarodni praznik rada, Deveti maj - dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, kao i Dan podrške žrtvama nasilja. Predstavnici bošnjačkih partija već su nazvali tekst zakona sramnim i najavili kako ga neće podržati.

Šefik Džaferović: „Predlaže se zakon o državnim praznicima, a da, recimo, nema Dana nezavisnosti, zatim 25. novembra kao Dana državnosti BiH, 11. jula kao Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Prema tome, to što je stiglo od Vijeća ministara u parlamentarnu proceduru neće biti usvojeno u Parlamentu BiH.“

I predstavnici Hrvata smatraju da zakon treba na doradu. Ivo Miro Jović, delegat HDZ-a u Domu naroda BiH.

„On u u suštini je pokušao zadovoljiti sve potrebe, ali ne može biti praznik Prvi svibnja, Prvi maja i praznik Božić, ili blagdan. Ili jedno nije praznik ili jedno nije blagdan. Nije to samo terminološki nego suštinski.“

Tanja Topić
Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić mišljenja je da se mora postići kompromis barem oko nekog minimuma zajedničkih praznika:

„Svaka strana u tim datumima koji se u jednom dijelu BiH slave kao praznici vidi nešto kao iritantno, vidi nešto s čim se ne može identifikovati, tako da mislim da će svaka strana ostati isključiva na svojim pozicijama.“

Neki političari smatraju da je kompromis moguć čak i oko najspornijeg pitanja - Dana državnosti. Rješenje vide ipak u traženju nekih neutralnijih datuma. Ivo Miro Jović predlaže na primer da Dan državnosti BiH bude 26. maj, datum i zanimljiv i dalek od skorije istorije:

„26. 5. 144 8. godine po prvi puta na jedan miran i iz ljubavi način oženilo se dvoje mladih iz dvije vlastelinske obitelji - iz Kotromanića i Kosača, kraljica Katarina i Tomaš. Mislim da bi nam bilo svima lako prijeći preko svih tih prijepornosti koje imamo hoće li ovaj datum iz novije povijesti ili ne, a evo ovo je način pokazati da je BiH nastala i iz ljubavi - i dotada zaraćene plemićke obitelji, po prvi puta Bosna i Hercegovina zajedno.“

XS
SM
MD
LG